Obitelj Brucea Willisa (67) otkrila je da on boluje od frontotemporalne demencije (FTD), godinu dana nakon što je javnost saznala da su mu liječnici dijagnosticirali afaziju. Naime, u ožujku lanjske godine njegova obitelj je rekla da se Bruce povlači iz glume ‘zbog određenih zdravstvenih tegoba koje utječu na njegove kognitivne sposobnosti’.
POGLEDAJTE VIDEO:
U tih godinu dana njegovo stanje se pogoršalo do te mjere da je i komunikacija s njim postala problem.
– Sada imamo precizniju dijagnozu, a to je frontotemporalna demencija (FTD). Nažalost, izazovi s komunikacijom samo su jedan od simptoma bolesti s kojom se Bruce suočava. Iako je ovo sve jako bolno, pravo je olakšanje konačno imati jasnu dijagnozu – napisali su u izjavi koju su poslali Udruzi za frontotemporalnu degeneraciju.
Njegovo stanje su nazvali ‘okrutnom bolešću i najčešćim oblikom demencije’. Smatraju da ljudi premalo znaju o tome koliko je FTD raširen te bi o tome trebalo više govoriti. Upravo zato su sa ovim intimnim detaljima iz obiteljskog života izašli u javnost. Smatraju da bi i Bruce napravio tako.
Foto: Instagram/Screenshoot
Također, napomenuli su kako za ovu bolest nema lijeka i ‘nadaju se kako će se nešto promijeniti po tom pitanju u godinama koje dolaze’.
– Kako Bruceovo stanje napreduje, nadamo se da se svaka medijska pozornost može usmjeriti na rasvjetljavanje ove bolesti koja zahtijeva daleko više svijesti i istraživanja. Bruce je oduvijek vjerovao u korištenje svog glasa u svijetu kako bi pomogao drugima i podigao svijest o važnim pitanjima, kako javno tako i privatno – dodali su, a prenosi Independent.
‘Ne postoji lijek za frontotemporalnu demenciju’
Porazgovarali smo o ovoj bolesti sa prof. dr. sc. Ninoslavom Mimicom, prim. dr. med. specijalistom psihijatrom iz Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju pri Klinici za psihijatriju Vrapče u Zagrebu.
Kaže kako je FTD jedan od češćih uzroka koji dovodi do demencije, nakon Alzheimerove bolesti (promjene u mozgu koje rezultiraju odumiranjem neurona) i vaskularne demencije (posljedica smanjenog dotoka krvi, a time i kisika, u mozak). Ono što je tipično za FTD su promjene u prednjem dijelu mozga što se često odražava na promjene u ponašanju oboljelog.
– Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije, u 60 do 70 posto slučajeva i javlja se u starijoj dobi, nakon 65 godine života, a najviše u 70-oj. Druga po redu je vaskularna demencija, a na trećem mjestu je frontotemporalna koja uzrokuje demenciju u 10 do 15 posto slučajeva i javlja se kod mlađih osoba starosti 50 na više godina – pojasnio nam je profesor Mimica.
Foto: Robert Anic/PIXSELL
– FTD ima drugačiju kliničku sliku. Iako i u ovom slučaju dolazi do problema u pamćenju, to nije toliko često kao što su to promjene u ponašanju, u razgovoru, razumijevanju razgovora, u reakcijama… Često puta se tu javlja agresivnost, bilo verbalna ili fizička. Primjerice, ima slučajeva da ljudi dobrog ekonomskog statusa počnu kopati po kontejnerima za smeće, jer izgube doticaj s realnošću. Pacijenti ponekad haluciniraju pa žive u strahu od tih halucinacija – pojasnio je.
Profesor napominje kako FTD zapravo spada i u neurologiju i psihijatriju pa se tako kombiniraju i lijekovi, ovisno o kakvom slučaju se radi. To mogu biti kombinacije lijekova za poboljšanje pamćenja i onih za smirenje. Napominje da konkretnog lijeka za FTD nema, koji bi bio registriran upravo za liječenje te bolesti.
Ovo stanje oboljelima skraćuje život i osjetno smanjuje njegovu kvalitetu.
Foto: Dreamstime
Profesor Mimica je u suradnji s kolegicom psihijatricom dr. sc. Marijom Kušan Jukić o ovoj bolesti pričao tijekom Hrvatskog kongresa o Alzheimerovoj bolesti 2018. godine u Novigradu. Uz njegovo dopuštenje prenosimo vam dio koji se odnosi na FTD:
‘Frontotemporalna demencija (FTD) je najčešći oblik demencije s ranim početkom, prije 65. godine života koja se ispoljava u nekoliko različitih varijanti: kao semantička demencija, progresivna nefluentna afazija te ponašajni oblik FTD. Upravo javljanje niza psihijatrijskih i ponašajnih simptoma koji su ključna obilježja ove demencije, dok pamćenje duže vrijeme ostaje sačuvano, česti su razlog psihijatrijskih bolničkih liječenja oboljelih osoba uz rizik neprepoznavanja FTD. Premda ne postoji lijek za frontotemporalnu demenciju, pravodobno dijagnosticiranje FTD, liječenje selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina, antipsihoticima i galantaminom se pokazalo učinkovitim’.
U radu su spomenuli slučaj 63-godišnjakinje iz manjeg dalmatinskog mjesta.
‘Kod nje je dijagnoza postavljena rano nakon prvog psihijatrijskog pregleda te neurološke obrade, uz psihofarmakološku terapiju, antidementiv te napose brigu od strane članova obitelji uz angažman neformalne njegovateljice, osoba je zbrinuta u zajednici u manjem dalmatinskom mjestu. Ključan je bio rad na stigmi s članovima obitelji koji dijeleći brigu oko majke oboljele od FTD s članovima zajednice dobivaju podršku uz značajno povećan osjećaj sigurnosti za oboljelu majku.’
Opširnije o temama sa spomenutog kongresa pročitajte OVDJE.
Najčitaniji članci
