Da li trebamo svaki dan napraviti 10.000 koraka? Odgovor je ne, ne trebamo. Ovaj pojam od 10.000 koraka je svoju popularnost stekao u Japanu 60-tih godina 20. stoljeća, kada je ime pedometra ( uređaja koji računa korake korisnika) prevedeno s japanskog na engleski jezik kao “10,000 steps meter”.
Tijekom desetljeća je ime pedometra postalo sinonim za zdrav život jer zvuči jednostavno, a opet moćno. Iako osobno ne volim marketinške smicalice, bilo koju poruku koja vodi zdravijem životu smatram dobrom porukom.
Naime, brojne bolesti koje zajednički uzrokuju veliki dio mortaliteta naše populacije mogu se direktno dovesti u korelaciju sa nekretanjem. Neke od tih bolesti su hipertenzija, dijabetes, hiperlipidemija, osteoporoza, depresivni poremećaji, Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, neplodnost, karcinomi, moždani i srčani udari, kronična bubrežna bolest i mnoge druge.
Koliko treba vježbati?
Ovo je komplicirano pitanje jer ovisi o mnogo faktora, međutim ako ćemo maksimalno sublimirati odgovor reći ćemo da je prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije potrebno barem 150-300 minuta aerobne aktivnosti srednjeg intenziteta ili barem 75-150 minuta aerobne aktivnosti visokoga intenziteta tjedno.
Foto: Unsplash
Također nije naodmet 2 ili više dana tjedno uključiti i anaerobne vježbe. Pod kardio aktivnosti podrazumijevam brže šetnje, bicikliranje, plivanje, trčanje, planinarenje, organizirani sportovi, pilates itd…
Ovdje su bitne dvije odrednice, a to su intenzitet i trajanje. Dakle, trajanje mora po definiciji biti dulje od dvije minute, a intenzitet vježbanja mora biti barem 70 posto vašeg maksimuma. Ukratko, ako hoćete kvalitetno vježbati morate istrpjeti kratkotrajnu neugodu (nedostatak daha, znojenje, ubrzan rad srca, bolovi u mišićima ) radi kratkotrajne ( ovdje primarno mislim na nalet dopamina, serotonina i endorfina koje je posljedica kvalitetnog vježbanja ) i dugotrajne ugode ( apsolutno svaki organski sustav fiziološki bolje funkcionira ako se naš organizam redovno podvrgava vježbanju).
Pretilost nije samo estetski problem!
Kada mi pacijent kojemu prijeti metabolički sindrom dođe u ambulantu prvo mu objasnim početno stanje. Dakle, pretilost nije samo estetski problem, već se radi o kompletnom metaboličkom hormonskom disbalansu kod kojeg je svaki organski sustav, u nedostatku bolje riječi, preopterećen.
Neliječenje pretilosti dovodi gotovo uvijek do gore navedenih bolesti koje u pravilu završavaju s neželjenim kliničkim ishodima, pritom opterećujući zdravstveni sustav financijski, a bližnje emocionalno. Preporučim im laboratorijske pretrage u kojima se provjerava kompletna krvna slika, funkcija bubrega (markeri bubrega i kompletni urin), funkcija jetre, razina glukoze, urata, kolesterola i lipida te TSH kao markera kako štitnjače tako i endokrinog sustava.
Foto: Mateja Vrčković
Igor Petrovski, Dr.med, spec. obiteljske medicine član je stručnog tima Zdravolovaca
Za žene preporučujem I pregled ginekologa radi veoma mjerljivog utjecaja pretilosti na reproduktivni sustav. Obavezno se izmjeri BMI ( body mass index- alat koji ugrubo može služiti za screening populacije), opseg struka u odnosu prema omjeru kukova, te se izmjeri postotak masnoga tkiva mjerenjem prosječne debljine kožnog nabora korištenjem kalipera. Daljnje pretrage ovise kako o stanju pacijenta, tako i o obiteljskoj anamnezi.
Kada tako snimimo početno stanje, pokušavamo promijeniti nezdrave životne navike, dakle reguliranje prehrane i uključivanje fizičke aktivnosti na način opisan prethodno u članku. Također napomenem, poučen iskustvom, da je početak svake promjene težak, da ciljevi moraju biti realistični, dostižni i održivi i da se u vježbanje ulazi polako imajući na umu stanje koštano-mišićno-tetivnog sustava.
Obavezna laboratorijska kontrola i klinički pregled je za 3 mjeseca gdje se gotovo uvijek vide rezultati koji su proporcionalni uloženome trudu. Iznimno je važno naglasiti da je cilj promijeniti navike u prehrani I vježbanju za cijeli život, jer vježbanje prilagođeno mogućnostima pacijenta mora biti sastavni dio života od praktički od kolijevke pa do groba.
Tekst je napisao Zdravolovac, Igor Petrovski, dr.med.
Ako se želite hraniti zdravo i kupovati uvijek svježe proizvode hrvatskog podrijekla, svakako posjetite Tommy #TvojeMisto za dnevno svježu ponudu omiljenih namirnica. U ponudi imaju više od 70% proizvoda hrvatskog podrijetla. U Tommyjevoj ponudi se nikada nije našla niti jedna jabuka stranog podrijetla! Sve jabuke u Tommyju isključivo su hrvatskog podrijetla. Posjetite Tommy prodavaonicu ili Tommy web shop i pronađite inspiraciju za zdrave prehrambene navike jer je pravo vrijeme za pozitivne promjene.