Pretjeran osjećaj krivnje može narušiti mentalno zdravlje i narušiti dobre odosne s bližnjima.
Krivnja je osjećaj koji iskrsne u nama kada osjećamo da smo učinili nešto loše. Kada je zdrava, krivnja ima pozitivan utjecaj i svoju svrhu, pomaže nam uvidjeti kada smo nekoga povrijedili, potiče nas da ispravimo greške i poboljšamo se te nam pomaže održavati zdrave odnose. Sposobnost da osjetimo prikladnu krivnju pokazuje da imamo snažan unutarnji kompas. Potiče nas da mijenjamo svoje ponašanje kako bismo izbjegli buduću štetu.
Zdrava krivnja lako može postati nezdrava
No, krivnja može biti štetna kada postane prekomjerna ili nepravilno usmjerena. Nezdrava krivnja javlja se kada preuzimamo odgovornost za stvari izvan naše kontrole, štetu koju nismo uzrokovali, već ispravljene postupke ili stvari za koje nije potrebna isprika. Nezdrava krivnja može započeti kao zdrava krivnja, ali ne prestaje, što dovodi do prekomjernog samokažnjavanja i samokritike. Zdrava krivnja postaje nezdrava kada postanemo nesposobni oprostiti sami sebi za prošle greške. Dok zdrava krivnja može biti temelj za izgradnju novih ponašanja, nezdrava krivnja može postati temelj negativnog silaznog spiralnog puta koji stvara štetu i otežava napredak tako što otežava prevladavanje same krivnje.
Zdrava krivnja je potrebna za održavanje dobrih odnosa s drugima i sobom
Istraživanja podupiru važnost zdrave krivnje i protive se nezdravoj krivnji. Studija prof. Hoffmana otkrila je da su djeca koja su pokazivala zdrav osjećaj krivnje bila sklonija prosocijalnom ponašanju i empatiji prema drugima. Druga studija iz 2007. utvrdila je da su osobe koje su osjećale zdravu krivnju imale veću razinu moralnog razmišljanja i manje vjerojatno se bavile neetičkim ponašanjem.
Zdrava krivnja je nužna komponenta života s drugima na značajan i povezan način. Suprotno tome, nezdrava krivnja može imati negativne učinke na mentalno zdravlje. Studija iz 20211. otkrila je da je prekomjerna krivnja povezana sa simptomima depresije i anksioznosti te da su osobe koje osjećaju nezdravu krivnju sklonije samokažnjavajućem ponašanju. Druga već navedena studija utvrdila je da su osjećaji prekomjerne krivnje povezani s povećanim razinama stresa i tjelesnim simptomima.
Glavna razlika između zdrave i nezdrave krivnje leži u izvoru i intenzitetu
Zdrava krivnja je prirodna i prikladna reakcija na loše postupke, dok je nezdrava krivnja pretjerani i nepravilno usmjeren osjećaj odgovornosti ili nedostatak oprosta nakon zdrave krivnje. Ponekad se nezdrava krivnja može prikazati kao odgovornost. Nakon što ispravimo prethodne pogreške, nastavak osjećaja krivnje može se činiti kao prikladna odgovornost za nanijetu štetu. Zar nije točno da što se lošije osjećamo, to smo bolja osoba? Kada osjećamo više krivnje nego što je potrebno ili je dugo zadržavamo nakon što su ispravke već napravljene, osjećamo se kao da smo dobre osobe i da se motiviramo za promjenu. No odgovornost ne bi trebala biti pretjerana, već primjerena. Kada preuzimamo odgovornost za stvari koje nisu bile pod našom kontrolom ili predugo držimo krivnju čak i nakon što su ispravke već učinjene, ne pomažemo nikome.
Možda te zanima…
Krivnja razara, a ovih 8 koraka može pomoći da se osjećate bolje
Psiha i seks
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Pretjeran osjećaj krivnje može narušiti mentalno zdravlje i narušiti dobre odosne s bližnjima.
Krivnja je osjećaj koji iskrsne u nama kada osjećamo da smo učinili nešto loše. Kada je zdrava, krivnja ima pozitivan utjecaj i svoju svrhu, pomaže nam uvidjeti kada smo nekoga povrijedili, potiče nas da ispravimo greške i poboljšamo se te nam pomaže održavati zdrave odnose. Sposobnost da osjetimo prikladnu krivnju pokazuje da imamo snažan unutarnji kompas. Potiče nas da mijenjamo svoje ponašanje kako bismo izbjegli buduću štetu.
Zdrava krivnja lako može postati nezdrava
No, krivnja može biti štetna kada postane prekomjerna ili nepravilno usmjerena. Nezdrava krivnja javlja se kada preuzimamo odgovornost za stvari izvan naše kontrole, štetu koju nismo uzrokovali, već ispravljene postupke ili stvari za koje nije potrebna isprika. Nezdrava krivnja može započeti kao zdrava krivnja, ali ne prestaje, što dovodi do prekomjernog samokažnjavanja i samokritike. Zdrava krivnja postaje nezdrava kada postanemo nesposobni oprostiti sami sebi za prošle greške. Dok zdrava krivnja može biti temelj za izgradnju novih ponašanja, nezdrava krivnja može postati temelj negativnog silaznog spiralnog puta koji stvara štetu i otežava napredak tako što otežava prevladavanje same krivnje.
Zdrava krivnja je potrebna za održavanje dobrih odnosa s drugima i sobom
Istraživanja podupiru važnost zdrave krivnje i protive se nezdravoj krivnji. Studija prof. Hoffmana otkrila je da su djeca koja su pokazivala zdrav osjećaj krivnje bila sklonija prosocijalnom ponašanju i empatiji prema drugima. Druga studija iz 2007. utvrdila je da su osobe koje su osjećale zdravu krivnju imale veću razinu moralnog razmišljanja i manje vjerojatno se bavile neetičkim ponašanjem.
Zdrava krivnja je nužna komponenta života s drugima na značajan i povezan način. Suprotno tome, nezdrava krivnja može imati negativne učinke na mentalno zdravlje. Studija iz 20211. otkrila je da je prekomjerna krivnja povezana sa simptomima depresije i anksioznosti te da su osobe koje osjećaju nezdravu krivnju sklonije samokažnjavajućem ponašanju. Druga već navedena studija utvrdila je da su osjećaji prekomjerne krivnje povezani s povećanim razinama stresa i tjelesnim simptomima.
Glavna razlika između zdrave i nezdrave krivnje leži u izvoru i intenzitetu
Zdrava krivnja je prirodna i prikladna reakcija na loše postupke, dok je nezdrava krivnja pretjerani i nepravilno usmjeren osjećaj odgovornosti ili nedostatak oprosta nakon zdrave krivnje. Ponekad se nezdrava krivnja može prikazati kao odgovornost. Nakon što ispravimo prethodne pogreške, nastavak osjećaja krivnje može se činiti kao prikladna odgovornost za nanijetu štetu. Zar nije točno da što se lošije osjećamo, to smo bolja osoba? Kada osjećamo više krivnje nego što je potrebno ili je dugo zadržavamo nakon što su ispravke već napravljene, osjećamo se kao da smo dobre osobe i da se motiviramo za promjenu. No odgovornost ne bi trebala biti pretjerana, već primjerena. Kada preuzimamo odgovornost za stvari koje nisu bile pod našom kontrolom ili predugo držimo krivnju čak i nakon što su ispravke već učinjene, ne pomažemo nikome.
Možda te zanima…
Krivnja razara, a ovih 8 koraka može pomoći da se osjećate bolje
Psiha i seks
[/gpt
