Bubrežni kamenci najčešće nastaju kod osoba između tridesete i pedesete godine života i češći su kod muškaraca, posebno onih koji veći dio dana provedu sjedeći. U posljednjih deset godina povećao se broj oboljelih žena. U procesu nastajanja bubrežnog kamenca, prehrana je vrlo važna, a dijete bogate kalcijem, fosfatima i oksalatima dodatno povećavaju rizik od njihova nastanka. O uzrocima, simptomima i liječenju bubrežnih kamenca razgovarali smo s Nevenom Kapunom, dr. med, spec. urologije, a o prehrani protiv bubrežnih kamenaca sa Sandrom Krstev Barać, mag, nut.
Bubrežni kamenac se stvara iz kristala koji se talože iz mokraće i nakupljaju na unutrašnjim površinama bubrega. Urin sadrži kemijske tvari koje sprečavaju ili koče stvaranje kristala. Međutim, čini se da ti inhibitori ne djeluju kod svih ljudi i kod nekih osoba se stvaraju kamenci. Ako kristali ostanu dovoljno sitni, putovat će kroz urinarni trakt i izaći iz tijela mokraćom, a da to osoba niti ne primijeti. Iako se kamenci češće pojavljuju kod muškaraca, taj omjer se mijenja zbog načina života te je sve učesteliji i među ženama. Muškarci najčešće dobiju kamence između 40. i 60. godien života, a žene u kasnim dvadesetim.
Zašto nastaju bubrežni kamenci?
Neki od češćih uzroka su:
nedovoljan unos tekućine
prehrana bogata mesom i soli
uzimanje određenih lijekova (npr. diuretika)
pretilost
česte infekcije mokraćnog sustava.
“Visoke vanjske temperature, razne dijete i anatomske abnormalnosti mokraćnog sustava faktori su koji najviše pridonose nastajanju bubrežnih kamenaca. Kamenci se javljaju kod muškaraca i žena. Najčešći po svom sastavu su kalcijski, koji se javljaju od 30. do 50. godine života i češći su kod muškaraca. Posebno kod onih koji za vrijeme posla sjede. Naravno, da se ti kamenci uglavnom javljaju u vrijeme ljetnih mjeseci kada su temperature visoke a hidracija pacijenata nedovoljna. Zanimljivo je da oni koji rade fizičke poslove na visokim temperaturama rijeđe stvaraju kamence, vjerojatno zato jer piju više tekućine. Dijete bogate kalcijem, fosfatima i oksalatima dodatno povećavaju rizik od nastajanja kamenaca”, objasnio je Neven Kapun, dr. med., spec. urolog.
Velike količine purina sadrže: iznutrice, meso i mesne prerađevine, riba (neke vrste), morski plodovi, grah i grašak, soja, povrće (špinat, blitva, šparoge, gljive, prokulice), pivski kvasac.
Dr. Kapun kaže da se uratni kamenci (bubrežni) sve češći i da se javljaju zbog povećane konzumacije purina (ima kiseo ph-5) i u kojem je mokraćna kiselina netopiva pa se kamenci lako stvaraju. “Uz pomoć lijekova urin se može alkalizirati (soda bikarbona, Uralit –U) pa se kamenci ne stvaraju, a već postojeći se mogu otopiti.”
Možda te zanima…
“Živjela sam s dva bubrega pa s jednim i sada bez ijednog”
Zdravlje
Simptomi napadaja bubrežnog kamenca
“Najčešći simptom urolitiaze (pojave kamenca u mokraćnom sustavu) je iznenadna bol u predjelu lijevog ili desnog bubrega. Bol je grčevita i često visokog intenziteta, a javlja se uglavnom predvečer ili noću. Bol može biti locirana na predio bubrega (križa), ali se može širiti i prema stegnima i mjehuru. Osobito, ako se kamenac počeo kretati iz bubrega u mokraćovod. Nagon na povraćanje i učestalo mokrenje uz koje je ponekad prisutna i krv česti su simptomi. Jačina boli može nadmašiti onu koje žene imaju za vrijeme poroda pa su pacijenti često vrlo uplašeni, gotovo šokirani”, objašnjava dr. Kapun.
