Nema sumnje u entuzijazam i kompetentnost Cristine Aleixendri kada se govori o tome kako je brodarstvo uz pomoć vjetra na rubu povratka koji će promijeniti planet.
Aleixendri je 2014. osnovala tvrtku pod nazivom bound4blue s dvojicom kolega Španjolaca kako bi razvila tehnologiju jedara inspiriranu njihovom obukom u aeronautičkom inženjerstvu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ostvarenje sna
„Kad smo počeli, smatrali su nas ludim inženjerima jer želimo vratiti jedra na brodove”, rekla je. „Ali kad danas razgovaramo s brodovlasnicima, oni nam kažu da će se vratiti na vjetar i da ga nikad neće zanemariti.”
Lako je razumjeti zašto. Pomorska industrija odgovorna je za oko 3 % globalnih emisija stakleničkih plinova i pokušava se odmaknuti od teškog loživog ulja koje jako zagađuje.
„Tehnologija pogona na vjetar postat će standard”, kaže Aleixendri. „Sve je počelo kao moj san. Sad na to ne gledam kao na san, nego kao na realnost.”
Ne samo da je tvrtka bound4blue sa sjedištem u Barceloni privukla sve veći interes brodarskih tvrtki za svoj pogonski sustav potpomognut vjetrom, već je Aleixendri okrunjena osobnim priznanjem za svoj trud.
2019. godine dospjela je na Forbesov popis ‚30 ispod 30‘ za proizvodnju i industriju u Europi. Godinu nakon toga Aleixendri je osvojila Nagradu za žene kojom Europski institut za inovacije i tehnologiju nagrađuje inspirativne poduzetnice.
Vjetar u jedra
Sada tvrtka bound4blue koordinira projektom za jedra kojega financira EU, a koji je posudio naziv tvrtke i trajat će dvije godine, do veljače 2024. Postoji veliki prostor za rast u brodarstvu potpomognutim vjetrom.
Od rujna 2022. samo je 21 veliki komercijalni brod u svijetu imao opremu za iskorištavanja energije vjetra, prema Međunarodnoj udruzi za jedrenjake. Iako se ove godine predviđa više nego udvostručenje, na čak 50 plovila, to je još uvijek kap u moru u usporedbi s globalnom flotom.
Energija vjetra održiva je za različita plovila, uključujući teretne brodove, tankere, trajekte i kruzere, prema Aleixendriji.
„To je ogromno tržište jer diljem svijeta plovi više od 60 000 brodova koji bi mogli profitirati od takvih rješenja”, rekla je. „Sve je još u povojima.”
Dolaskom 2023., očekuje se da će stupanje na snagu novih propisa Međunarodne pomorske organizacije o energetskoj učinkovitosti i emisijama ugljičnog dioksida također potaknuti rast.
„Mislim da je pravi trenutak za ulaganje u pogon na vjetar, a to nam je omiljena tema”, rekla je Aleixendri, koja je glavna operativna direktorica svoje tvrtke i stekla je diplomu magistre znanosti iz zrakoplovnog inženjerstva na Politehničkom sveučilištu u Kataloniji.
Foto: Davor Puklavec, Marko Prpić/Pixell, Dreamstime
Usisni ventilator
Tvrtka bound4blue razvila je takozvano autonomno usisno jedro, koje nimalo ne sliči na tradicionalno. Ima izgled tornja u obliku cilindra koji se uzdiže s palube broda.
Tradicionalna jedra rade tako da „hvataju vjetar”. Vjetar stvara područje višeg tlaka iza jedra u usporedbi s njegovom drugom stranom. Ta razlika u tlaku stvara silu koja tjera brod naprijed, poznatu kao „uzgon”.
Nasuprot tome, „eSAIL” tvrtke bound4blue ima usisni ventilator koji uvlači zrak unutar tornja dok vjetar struji oko njega, stvarajući jači uzgon za pogon broda.
To rezultira šest ili sedam puta većim uzgonom konvencionalnog krutog jedra i moglo bi smanjiti potrošnju goriva do 40 % ako se kombinira s boljim dizajnom plovila i prilagodbama u rutama kako bi se iskoristile prednosti prevladavajućih vjetrova, prema Aleixendriji.
eSAIL je najprikladniji za tipove vjetrovitih uvjeta kakvi su na sjevernom Atlantiku i sjevernom Pacifiku, kaže, premda njegova upotreba nipošto nije isključivo za te rute.
