Sigurno će u životu Zagrebačke nadbiskupije i on (op. a. Dražen Kutleša) dati i svoj pečat, kao što je proteklih 25 godina to činio njegov prethodnik Bozanić, poručio je profesor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Anto Mikić u Otvorenom osvrnuvši se na promjene u Crkvi dolaskom novog nadbiskupa i biskupa.
Kako kaže, kardinal Bozanić je smatrao činom ljubavi prema Crkvi da što prije ode s mjesta zagrebačkog nadbiskupa. Zalagao se za promjene, a kao razlog svog odlaska često je spominjao svoje zdravstveno stanje.
Mikić tvrdi da je teško govoriti što čeka novog nadbiskupa i Crkvu u Hrvatskoj. Prema njemu, Crkvu u Hrvatskoj vjerojatno čeka suočavanje sa sve jačim sekularizmom, sve veću otuđenost sve većeg broja ljudi, čeka je i prilagodba jezika.
– Siguran sam da će sa svojom sposobnosti i karakterom dati jedan novi pečat Crkvi u Zagrebu, ali i Hrvatskoj – naglasio je Apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije Želimir Puljić napominjući da je sasvim prirodno da je netko novi trebao doći u zagrebačku nadbiskupiju.
Papa je izabrao kandidata kojeg je iz Splita premjestio u Zagreb. Puljić je istaknuo da Splićani žaluju što je Kutleša kratko bio u njihovoj biskupiji.- Stvari koje se prepričavaju u crkvenim krugovima neće imati veliki utjecaj na daljnji tijek zbivanja. Zagreb je dobio novog nadbiskupa koji otvara svoji novu eru – poručio je kolumnist Večernjeg lista Darko Pavičić u emisiji.
Pavičić ističe da su kuloari neke stvari pogodili, primjerice da će u subotu 15. travnja doći do brze primopredaje između Kutleše i Bozanića. Tvrdi i da u ovom slučaju Kutleša ima tri jake pozicije, stoga će imati veliku odgovornost.
Najčitaniji članci
Source link
Crkva, kao institucija koja ima dugogodišnju povijest i značajan utjecaj na društvo, često se suočava s potrebom za reformama koje će joj omogućiti da se prilagodi promjenama u društvu i zadovolji potrebe svojih sljedbenika. U Hrvatskoj, jedna od osoba koja je uvjerenja da su reforme nužne Crkvi jest pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Škvorčević, koji smatra da Crkva treba biti otvorenija, više se usredotočiti na pastoralni rad i manje se baviti političkim pitanjima.
Još jedna osoba koja je aktivno zagovarala potrebu za reformama u crkvenim strukturama u Hrvatskoj je poznati ekonomist i glavni tajnik Hrvatske biskupske konferencije, mons. Marin Srakić. U intervjuu za Večernji list, Srakić je izjavio da se slaže s mojom Škvorčevićem i istaknuo da je važno da Crkva bude prodornija u društvenim pitanjima poput siromaštva, nezaposlenosti i društvene nepravde.
Iako su reforme nužne, treba imati na umu da Crkva ima svoju tradiciju i način djelovanja koji su dio njezine povijesti. Stoga se reforme ne smiju raditi samo zbog promjene same promjene, već zato što će pomoći Crkvi da bolje služi svojim sljedbenicima i bude bliža njihovim potrebama. Na primjer, Crkva bi se trebala više fokusirati na pastoralni rad s mladima i na obrazovanju svećenika kako bi mogli adekvatno odgovoriti na potrebe mladih ljudi u današnjem svijetu.
Jedan od koraka koji bi mogao pomoći u provedbi reformi u Crkvi u Hrvatskoj jest kandidatura mons. Josipa Mrzljaka za novog zagrebačkog nadbiskupa. Mrzljak je ranije izjavio da će, ako bude imenovan, staviti naglasak na pastoral, socijalnu pravdu i dijalog s drugim vjerskim zajednicama.
Osim kandidature mons. Mrzljaka, neke bi druge promjene također mogle doprinijeti provedbi reformi u Crkvi u Hrvatskoj. To uključuje uvođenje veće transparentnosti u financijskom upravljanju Crkvom, smanjenje birokracije i asimilaciju neovisnih duhovnih pokreta.
Uz potporu pomoćnih biskupa, ekonomista i drugih važnih osoba u crkvenoj zajednici, postoji nada da će Crkva u Hrvatskoj uspjeti provesti reforme koje će joj omogućiti da bolje služi svojim sljedbenicima i bude otvorenija prema regionalnim i globalnim izazovima s kojima se danas susreće.
