Dok se mnogi učenici i studenti žale kako im nedostaje praktičnog rada u okviru obrazovanja, u Agronomskoj školi Zagreb to nije slučaj. Ovdje vrt, staklenik i plastenik služe kao učionice, a profesori rade rame uz rame s učenicima
Na pomolu je kiša, ali nekolicina učenika u zelenim kutama drži motiku i okopava zemlju. Iz staklenika se čuje ženski glas koji objašnjava kako izgledaju listovi zdrave paprike. Znatiželjno razgledavajući prostor školskog dvorišta, prolazimo pokraj nasada šarenih tulipana i razmišljamo kako će ovo biti savršena pozicija za fotografiju. Malo dalje, u kutku školske zgrade, čeka nas ljupki dućančić Pušlek s namirnicama i proizvodima koje su stvorile ruke mladih agronomskih stručnjaka.
– Da, ovo su sve naši proizvodi. Voće i povrće nije ničim tretirano, mlince su ispekli agroturistički tehničari od jaja kokica hrvatica koje se nalaze na Agroturističkom poligonu u školskom vrtu, a ovi aranžmani djelo su vrijednih ruku naših učenica zanimanja cvjećar. Svi ti proizvodi zapravo su produkt naše praktične nastave, koju provodimo u našim zaštićenim prostorima (stakleniku i plastenicima, od kojih je jedan namijenjen hidroponskom uzgoju povrtnih kultura), a imamo i mali voćnjak – opisuje nam Viktoria Harauzek, učenica trećeg razreda zanimanja agrotehničar.
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Sve poželjnije zanimanje, što prepoznaju i mladi
Na pitanje što misli nakon škole Viktoria nam odgovara da intenzivno razmišlja o upisu Agronomskog fakulteta i nada se karijeri u nekom laboratoriju. Taman na vrijeme da čuje njezinu posljednju rečenicu, pridružila nam se profesorica Marija Bošnjak. S vidnim ponosom u očima, položila je ruke na ramena svoje učenice i objasnila nam po čemu su svi njezini učenici tako posebni.
– Mogu slobodno reći da našim učenicima ne nedostaje motivacije za radom u poljoprivrednom sektoru. Ne moramo ih ni na što tjerati. Dapače, imam tu sreću da radim s mladima koji zapravo potiču mene da budem bolji nastavnik. S obzirom na to da sam voditeljica nastave, trenutno predajem samo učenicima u zanimanju tehničar fitofarmaceut, a prije toga sam u 23 godine rada predavala gotovo u svim zanimanjima i to je iskustvo koje ću zauvijek nositi sa sobom – objašnjava nam profesorica Bošnjak.
Agronomska škola Zagreb inače ima tradiciju dugu 77 godina u obrazovanju učenika za strukovne kvalifikacije u poljoprivredi. Škola osposobljava mlade za čak sedam različitih zanimanja: tehničar – vrtlar i fitofarmaceut, agroturistički tehničar i agrotehničar te cvjećar, vrtlar i voditelj poljoprivrednoga gospodarstva. Ovaj posljednji smjer uveden je ove školske godine, kad je škola primijetila potrebu za zvanjem s kojim mladi mogu raditi na vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ali i u poljoprivrednim tvrtkama i zadrugama. Kako saznajemo, mnogo njih planira nastaviti obiteljski posao.
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Prof. Marija Bošnjak
U praktičnoj nastavi pronalaze motivaciju
– Jedan od razloga zbog kojih sam upisao ovu školu je taj da jednog dana mogu preuzeti OPG koji su moji roditelji pokrenuli prije nekoliko godina. Ponosan sam na njih i na ono što su dosad uspjeli izgraditi i želim nastaviti ići njihovim stopama. Ova škola omogućuje mi da naučim kako to mogu ostvariti – govori nam Nikola Vlašić iz Desnih Štefanaka, malog mjesta u Karlovačkoj županiji, koji je trenutno na agroturističkom smjeru, gdje spaja ljubav prema poljoprivredi i turizmu.
Iz razgovora s učenicima nije bilo teško zaključiti da im je najdraža praktična nastava, u kojoj sudjeluju s 60 do 80% školskih sati. Nikolina školska kolegica Viktorija Varga objasnila nam je što nju privlači u takvom tipu učenja.
– Odmalena radim s biljkama i mogu reći da me rad u vrtu i voćnjaku ispunjava. Nakon mature posvetit ću se OPG-u, a ako bude prilike, voljela bih upisati i fakultet, steći dodatna znanja koja bi mi zasigurno bila od velike pomoći u vođenju ovakvog poslovanja – s osmijehom nam je usput iznijela i svoje planove.
