Procjenjuje se da u svijetu od Parkinsonove bolesti boluje oko 8,5 milijuna ljudi. Učestalost obolijevanja je češća nakon 60. godine života. Ovaj će se veliki javnozdravstveni problem povećavati zbog starenja populacije i produženja životnog vijeka.
Svjetski dan Parkinsonove bolesti se od 1997. godine obilježava 11. travnja, na rođendan engleskog liječnika, Sir Jamesa Parkinsona koji je prvi opisao tu bolest. Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti i znanja o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja ovog važnog javnozdravstvenog problema. Parkinsonova bolest je kronični progresivni neurodegenerativni poremećaj središnjeg živčanog sustava pri kojemu dolazi do odumiranja stanica koje izlučuju dopamin. Bolest značajno smanjuje kvalitetu života oboljele osobe i utječe na obitelj i čitavu zajednicu.
Specifični (motorički) simptomi Parkinsonove bolesti su:
Drhtavica ruku i nogu.
Usporenost pri obavljanju svakodnevnih radnji.
Zakočenost pojedinih dijelova tijela.
Nestabilnost.
Nespecifični simptomi (nemotorički):
Poremećaj osjeta mirisa.
Poremećaj probave.
Poremećaj srčanog ritma.
Poremećaj sna i depresija.
Navedeni nemotorički simptomi javljaju se prije vidljivih motoričkih simptoma i zato je važno javljanje liječniku specijalistu za Parkinsonovu bolest.
Foto: Guliver/Shutterstock
Liječenje zahtjeva multidisciplinarni pristup
Ranim započinjanjem liječenja i dobrim odgovorom pacijenta na liječenje uspijeva se bolest držati pod kontrolom dugi niz godina i pacijentima omogućiti zadovoljavajuće funkcioniranje. U liječenju se koriste lijekovi, a u uznapredovalom stadiju bolesti provodi se i kirurška terapija. S obzirom na složenost bolesti, bolesnicima je neophodan multidisciplinaran pristup u liječenju koji uključuje neurologe, liječnike obiteljske ili opće medicine, psihologe, psihijatre, fizijatre, fizioterapeute, socijalne radnike i ostale struke, piše HZJZ povodom obilježavanja Svjetskog dana Parkinsonove bolesti.
Možda te zanima…
Kako razlikovati demenciju i običnu zaboravljivost?
Zdravlje
Pomoć iz prirode – kurkuma pruža zaštitu od neurodegenerativnih bolesti
Nedavna istraživanja pokazuju kako bi kurkuma mogla biti vrlo učinkovita u borbi protiv Alzheimerove bolesti, ali i drugih neurodegenerativnih bolesti, poput Parkinsonove. Naime, zbog svojih protuupalnih i antioksidativnih svojstava kurkuma pokazuje sposobnost da spriječi formiranje nakupina amiloida u mozgu.
Amiloidi su bjelančevine koje mogu prouzročiti upale u mozgu, što može rezultirati postepenim propadanjem kognitivnih sposobnosti. Osim toga, istraživanja su pokazala kako kurkumin stimulira rast i proliferaciju matičnih stanica u neurone. Jednostavnije rečeno, kurkumin pomaže procese obnove raznih oštećenja u mozgu.
Foto: Guliver/Shutterstock
Pomažu i tango i ping pong
Pored lijekova i operacijskih zahvata, razvijene su i druge tehnike pomoći oboljelima, među kojima su se posebno istakli ping – pong i ples. To su aktivnosti koje pomažu u nošenju s Parkinsonovom bolesti jer zahtijevaju izmjene kretnje, pravca i tempa te traže mentalnu aktivnost.
Možda te zanima…
Atipični simptomi Parkinsonove bolesti
Zdravlje
“Znanstveno je dokazano da tango poboljšava pokretljivost tijela i održavanje ravnoteže. Osim fizičkog, istraživači napominju da ‘terapija tangom’ ima i dodatnu prednost, a to je socijalni aspekt plesa koji utječe na kvalitetu života oboljelih osoba. No, sigurni smo, jer smo kroz svoju dugogodišnju plesnu praksu imali niz primjera i dobili niz dokaza, kako su i ostali plesovi jednako sudjelovali u psihičkom i fizičkom oporavku osoba oboljelih od raznih bolesti, a također se pokazali i kao izvrsna prevencija od obolijevanja.
Inače, ples koji se sastoji od komponenata pokreta i glazbe, stimulira kognitivne sposobnosti mozga, pa je tako centar za ravnotežu stalno aktivan i na taj način sprečava razvoj određenih bolesti”, objašnjavaju vrhunski plesači, supružnici Ksenija Plušćec Quesnoit i Nicolas Quesnoit.
