U Francuskoj se i u subotu nastavljaju štrajkovi u naftnim rafinerijama, a diljem zemlje stanovnici prosvjeduju jer su gnjevni na vladu koja je progurala prijedlog o povećanju starosne dobi za odlazak u državnu mirovinu bez glasanja u parlamentu.
Više od trećine operativnog osoblja u naftnim rafinerijama i skladištima TotalEnergiesa, na lokacijama poput Feyzina u jugoistočnoj Francuskoj i Normandiji na sjeveru zemlje, štrajkalo je u subotu, rekao je glasnogovornik tvrtke.
U međuvremenu su nastavljeni i štrajkovi zaposlenika francuskih željeznica.
Za vrijeme prosvjeda na Trgu sloge (Place de la Concorde) u glavnome francuskom gradu u petak navečer interventna se policija sukobila s prosvjednicima nedaleko od zgrade parlamenta, što je rezultiralo 61 uhićenjem.
– Nema mjesta nasilju. Parlamentarna demokracija mora se poštovati – rekao je ministar digitalne tranzicije i telekomunikacija Jean-Noel Barrot za radio Sud.
Kasnije u subotu planirano je održavanje još jednog okupljanja u Parizu. Televizija BFM prikazala je snimke demonstracija koje se već održavaju u gradovima poput Compiegnea na sjeveru zemlje, Nantesa na zapadu i Saint-Etiennea u središnjoj Francuskoj.
Savez glavnih francuskih sindikata objavio je da kani nastaviti s mobilizacijom, nastojeći na taj način iznuditi od vlasti zaokret prema promjenama.
U cijeloj je zemlji za četvrtak zakazan dan industrijske akcije. Zaposleni u prometu, obrazovanju i energetici širom Francuske sudjelovat će u četvrtak u tom štrajku, a veliki protestni marševi očekuju se u Parizu i drugim gradovima.
Industrijska akcija smatra se svojevrsnim testom koji bi trebao pokazati mogu li sindikati, koji su se proteklih godina borili kako bi ljude uvjerili u važnost štrajka, njihov gnjev transformirati u masovni društveni protest.
Osam dana prosvjeda koji su se od sredine siječnja održavali širom zemlje, kao i brojne lokalne industrijske akcije dosad su bili većinom mirni, no nemiri koji traju posljednja tri dana sve više podsjećaju na prosvjede Žutih prsluka koji su izbili krajem 2018. zbog visokih cijena goriva.
Tada su njihove demonstracije Macrona prisilile na djelomičan zaokret u pogledu poreza na ugljik. Macronova reforma podiže dob za odlazak u mirovinu za dvije godine, što znači sa 62 na 64 godine. Vlada smatra da je takav potez ključan kako bi se zajamčilo da se mirovinski sustav održi.
Najčitaniji članci
Source link
U subotu je održan štrajk i prosvjedi u francuskim rafinerijama nafte zbog nezadovoljstva radnika u vezi s planom restrukturiranja. Sindikati su pozvali na štrajk nakon što je najveća francuska naftna tvrtka, Total, objavila svoj plan restrukturiranja koji će utjecati na više od 700 radnih mjesta.
Štrajkovi i prosvjedi održani su na najmanje šest rafinerija nafte u Francuskoj, a neki su demonstranti blokirali prometnice i prilaze rafinerijama. Sindikati tvrde da će planovi Totala dovesti do otpuštanja radnika, smanjenja plaća i smanjenja uvjeta rada.
Ovaj štrajk i prosvjedi dio su sve veće tenzije između sindikata i vlade francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Sindikati tvrde da Macron provodi politiku koja je usmjerena na korporacijske interese i da ne štiti radnike i njihova prava na rad.
Francuska ima burnu povijest radničkih štrajkova i prosvjeda, posebno u sektoru naftne industrije. Prošle godine, isti su sindikati organizirali štrajkove i prosvjede zbog reforme mirovinskog sustava koju je predložila vlada Macrone.
Štrajkovi i prosvjedi u francuskim rafinerijama nafte imaju mogući utjecaj na europsku naftnu industriju. Francuska je druga po veličini europska ekonomija, a mnoge zemlje EU-a ovise o francuskoj naftnoj industriji za opskrbu plinom i naftom.
Unatoč tome, sindikati su odlučni u nastojanju da svoju poruku prenesu vlastima i korporacijama. Radnici u industrialnom sektoru Francuske daju veliki doprinos gospodarstvu, ali sindikati tvrde da vlada i korporacije ne cijene njihov napor i rad.
Uz sve veću tenziju među radnicima i vladom, moguća su nova poglavlja u francuskoj radničkoj povijesti u kojima će radnici iskazivati svoje nezadovoljstvo i boriti se za svoja prava u budućnosti.