Tišina – ovo je vjerojatno najrazornija od svih navika u vezi. Opasnosti tihog tretmana nisu nimalo bezazlene, radi se o jednoj od najdestruktivnijih navika u vezi.
POGLEDAJTE VIDEO:
Što je tihi tretman?
Prema osnovnoj definiciji, ‘tihi ili šutljivi tretman’ je odbijanje verbalne komunikacije s nekim tko želi komunikaciju. Ova vrsta ponašanja odnosi se na izbjegavanje kontakta s nekim, obično kada smatrate da vam je učinjena nepravda ili da vas netko nije poštovao.
Navedena komunikacijska strategija često se koristi za kažnjavanje ili izazivanje reakcije mete. Odnosno, ako se osjećate povrijeđeno, primjerice nečijim komentarom, tada biste mogli primijeniti šutnju kao način da uklonite vlastitu prisutnost od onog tko vas je povrijedio – u pokušaju da ga kaznite.
Ova motivacija također leži u želji da meta odgovori na način koji potvrđuje da je primijetila vaše ponašanje i da je povrijeđena vašom šutnjom ili nedostatkom vaše prisutnosti.
Foto: Dreamstime
Često se tihi tretman odnosi na osvetu nekome tko vas je povrijedio. Osveta može zvučati dramatično, ali kada vas netko povrijedi, a onda ga vi povratno odlučite povrijediti, to je upravo ono što radite – osvećujete se.
Svi su proživjeli slične trenutke. Međutim, nakon svađe, najbolje što možete učiniti je učiti o sebi i probati shvatiti kako je korištenje ove komunikacijske taktike loše te pokušati biti bolji.
Kad znate bolje, možete bolje.
Što nije tihi tretman?
Mnogi brkaju postavljanje granica sa šutnjom. Stoga, da bi bolje razumjeli što tihi tretman nije, korisno je bolje razumjeti što su ‘granice’.
Granice su, u zdravoj komunikaciji, namjerne blokade za sprječavanje stalne povrede i zlostavljanja.
Primjer može biti prekid telefonskog poziva s nekim tko vas naziva pogrdnim imenima ili vas na neki drugi način verbalno ili emocionalno vrijeđa. To nije način rješavanja svađa u vezi.
Foto: Dreamstime
Postavljanje granice također može izgledati kao priopćavanje partneru da vam je potreban odmor kako biste kasnije u određeno vrijeme razgovarali o svojim problemima u vezi.
Odnosi su najbolji kada se o granicama komunicira asertivno i uz potpunu transparentnost.
Štoviše, postavljanje granice znači da nekome morate dati do znanja da postavljate granicu i prilagođavate odnos. Ako izričito ne komunicirate potrebu za granicom svojim riječima, tada je to postavljanje zapravo tihi tretman – i štetnije je nego što mislite.
Međutim, problem se javlja najčešće kada konstantno iznova komunicirate s nekim o granici koju stalno prelaze, i ne poslušaju, kada im na primjer govorite da vam je potreban ‘prostor’, a oni vas jednostavno ne poštuju ili se nastavljaju ponašati neprimjereno, vi završite frustrirani i zasićeni glupostima.
Tada je najlakše zašutjeti i jednostavno se isključiti.
Govoriti o vlastitim emocijama je nevjerojatno teško. Postoje trenuci kada se borite s dijeljenjem onoga što osjećate oko sebe. No, stvar je u tome da sami sebi štetite onda kada ne izrazite ono što se stvarno događa u vašim srcima i mislima. Ako se oslanjate na tihi tretman kako biste izrazili povrijeđenost ili ljutnju – niste u najboljem izdanju.
Foto: Dreamstime
Ne možete postići ni iskusiti blagostanje najboljih mogućih odnosa ako je tihi tretman alat za kojim uvijek posežete.
Probijanje straha od ranjivosti neophodno je za borbu protiv tretmana šutnjom i načina na koji ono šteti odnosima. Biti asertivan i predusretljiv uvijek je zdraviji put u komunikaciji, čak i kada naginjete ka privlačnosti tihog tretmana i emocionalnog utočišta.
Tretman šutnjom može funkcionirati na trenutak, ali dugoročno nikada nije i neće biti produktivno.
Nitko nije savršen. Sasvim je u redu pogriješiti i šutjeti kad se osjećate premoreno i obuzeto emocijama, no potrudite se učiniti sve što možete da izbjegnete ovo ponašanje – vježbajte dijeljenje svojih osjećaja.
Tihi tretman je isključivanje komunikacije, a to samo zauzvrat stvara ljutnju i uništava odnose. Svaka zdrava veza, bilo da je obiteljska, platonska ili romantična, zahtijeva komunikaciju. Šutnja nikako i nikada ne pomaže, donosi YourTango.
Najčitaniji članci