Možda te zanima…
Strategija u 7 koraka za sprečavanje bubrežnog kamenca
Zdravlje
Prva pomoć i liječenje bubrežnih kamenaca
Većina pacijenata sa simptomima napadaja bubrežnog kamenca bude hitno prevezena u bolnicu ili dom zdravlja gdje im se najčešće injiciraju antireumatici u venu ili mišić, a uz to dobivaju i infuziju. “Bol najčešće popusti za sat ili dva. Pacijentu se savjetuje da pije puno tekućine te uzima nesteroidne antireumatike (diklofenak, Ibuprofen, ketoprofen) u slučaju ponovnih bolova. U većini slučajeva pacijent kamenac izluči bez dodatnog liječenja – kroz mokraćovod se izluče najčešće kamenci veličine do 5 mm. Osim tekućine i antireumatika propisujemo tamsulosin, lijek koji opušta glatke mišiće u mokraćovodu i time olakša izlučivanje.
Ako su bolovi neizdrživi ili pacijent dobije temperaturu, ostavlja se na bolničkom liječenju i pregleda se klinički. Napravi se ultrazvuk urotrakta, rengen urotrakta i pregled sedimenta urina. Ako je kamenac zaglavljen na putu od bubrega prema mjehuru dodatno se učini IV urografija ili MSCT urografija. Sve to omogućuje da se kamenac locira te da mu se odredi veličina i način liječenja. Danas se većina kamenaca može tretirati ESWL metodom (engl. Extracorporeal Shock Wawe Lithotripsy). To su aparati koji ciljano pomoću ultrazvučnih valova razbijaju kamenac i omogućuju da se on lakše i po dijelovima izluči. Tretman se izvodi bez anestezije, ali uz terapiju boli tabletama ili injekcijom. Potreba za klasičnom operacijom je vrlo rijetka”, objašnjava Kapun i dodaje da je druga mogućnost da se pomoću ureterorenoskopa, aparata koji je vrlo tanak i na svome kraju ima malu kameru, dođe kroz mokraćnu cijev i mjehur u mokraćovod ili bubreg te se tada kroz posebne tanke cijevi kamenac primi i izvuče ili se ako je prevelik prije toga razbije (laserom ili ultrazvukom ) i onda izvadi. “Zahvat je vrlo uspješan, ali zahtjeva ili opću ili spinalnu anesteziju. Ponekad je potrebno takve kamence odstraniti laparoskopski ili klasičnim kirurškim zahvatom, što je danas vrlo rijetko”, kaže Kapun.
Možda te zanima…
Bubrezi: Simptomi koji upućuju da ne rade kako bi trebali
Zdravlje
Vrste bubrežnih kamenaca i prevencija
Kako bi se spriječilo stvaranje kamenaca, potrebno je utvrditi uzrok njihova nastanka i vrstu.
Kalcijski bubrežni kamenci – većina bubrežnih kamenaca su kalcijski kamenci (oko 80 posto), uglavnom u obliku kalcijeva oksalata. Kod te vrste kamenca uz prethodni dogovor s liječnikom pacijenti trebaju izbjegavati uzimanje visokih doza vitamina D i sljedećih namirnica: jabuka, šparoga, piva, cikle, bobičastog voća, crnog papra, brokule, sira, čokolade, kakaa, kave, grožđa, sladoleda, mlijeka, špinata, blitve, rabarbare, čaja, repe, vitamin C, jogurta.
Struvitni bubrežni kamenci – nastaju uslijed infekcije urinarnog trakta, nastaju brzo i mogu biti prilično veliki.
Urični bubrežni kamenci – stvaraju se kod osoba koje su dehidrirale, čija je prehrana bogata bjelančevinama i kod osoba koje imaju giht. Neki genetski čimbenici i mijeloproliferativni poremećaji mogu povećati sklonost stvaranju uričnih bubrežnih kamenaca.
Cistinski bubrežni kamenci – čine samo mali postotak bubrežnih kamenaca. Oni se stvaraju kod osoba s nasljednim poremećajem u bubrežnom transportu koji dovodi do prekomjernog izlučivanja cistina u mokraću. Kamenci se počinju stvarati već u djetinjstvu.
Ostali bubrežni kamenci – osim navedenih mogu nastati i druge, rjeđe vrste bubrežnih kamenaca.
