Pjevačica je rekla kako joj antidepresivi nisu pomogli te da danas rješenje pronalazi u tjelovježbi. Iako kod dvije trećine osoba s depresijom antidepresivi pokazuju dobre rezultate, trećini oboljelih neće pomoći. U nastavku pročitajte zašto.
Pjevačica Neda Parmać Klačar otvorila se o svojoj borbi s depresijom. Za Slobodnu Dalmaciju je ispričala kako je već s 19 godina pila lijekove za smirenje te antidepresive. Kako navodi, njezin najveći problem bio je srah od nepoznatog i da je uvijek strahovala od događaja koji se potencijalno mogu dogoditi u budućnosti. “Mislim da je lijek protiv depresije prihvatiti svoje trenutno stanje, biti zadovoljan s onim što imaš i ne uspoređivati se s drugima, težiti višem, ali se ne ‘bedirati’ kad vidiš da netko ima više od tebe. Ja sam došla do toga da me ne zanima nitko drugi”, rekla je i dodala kako joj lijekovi koje je uzimala nisu pomogli, no da je rješenje pronašla u tjelovježbi: “Kad osjetim da nisam dobro, obujem tenisice i idem trčati”.
Zašto nekim osobama antidepresivi ne pomažu?
Iako su antidepresivi i dalje prvo i najučinkovitije rješenje za razne oblike depresije, postoje slučajevi u kojima ne djeluju. Depresija nije jedno univerzalno stanje koje je izazvano specifičnim odgovorom u tijelu nego može doći u mnogo različitih oblika. Jedan od njih je i depresija kod koje osoba ne reagira na lijekove poboljšanjem simptoma. “Ako niste imali adekvatan odgovor na antidepresivnu terapiju nakon 10 tjedana liječenja optimalnom dozom, potrebno je zatražiti promjenu plana liječenja”, kaže za Psycom dr. John H. Krystal, profesor i predsjednik Odjela za psihijatriju na Sveučilištu Yale.
U istraživanju objavljenom u časopisu Brain, Behavior and Immunity, znanstvenici su pronašli važna saznanja o tome kako antidepresivi djeluju i što se može učiniti kako bi se povećala njihova učinkovitost. “Neosporno je da antidepresivi djeluju na mnoge ljude, ali kod 30 do 50 posto depresivnih ljudi, antidepresivi ne djeluju”, navodi autorica istraživanja Silvia Poggini, znanstvenica s Istituto Superiore di Sanita, Rim.
Istraživanje pokazuje da učinkovitost takvih lijekova ne nastaje izravno povećanjem serotonina. Što se čini vjerojatnijim je da lijekovi olakšavaju oporavak povećavanjem plastičnosti mozga tako da ga mogu mijenjati, liječiti i jačati okolni faktori i stil života. “Na određeni način, čini se da lijekovi za depresiju ‘otvaraju’ mozak kako bi mogao izaći iz fiksiranog stanja depresije u uvjete u kojima drugi okolni faktori mogu odrediti oporavak”, objašnjava dr. Poggini.
Možda te zanima…
Tjelovježba se pokazala učinkovitom za mentalno zdravlje kao lijekovi
Psiha i seks
Što ako antidepresivi prvo djeluju, a zatim prestanu djelovati?
Postoje razlozi zašto antidepresivi najprije pomognu, a nakon nekog vremena prestanu djelovati za određene ljude. Simptomi depresije se vraćaju kod do 33 posto ljudi koji koriste antidepresive. “Obično će antidepresiv koji je djelovao kod pacijenta i dalje djelovati dok ih uzimaju”, kaže za Johns Hopkins psihijatar Paul Nestadt te dodaje da se ponekad može pojaviti nova epizoda depresije koja nije toliko reaktivna na taj lijek ili lijek jednostavno prestane djelovati. Različiti faktori mogu utjecati na način na koji tijelo reagira na antidepresive, uključujući:
Korištenje droga ili alkohola – Korištenje ilegalnih droga i alkohola može izazvati jake promjene raspoloženja koje mogu učiniti antidepresive neučinkovitima.
Trudnoća – Tjelesna težina i količina krvi povećavaju se kada ste trudni. Razgovarajte sa svojim liječnikom o uzimanju antidepresiva tijekom trudnoće i o potencijalnom prilagođavanju doze kako bi se i dalje olakšali simptomi.
Novi stresori – Novi stresni događaj u privatnom ili poslovnom životu mogu rezultirati emocionalnom reakcijom na koju antidepresiv ne može odgovoriti.
Drugi lijekovi – Interakcije između antidepresiva i lijekova za druge zdravstvene probleme mogu utjecati na učinkovitost antidepresiva.
Međutim, najčešće antidepresivi prestanu djelovati bez očiglednog razloga. “Nema dobrih istraživanja koja pokazuju zašto lijek može prestati djelovati na nekoga. Mislim da je manje pitanje razvijanja tolerancije, a vjerojatnije je da se konstantno mijenjaju stresori i čimbenici u mozgu”, kaže Nestadt.
Možda te zanima…
Depresija skrivena iza osmjeha je posebno opasna
Psiha i seks
Možda te zanima…
Damir Kedžo o poremećaju ličnosti: “Zaplakao sam kad sam shvatio da izlaz postoji”
Psiha i seks
