Imunoterapija potiče imunološki sustav u borbi protiv raka, a određene vrste koriste se i u liječenju bolesnika s uznapredovalim stadijem malignih bolesti
Imunoterapija je način liječenja raka tijekom kojeg se imunološki sustav tijela potiče da se bori protiv stanica raka. Stanice raka se razlikuju od normalnih stanica po tome što ne odumiru normalno nego se brzo i izvan kontrole dijele i šire po tijelu. Ove abnormalne stanice često se mijenjaju ili mutiraju i tako imaju mogućnost izbjeći imunološki sustav, koji štiti tijelo od bolesti i infekcija. Lijekovi za imunoterapiju protiv raka osmišljeni su kako bi upozorili imunološki sustav na mutirane stanice te kako bi ih prepoznao, locirao i uništio.
Imunoterapija ili biološka terapija obnavlja, stimulira ili pojačava prirodnu antitumorsku funkciju imunološkog sustava.
Kako funkcionira imunološki sustav?
Ključna funkcija imunološkog sustava je razlikovati normalne od stranih stanica u tijelu. Imunološki sustav štiti tijelo od stranih napadača, poput virusa, bakterija ili gljivica. Limfni čvorovi, koji čine većinu imunološkog sustava, služe kao policijske stanice u cijelom tijelu. Bijele krvne stanice, uključujući limfocite kao što su “T stanice”, bore se protiv infekcija i raka. One se mogu usporediti s policajcima. Kada se otkrije strani napadač, cijeli imunološki sustav se upozorava putem kemijskih signala, baš kao što bi policijska postaja upozorila policajce putem radio signala.
Imunološki sustav se oslanja na receptorske proteine na određenim imunološkim stanicama kako bi otkrio napadače. Na određenim kontrolnim točkama, kada su aktivirani ili deaktivirani, ti receptori mu omogućuju razlikovanje između zdravih i invazivnih stanica. Kontrolne točke su potrebne kako bi imunološki sustav spriječio napad na zdrave stanice.
Stanice raka ne pokreću imunološki odgovor jer su one vlastite stanice tijela koje su mutirale i tako se te nekada zdrave stanice više ne ponašaju kao normalne stanice. Budući da imunološki sustav ne prepoznaje tu razliku, ove opasne stanice mogu nastaviti rasti, dijeliti se i širiti po cijelom tijelu.
Vrste imunoterapije
Postoji nekoliko vrsta imunoterapije koje se primjenjuju, a donosi Onkologija.hr:
Aktivna imunoterapija potiče imunološki sustava na stvaranje stanica potrebnih za imunološku reakciju koja će omogućiti antitumorski učinak, kao npr. terapija cjepivom ili nespecifična aktivna imunoterapija tvarima (bakterije ili njihovi dijelovi) koje izazivaju nespecifičnu stimulaciju imunološkog sustava i time dovodi do povećane otpornosti na tumor. Ovakvo liječenje se koristi kod bolesnika čije stanje imunološkog sustava omogućava kompetentnu reakciju na stimulaciju te nije učinkovita kod bolesnika s uznapredovalim stadijem bolesti kod kojih je smanjen broj stanica imunološkog sustava koje mogu adekvatno funkcionirati.
Pasivna imunoterapija omogućava imunološki odgovor kod bolesnika, a temeljena je na prijenosu specifičnih protutumorskih protutijela priređenim u drugom organizmu iste ili različite vrste. Prijenosom antitumorski usmjerenih tkivno snošljivih citotoksičnih limfocita ili imunih seruma (protutijela) može se postići inhibicija stimulacije tumorskih stanica i njihovo ubijanje. Kako pasivna imunoterapija ne zahtjeva samostalno pokretanje imunološke reakcije, može se učinkoviti koristiti kod bolesnika s uznapredovalim stadijem bolesti.
Adoptivna imunoterapija se postiže prijenosom senzibiliziranih imunokompetentnih stanica iz imune u neimunu jedinku, a takav oblik liječenja je infuzija donorskih limfocita.