Uštede na emisijama razlikovat će se ovisno o općim uvjetima vjetra na različitim rutama. Na primjer, bound4blue procjenjuje da bi trgovački brod koji plovi 25 000 kilometara od južnog Brazila do sjeveroistočne Kine mogao uštedjeti 26 % na gorivu i emisijama.
Iako je još rano za predviđanja, neki od prvih transportera već su izvijestili o uštedama od 15 %. Bound4blue također je potpisao niz ugovora s brodarskim tvrtkama uključujući japanski Marubeni i Louis Dreyfus Armateurs u francuskom vlasništvu.
„Danas naša potražnja uvelike premašuje ponudu, tako da smo jako sretni s razvojem situacije”, kaže Aleixendri.
Dok se nova tehnologija prije smatrala rizičnom za ugradnju na brodove, opcije s vjetrom poput onih tvrtke bound4blue počinju imati ekonomskog smisla i mogu se isplatiti uštedom na gorivu u roku od pet godina, rekla je.
„Na kraju, pogon vjetrom daje besplatnu, obnovljivu energiju koju ne morate skladištiti niti ulagati u infrastrukturu da biste se njome opskrbili”, kaže Aleixendri.
Dizajn plovila
Usred obećanja vjetrom pogonjenih opcija, pojavljuje se izazov: osigurati pravilnu implementaciju kako bi se postigao puni potencijal izvedbe ili spriječiti negativne posredne učinke na plovidbu broda.
Još jedan projekt, OPTIWISE, kojega financira EU, također istražuje kako se ukupni dizajn plovila može prilagoditi za optimizaciju pogona potpomognutog vjetrom.
Bolje prilagođavanje brodova tehnologiji može pomoći u poboljšanju učinkovitosti plovidbe i uštedi na emisijama, prema Rogieru Eggersu, koji vodi trogodišnji projekt koji traje do svibnja 2025.
Izmjene dizajna također bi mogle pomoći u prevladavanju nekih potencijalnih negativnih posljedica ugradnje jedara na brodove. To može, primjerice, biti prepreka za prolazak ispod objekata poput dizalica u lukama ili čak utjecati na brodove na takav način da se bore s ostajanjem na kursu.
„To jednostavno nije prihvatljivo, stoga je potrebno obratiti pozornost na oblik trupa i dodataka, poput kormila, kako bismo bili sigurni da je brod u ravnoteži”, rekao je Eggers, viši voditelj projekta u nizozemskom pomorskom istraživačkom institutu MARIN.
Tijekom sljedećih nekoliko godina projekt OPTIWISE planira koristiti makete brodova duljine nekoliko metara za testiranje sustava pogonjenih vjetrom i učinaka tehnoloških poboljšanja u različitim uvjetima na moru. Projekt također namjerava primijeniti računalne simulacije plovidbe i strojno učenje.
Inovacije bi mogle dovesti do uštede od više od 30 % u emisiji ugljika, možda čak doseći 50 %, ako se učinkovito isporuče, prema Eggersu.
Povratak u prošlost
Ako se tehnologije pogona na vjetar budu mogle uspješno integrirati, metode poput usisnih jedara, krilnih jedara i jedara s cilindričnim rotirajućim rotorom koje proizvode partneri u okviru projekta OPTIWISE mogle bi stvarno postati privlačne, rekao je.
Usvajanje takvih rotorskih jedara oživjelo bi tehnologiju pogona na vjetar koju je prije jednog stoljeća izumio njemački inženjer Anton Flettner. Nije uspjela postati široko prihvaćena zbog rastuće popularnosti dizelskog goriva u to vrijeme.
„Nekoliko dobavljača bilo je prilično aktivno s tehnologijom pogona na vjetar i sada imaju povećan interes s tržišta pomorskog prijevoza za instalacijama”, rekao je Eggers. „Prije je postojala velika nevoljkost da se takve stvari postave na brodove, no industrija sada postupno vjeruje uređajima poput Flettnerovih rotora, usisnih jedara i krilnih jedara.”
Ovaj prijelaz obećava usmjeravanje pomorskog sektora prema smanjenju emisija.
„Brodarstvo je tek u povojima u pogledu kretanja prema budućnosti s nultom stopom emisija”, rekao je Eggers. „Broj brodova koji su sada opremljeni pogonom na vjetar još uvijek je malen u usporedbi sa svjetskom flotom, ali nadamo se da ćemo uskoro vidjeti stotine brodova koji se njime opremaju na godišnjoj osnovi.”
Autor Gareth Willmer
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Najčitaniji članci