“Preventiva ponovnog stvaranja kamenaca je pijenje velikih količina tekućine (2,5 do 4 litre) te izbjegavanje konzumiranja namirnica s velikom količinom oksalata, purina ili kalcija. Velike količine purina sadrže: iznutrice, meso i mesne prerađevine, riba (neke vrste), morski plodovi, grah i grašak, soja, povrće (špinat, blitva, šparoge, gljive, prokulice), pivski kvasac. Ovisno o vrsti kamenaca. Treba napomenuti kako većina pacijenata ima samo jedan napad u životu dok se kod 10 do 15 posto pacijenata napadi kamenaca ponavljaju. Kamenci se javljaju i kod djece. Zbog vrlo nespecifičnih simptoma prođe i više dana prije nego se kod njih postavi prava dijagnoza”, objašnjava Kapun.
Možda te zanima…
Povišen kreatinin u krvi: Zašto se pojavljuje i što znači?
Zdravlje
Prehrana i bubrežni kamenci
Zdravi bubrezi bez problema podnose i najproblematičniju prehranu te mogu eliminirati velike količine štetnih tvari. No, ukoliko bubrežna funkcija oslabi, nastaju problemi. Naime, tada bubreg ne može više tako učinkovito izbacivati sve štetne tvari koje nastaju u našem tijelu pa je nužno pomoći mu u vidu prilagođene prehrane.
“Celer, hren, daikon, rotkvice povrće je koje se tradicionalno opisuje kao ‘čistači krvi’ pa su stoga ove namirnice prijateljski naklonjene prema bubrezima. Na listi prijatelja bubrega visoko mjesto zauzimaju i brusnice i sok od brusnica jer sadrže tvari koje zakiseljavaju urin i otežavaju preživljavanje bakterija. Kod odabira soka od brusnice birajte onaj koji nije zaslađen, a najbolje ga je pripraviti od svježih brusnica. Ekstrakt korijena maslačka i čaj od sljeza pomažu pri izlučivanju otpadnih tvari iz bubrega, a biljka Uva ursi od koje se pripravlja tradicionalni uvin čaj odličan je diuretik i čistač urinarnog trakta”, objašanjava Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizma iz Funkcionalne medicine i tumači koji je način prehrane najbolji protiv stvaranja bubrežnih kamenaca:
“Odgovarajuća prehrana je prva linija obrane protiv bubrežnih kamenaca. Tako je najbitnija preventivna mjera obilna hidracija, odnosno uzimanje više od 2,5 litre tekućine dnevno. Velika količina tekućine, naime, razrjeđuje mokraću smanjujući koncentraciju opasnih spojeva. U suradnji s dovoljno tekućine, vegetarijanska prehrana je prepoznata kao najbolji put borbe protiv bubrežnih kamenaca. Tako obilje voća i povrća, integralnih žitarica, orašastih plodova i niskomasnih mliječnih proizvoda uz istovremeno ograničenje unosa soli, procesiranog mesa i zaslađenih napitaka dokazano smanjuje rizik nastanka bubrežnih kamenaca. Razlog zašto je tome tako leži u činjenici da smanjen unos životinjskih bjelančevina smanjuje i izlučivanje kalcija, oksalata i urične kiseline koji potiču stvaranje kamenca. Vegetarijanska prehrana, također, osigurava veće količine fitinske kiseline za koju se vjeruje da smanjuje formiranje kamenca.”
Krstev Barać napominje kako je znanstveno dokazano da visokoproteinske dijete povećavaju opasnost od pojave bolesti srca, dijabetesa, bolesti bubrega, osteoporoze i drugih ozbiljnih zdravstvenih tegoba.
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Bubrežni kamenci najčešće nastaju kod osoba između tridesete i pedesete godine života i češći su kod muškaraca, posebno onih koji veći dio dana provedu sjedeći. U posljednjih deset godina povećao se broj oboljelih žena. U procesu nastajanja bubrežnog kamenca, prehrana je vrlo važna, a dijete bogate kalcijem, fosfatima i oksalatima dodatno povećavaju rizik od njihova nastanka. O uzrocima, simptomima i liječenju bubrežnih kamenca razgovarali smo s Nevenom Kapunom, dr. med, spec. urologije, a o prehrani protiv bubrežnih kamenaca sa Sandrom Krstev Barać, mag, nut.
