U golemoj pješčanoj borovoj šumi koja graniči s Atlantskim oceanom u jugozapadnoj Francuskoj, ukorjenjuje se jedna inovacija. Kutak milijuna hektara visokih primorskih borova dio je projekta kojega financira EU i nudi novu viziju pošumljavanja.
Na lokaciji projektaSUPERB, u Akvitaniji, uzgaja se živica „zelenog štita” sačinjena od grmova širokog lišća i drveća poput hrasta. Cilj je stvoriti staništa za zajednice ptica, životinja i kukaca te dati znanstvenicima priliku da procijene poboljšanja u bioraznolikosti.
Velike ambicije
Dok borovi dobro uspijevaju, monokulture poput ove sa samo jednom vrstom nisu pogodne za raznoliku populaciju ptica i životinja. Zbog toga su stabla ranjivija na napade invazivnih štetočina, koje će se vjerojatno povećati kako temperature rastu.
Kao odgovor na to, 10 kilometara živice sadi se u „koridorima” na 20.000 hektara kako bi se spojili džepovi postojećih širokolisnih vrsta. Ideja je stvoriti fizičku barijeru za povećanje otpornosti na štetočine i bolesti te potencijalno druge prijetnje koje se mogu povećati sa zagrijavanjem planeta, kao što su vjetrovi, oluje, šumski požari i suša.
– Nijedan projekt do sad nije bio tako ambiciozan u nadogradnji – kaže Christophe Orazio, glavni izvršni direktor Europskog instituta za zasađene šume sa sjedištem u Francuskoj i jedan od koordinatora projekta SUPERB.
12 pokaznih lokacija
Akvitanija je jedna od 12 pilot lokacija diljem Europe kojima koordinira projekt SUPERB, a koji ima 36 partnera u 16 zemalja. Projekt traje četiri godine, do studenog 2025.
Pod vodstvom Europskog šumarskog instituta (EFI), inicijativa vrijedna 20 milijuna eura ima za cilj obnoviti tisuće hektara šuma koje obuhvaćaju raznolike krajolike od starih planinskih šuma Karpata do listopadnih šuma poplavnih nizina i poljoprivrednih zemljišta na jugu.
Foto: Jan Woitas/DPA
Odabrano je 12 pokaznih lokacija kako bi predstavili različite vrste šuma i razumjeli različite stresore koji prijete opstanku tih šuma. U njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, na primjer, projekt ima za cilj ponovno zasaditi stotine tisuća hektara šuma opustošenih najezdom potkornjaka. Odumiranje je toliko veliko u nekim regijama da vlasnici šuma financijski nisu u mogućnosti upravljati obnovom bez pomoći.
Usporedbe radi, obnova srpsko-hrvatske poplavne šume bit će daleko skromnijeg opsega. Unatoč tome, diverzifikacijom vrsta, preokrenut će se gubitak staništa, poboljšati kontrola poplava za poljoprivredu i učiniti šumu otpornijom na učinke klimatskih promjena.
U okviru projekta SUPERB, francuski Nacionalni istraživački institut za poljoprivredu, hranu i okoliš, ili INRAE, provodit će masovnu inventarizaciju bioraznolikosti tijekom sljedeće dvije godine.
– Rezultati bi mogli utjecati na buduće zdravlje šuma ovdje i u zemljama sa značajnim šumskim plantažama kao što su Švedska, Portugal i Španjolska – rekao je Orazio.
Brojni partneri
Interakcija s lokalnim organizacijama, političkim partnerima i financijskim podupirateljima u sklopu projekta osigurava da se napori na obnovi mogu proširiti i održivo financirati i nakon 2025. godine.
Više lokalnih organizacija dalo je doprinose u naturi u iznosu od 90 milijuna eura za istraživanje uspješne obnove šuma i postavljanje temelja za repliciranje učenja na većoj razini.
Foto: Dreamstime
Financijeri su privučeni projektnim pristupom obnovi koji nadilazi kompenzaciju ugljika. Sada se planira uspostaviti „tržište” kako bi se donatore povezalo s novim inicijativama za pošumljavanje.
– Obnova se događa u mnogim područjima svijeta, ali održavanje i dugoročno održivo upravljanje projektima često su velik problem – rekao je Gert-Jan Nabuurs, profesor europskih šumskih resursa na Sveučilištu Wageningen u Nizozemskoj i sukoordinator na projektu SUPERB.
Gotovo 100 „pridruženih partnera” već se obvezalo da će primijeniti metode obnove projekta na svojoj zemlji. Detaljni planovi rada i pažljivo prikupljanje podataka znače da se napredak može pažljivo pratiti.
Projekt SUPERB također ima tri sestrinska projekta povezana s različitim ekosustavima – WaterLANDS, MERLIN, REST-COAST – i oslanja se na njihova iskustva.
Gospodarski ulozi
Iako projekt nastoji potaknuti osjećaj vlasništva u lokalnim zajednicama, neki vlasnici zemljišta oklijevaju uključiti se jer se boje utjecaja mjera zaštite okoliša na trgovinu šumama.
Foto: Davor Puklavec, Marko Prpić/Pixell, Dreamstime
– Ljudi možda misle da znanost želi ograničiti profitabilnost šuma, no zapravo je suprotno. Brinemo o održivosti šume, a to znači i o njenom prihodu. Naš je cilj pomoći ljudima da upravljaju šumama tako da budu ovdje za budućnost kako bi nastavile pružati širok raspon usluga ekosustava – rekla je profesorica Magda Bou Dagher Kharrat, glavna znanstvenica na EFI-ju i članica koordinacijskog tima projekta SUPERB. Projekt želi pomoći ljudima da bolje razumiju važnost obnove šuma.
Šume su dugo bile izvor inspiracije za pripovijedanje, a projekt SUPERB se oslanja na ovu tradiciju kako bi podijelio „priče o obnovi” na internetskim blogovima koje su napisali pojedinačni istraživači projekta. Stavljanje ljudskih lica u aktivnosti koje se provode pomaže u prenošenju ukupnih koristi.
– Obnova će nam pomoći da imamo jače, ljepše šume u kojima svi možemo uživati – kaže Nabuurs.
Također je naglasio gospodarsku vrijednost europskih šuma, rekavši da su one izvor dobara kao što su drvo i papir.Kako se utjecaj klimatskih promjena sve više osjeća diljem Europe, ulozi za projekt su veliki.
Bou Dagher Kharrat kaže da je globalno zatopljenje ponovnoj sadnji šuma dalo potpuno novi kontekst.
– Obnova se nekada sastojala od pokušaja vraćanja šume u prošlost. Sada se obnova mora okrenuti prema naprijed usprkos klimatskim promjenama. Mi to zovemo ‘preobnova’ – kombiniranje obnove i prilagodbe kako bi naše šume mogle izdržati buduće izazove za dobrobit ljudi i planeta – rekla je.
Autor Alison Jones
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.