Dlake na tijelu su prirodna stvar, i kod muškaraca i kod žena, stoga ste se vjerojatno nekada zapitali zašto su dame uopće počele brijati noge. Zbog društvenih standarda ljepote koji su se javljali kroz povijest mnoge su dame počele osjećati obvezu posvetiti pozornost uklanjanju dlaka s većine dijelova tijela.
POGLEDAJTE VIDEO:
Od intimnog područja do pazuha, dlake na damama su kroz povijest postale ‘omražene’.
Iako je uklanjanje dlaka s tijela bilo prisutno kroz povijest, tek su se 1915. žene počele brijati britvicom.
– Na američke standarde i prakse ljepote za žene također su utjecale inovacije i marketing sigurnosnog brijača. Početkom dvadesetog stoljeća, proizvođači sigurnosnih brijača, u želji da prošire svoje tržište, promicali su ideju da su dlake na tijelu žena inherentno muževne, kao i nehigijenske – objašnjeno je prema službenoj web stranici Instituta Smithsonian.
Foto: Dreamstime
Pod krinkom da dlake na tijelu nisu ženstvene niti ‘čiste’, brijač se počeo reklamirati i ženama, ne samo muškarcima.
– Gillette je 1915. predstavio prvu britvicu namijenjenu damama, nazvanu ‘Milady Decollette’ – stoji u navodima Instituta Smithsonian.
U 1920-ima, nova moda, odnosno majice bez rukava i kratke haljine, značila je da su noge i pazusi američkih žena počeli biti vidljivi u društvenim situacijama, a oglašivači su iskoristili priliku da potaknu dame da obriju noge i pazuhe, prenosi Daily Star.
Foto: Dreamstime
Budući da se izraz ‘brijanje’ povezivao s muškim brijanjem brade, trgovci su pazili da ne koriste taj izraz u svojim reklamama. Naprotiv, poticali su žene da učine svoje noge i pazuhe ‘glatkima’.
Osim što nisu željele izgledati ‘muževno’ i koža im je postala vidljivija, zahvaljujući modi koja se stalno mijenja, žene su počele uvoditi brijanje u svakodnevni život.
No, za razliku od muškaraca, nisu bile pozvane na brijanje lica.
– Brijači se nisu prodavali damama za uklanjanje dlačica s lica. Umjesto toga, ženama s dlakama na licu ponuđeni su proizvodi za izbjeljivanje, depilaciju ili otapanje dlaka – primjećuje Smithsonian.
Najčitaniji članci
