Petaši koji su lani u listopadu pisali nacionalne ispite u 81 eksperimentalnoj školi najviše su poteškoća imali u hrvatskom jeziku, a općenito pokazuju srednju razinu znanja, pokazuju rezultati predstavljeni u petak na konferenciji za novinare NCVVO-a.
Nacionalne ispite od 10. do 12. listopada pisalo je oko 3960 učenika i to iz matematike, hrvatskog jezika te prirode i društva, gradivo od prvog do četvrtog razreda.
Rezultati koji su poslani školama ukazuju da većina učenika u predmetnu nastavu dolazi iz razredne nastave sa znanjima srednje razine, a najviše poteškoća imali su u pisanju hrvatskog jezika, kazao je na konferenciji za novinare ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović. Nešto teži im je, kaže, bio ispit iz hrvatskog nego iz matematike.
Rezultati nisu brojčani već postoje četiri razine – napredna, srednja, osnovna razina i ispod osnovne razine. U terminima pada i prolaza, “osnovna razina” predstavlja prolaz, odnosno “ispod osnovne razine” predstavlja pad.
Tako je hrvatski jezik ispod osnovne razine napisalo 6,6 posto učenika, na osnovnoj razini 41,3 posto, srednjoj razini 46,9 posto, a naprednoj 5,2 posto.
Matematiku je “palo” 2,9 posto učenika, na osnovnoj razini ju je napisalo 39,6 posto, srednjoj razini 51,5 posto, a naprednoj razini 6 posto.
Prirodu i društvo je ispod osnovne razine napisalo 3,8 posto učenika, njih 38,6 posto ih je napisalo na osnovnoj razini, 52,2 posto na srednjoj razini, a 5,4 posto na naprednoj razini.
Filipović je komentirao da su rezultati pokazali da neovisno o sredini djeca imaju podjednake mogućnosti i postignuća te demistificiraju percepcije o dobroj i manje dobroj školi.
Istaknuo je i da nije objektivno komparirati zaključne ocjene učenika četvrtog razreda i rezultata nacionalnog ispita zato što su zaključne ocjene rezultat provjere postignuća koje učiteljice čine nekoliko puta tijekom nastavne godine, a ovdje je rezultat četiri godine njihovih postignuća. “Nije realno očekivati da rezultati budu identični, ali mogu poslati određene poruke”, naglasio je.
Ćurković: Puno učenika ne zna odgovoriti na postavljenu temu
Natalija Ćurković iz Odjela za istraživanja NCVVO-a rekla je da su iz hrvatskog učenici imali dva dijela, među kojima je bio i ispit pisanja gdje su pisali sastavak, odnosno izvještaj o nekom događaju.
“Rezultati pokazuju da puno učenika ne zna odgovoriti na postavljenu temu. Oni svi o nečemu pišu, ali ne pišu o onome što ih se zapravo pitalo. Tu su učenici najviše gubili bodove”, dodala je.
Kad je riječ o matematici, uočili su da su zadaci iz nižih razreda jako dobro riješeni. “Nismo uočili da bi bilo izrazitih deficita. Ono što se učilo u prvom i drugom razredu, to su im bili jako lagani zadaci”, kaže Ćurković.
Isto su, dodaje, uspjeli detektirati što bi svi morali znati i to su baš ti zadaci zbrajanja, oduzimanja, dijeljenja i množenja i većina učenika je te osnove savladala.
Ove godine će od 6. do 10. ožujka nacionalne ispite iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva pisati učenici četvrtog razreda u 81 eksperimentalnoj školi. Filipović je komentirao da će ispiti za četvrte razrede biti u isporuci prije 6. ožujka i da ide sve kako je planirano te su u tisku.
Nacionalne ispite pisat će i učenici osmog razreda u svim osnovnim školama od 13. do 31. ožujka, a ravnatelj NCVVO-a istaknuo je da je to puno zahtjevniji posao budući da se radi o 320.000 nacionalnih ispita za oko 40.000 osmaša u 923 škole koji ispite pišu iz osam predmeta. “Za usporedbu to je triput više nego na državnoj maturi”, kazao je Filipović.
Naglasio je i da neće raditi probleme učenicima koji zbog opravdanog razloga ne pristupe ispitima, a neće ih morati niti naknadno pisati.