Foto: shutterstock
Postoji nekoliko vrsta imunoterapije koje se primjenjuju
Vrste lijekova
Više je mehanizama na koje imunoterapija može djelovati tako da postoji više skupina lijekova:
Inhibitori imunoloških kontrolnih točaka
Terapija prijenosa T-stanica (tzv. adoptivna imunoterapija)
Monoklonalna protutijela
Terapijska cjepiva
Imunološki modulatori
Prednosti imunoterapije
Općenito, imunoterapija je još uvijek manje uobičajena od kirurških intervencija ili kemoterapija za liječenje raka, a mnoge su još u kliničkim ispitivanjima. Imunoterapija ima potencijal biti sveobuhvatnija i manje toksična od drugih vrsta liječenja raka, jer iskorištava moć samog tijela da napadne tumor bez uništavanja zdravih stanica. Ovo je vrlo aktivno područje istraživanja u liječenju raka, a novi tretmani se i dalje odobravaju.
Rizici i nuspojave imunoterapije
Rizici se razlikuju ovisno o vrsti imunoterapije, vrsti raka, stadiju, općem zdravstvenom stanju pacijenta i trenutnom načinu liječenja. Svaki tretman ima različite nuspojave, a pacijenti mogu različito reagirati na isti tretman. Općenito, postoje nuspojave koje se pojave kada se stimulira imunološki sustav, slično kao i kada dobijemo cjepivo, možemo osjetiti simptome slične gripi, uključujući groznicu, zimicu, slabost, vrtoglavicu, mučninu, bolove u mišićima, umor ili glavobolju, jer imunološki sustav radi svoj posao.
One su uglavnom posljedica prejake aktivacije imunološkog sustava, koji tada osim stanica raka može napasti i zdrave stanice. S obzirom da imunološki sustav djeluje općenito, tako i eventualne nuspojave mogu zahvatiti bilo koji organ ili tkivo bolesnika.
Za neke je nuspojave poznato kako se javljaju rano nakon početka liječenja, dok drugi mogu doći s odgodom. Kožne reakcije (bol, oticanje, suhoća, osip, crvenilo, svrbež) i simptomi poput gripe (vrućica, zimica, slabost, umor, bol u mišićima i zglobovima) mogu se javiti neovisno o vrsti imunoterapije, a rijetko može doći i do alergijskih reakcija na lijek. Nuspojave imunoterapije općenito postaju manje ozbiljne nakon prvog tretmana.
Steroidi mogu liječiti nuspojave te upale nastale od imunoterapije, ali steroidi također izazivaju nuspojave. Neki ljudi razvijaju otpornost na imunoterapiju, ali rijetko su primijećene teške ili čak smrtonosne alergijske i upalne reakcije na neke vrste imunoterapije. Tijelo može ili ne mora reagirati na imunoterapiju. Naime, samo neki ljudi koji primaju ove tretmane reagiraju na njih. Istraživači proučavaju zašto je to tako i postoji li veza između pacijenata koji reagiraju i zašto.
Koja je razlika između imunoterapije i kemoterapije?
I imunoterapija i kemoterapija su oblici liječenja raka koji koriste lijekove za zaustavljanje ili usporavanje rasta kancerogenih stanica. Međutim, dok se lijekovi za kemoterapiju koriste za napad na stanice koje se brzo proizvode u cijelom tijelu, imunoterapija pokreće sposobnost imunološkog sustava da identificira i napadne stanice raka.
Nuspojave mogu biti vrlo različite. Budući da kemoterapija ne može razlikovati stanice na koje cilja, ona utječe i na brzorastuće kancerozne i brzorastuće normalne stanice, poput onih odgovornih za rast kose i kože te probavni trakt i one koje formiraju koštanu srž. Zbog toga su nuspojave poput gubitka kose, mučnine i povraćanja te promjene kože i noktiju češće i ponekad teže kod kemoterapije.
Tko je kandidat za imunoterapiju?
Liječnici i znanstvenici rade zajedno u multidisciplinarnim timovima kako bi razvili mogućnosti liječenja prilagođene individualnim potrebama svakog pacijenta. Imunoterapija može biti opcija za određene vrste raka i liječenje može djelovati bolje za neke vrste raka od drugih, a može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s drugim oblicima liječenja raka, kao što su kirurgija, kemoterapija, terapija zračenjem i ciljana terapija.
Neke stvari treba otkriti na vrijeme – rak dojke jedna je od njih. Zato klikni na link i tvoja prijateljica i ti, ili tvoj partner i ti, možete dati #pinkypromiss da ćete se podsjećati na redoviti samopregled. Svjetski nagrađivan projekt #pinkypromiss ove godine provodimo u suradnji s Croatia osiguranjem s ciljem da podsjetimo na važnost samopregleda i pregleda dojki.