Kako bi im pomogla u ostvarenju njihovih planova, škola je pokrenula i program izvannastavne aktivnosti pod nazivom “Mala akademija mladih poljoprivrednika”, kroz koji učenici mogu saznati sve o tome kako otvoriti svoj OPG, kako steći novac ili aplicirati na neke od dostupnih fondova Europske unije. Profesorica Bošnjak objasnila nam je da se zapravo najčešći problemi s kojima se današnji poljoprivrednici susreću tiču pitanja financijske i marketinške strane posla.
Upravo zbog mnogih izazova s kojima se susreću ekološki proizvođači i njihove važnosti za sve, 24sata su u suradnji s Kauflandom pokrenula projekt Zelena medalja, izbor za najboljeg ekološkog proizvođača. Glavni ciljevi ovog projekta su jačanje svijesti o važnosti zaštite kvalitete hrane i zdravlja, očuvanje krajolika i biološke raznolikosti, promocija lokalnog razvoja u ruralnim područjima, ekološke proizvodnje i biogospodarstva. Za Zelenu medalju mogu se natjecati ekoproizvođači koji imaju svježi ili prerađeni, prehrambeni ili neprehrambeni proizvod koji ima ekocertifikat. Proizvod ili proizvodi prijavljuju se na stranici projekta zelenamedalja.24sata.hr, a prijave traju do 17. svibnja 2022. godine.
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Naglasak je na održivoj poljoprivredi
– Pokazalo se da školski model učenja temeljenog na radu Agronomske škole u mnogočemu utječe na uspješno osposobljavanje mladih za agronomska zanimanja. Ovisno o godini koju pohađaju, učenicima otpada od 60 pa do 80% školskih sati na praktičan rad. Škola se kontinuirano trudi pratiti promjene u poljoprivredi koje se događaju na državnoj razini, tako da se trenutno u nastavi velika pažnja posvećuje učenju o održivom tipu poljoprivrede – govori nam profesorica Bošnjak.
– Riječ je o obliku proizvodnje u kojem je ekološka komponenta značajnija od gospodarske učinkovitosti. U skladu s tom filozofijom trudimo se ne koristiti sredstva za zaštitu biljaka jer, osim što nisu pretjerano dobra za okoliš, takva su sredstva neizmjerno skupa. Upravo zbog toga naši proizvodi na kraju imaju nižu cijenu od one tipične tržišne – objasnila nam je prof. Bošnjak.
Kao pravi primjer usvajanja znanja mnogi učenici prenose naučeno o održivoj poljoprivredi u svoje OPG-ove. Tako škola uspijeva utjecati čak i na onu širu poljoprivrednu sliku Hrvatske, na što mogu biti itekako ponosni. Profesorica Bošnjak kaže da se cijela škola zalaže za popularizaciju poljoprivrednog sektora, koji bi, uz malo više truda, mogao postati pokretač rasta i razvoja države.
Foto: Robert Anic/PIXSELL
– Hrvatska stvarno ima potencijala za još bolji razvoj poljoprivrednog sektora, osobito zato što imamo veliki broj poljoprivrednih površina koje nisu zagađene i ekološki su vrlo prihvatljive, ali da bi se postotak takvih poduzetničkih inicijativa povećao, ljudima je potrebno više edukacije. Smatram da bi se upravo povećanjem edukacije, uz neke druge državne mjere i poticaje, mogao povećati stupanj poljoprivredne proizvodnje u BDP-u, koji je trenutno u onom primarnom sektoru niskih 3,3% – otkriva profesorica Bošnjak.
Kako smo se primicali kraju našeg obilaska, profesorica Bošnjak i njenih osmero učenika koji će uskoro ići na popodnevnu nastavu, odveli su nas na novouređenu terasu škole. Malo je reći kakvu su divnu oazu mira uspjeli stvoriti, i to ni manje ni više nego na krovu škole, s kojeg se, usput rečeno, proteže predivan pogled na vrtove, voćnjak i dvorište. Pri sljedećem posjetu definitivno nam je u planu ovdje popiti kavu i razgovarati s ovim divnim mladim perspektivnim ljudima o njihovim planovima vezanima za poljoprivredni sektor Hrvatske. Na njima ionako svijet ostaje, zar ne?
Zelena medalja projekt je 24sata koji promiče ekološku proizvodnju. Generalni pokrovitelj Zelene medalje je Kaufland, partner Croatia osiguranje, a projekt podržava Hrvatska poljoprivredna komora.