Bubrežni kamenac se stvara iz kristala koji se talože iz mokraće i nakupljaju na unutrašnjim površinama bubrega. Urin sadrži kemijske tvari koje sprečavaju ili koče stvaranje kristala. Međutim, čini se da ti inhibitori ne djeluju kod svih ljudi i kod nekih osoba se stvaraju kamenci. Ako kristali ostanu dovoljno sitni, putovat će kroz urinarni trakt i izaći iz tijela mokraćom, a da to osoba niti ne primijeti. Iako se kamenci češće pojavljuju kod muškaraca, taj omjer se mijenja zbog načina života te je sve učesteliji i među ženama. Muškarci najčešće dobiju kamence između 40. i 60. godien života, a žene u kasnim dvadesetim.
Zašto nastaju bubrežni kamenci?
Neki od češćih uzroka su:
nedovoljan unos tekućine
prehrana bogata mesom i soli
uzimanje određenih lijekova (npr. diuretika)
pretilost
česte infekcije mokraćnog sustava.
“Visoke vanjske temperature, razne dijete i anatomske abnormalnosti mokraćnog sustava faktori su koji najviše pridonose nastajanju bubrežnih kamenaca. Kamenci se javljaju kod muškaraca i žena. Najčešći po svom sastavu su kalcijski, koji se javljaju od 30. do 50. godine života i češći su kod muškaraca. Posebno kod onih koji za vrijeme posla sjede. Naravno, da se ti kamenci uglavnom javljaju u vrijeme ljetnih mjeseci kada su temperature visoke a hidracija pacijenata nedovoljna. Zanimljivo je da oni koji rade fizičke poslove na visokim temperaturama rijeđe stvaraju kamence, vjerojatno zato jer piju više tekućine. Dijete bogate kalcijem, fosfatima i oksalatima dodatno povećavaju rizik od nastajanja kamenaca”, objasnio je Neven Kapun, dr. med., spec. urolog.
Velike količine purina sadrže: iznutrice, meso i mesne prerađevine, riba (neke vrste), morski plodovi, grah i grašak, soja, povrće (špinat, blitva, šparoge, gljive, prokulice), pivski kvasac.
Dr. Kapun kaže da se uratni kamenci (bubrežni) sve češći i da se javljaju zbog povećane konzumacije purina (ima kiseo ph-5) i u kojem je mokraćna kiselina netopiva pa se kamenci lako stvaraju. “Uz pomoć lijekova urin se može alkalizirati (soda bikarbona, Uralit –U) pa se kamenci ne stvaraju, a već postojeći se mogu otopiti.”
Možda te zanima…
“Živjela sam s dva bubrega pa s jednim i sada bez ijednog”
Zdravlje
Simptomi napadaja bubrežnog kamenca
“Najčešći simptom urolitiaze (pojave kamenca u mokraćnom sustavu) je iznenadna bol u predjelu lijevog ili desnog bubrega. Bol je grčevita i često visokog intenziteta, a javlja se uglavnom predvečer ili noću. Bol može biti locirana na predio bubrega (križa), ali se može širiti i prema stegnima i mjehuru. Osobito, ako se kamenac počeo kretati iz bubrega u mokraćovod. Nagon na povraćanje i učestalo mokrenje uz koje je ponekad prisutna i krv česti su simptomi. Jačina boli može nadmašiti onu koje žene imaju za vrijeme poroda pa su pacijenti često vrlo uplašeni, gotovo šokirani”, objašnjava dr. Kapun.
Možda te zanima…
Strategija u 7 koraka za sprečavanje bubrežnog kamenca
Zdravlje
Prva pomoć i liječenje bubrežnih kamenaca
Većina pacijenata sa simptomima napadaja bubrežnog kamenca bude hitno prevezena u bolnicu ili dom zdravlja gdje im se najčešće injiciraju antireumatici u venu ili mišić, a uz to dobivaju i infuziju. “Bol najčešće popusti za sat ili dva. Pacijentu se savjetuje da pije puno tekućine te uzima nesteroidne antireumatike (diklofenak, Ibuprofen, ketoprofen) u slučaju ponovnih bolova. U većini slučajeva pacijent kamenac izluči bez dodatnog liječenja – kroz mokraćovod se izluče najčešće kamenci veličine do 5 mm. Osim tekućine i antireumatika propisujemo tamsulosin, lijek koji opušta glatke mišiće u mokraćovodu i time olakša izlučivanje.
Ako su bolovi neizdrživi ili pacijent dobije temperaturu, ostavlja se na bolničkom liječenju i pregleda se klinički. Napravi se ultrazvuk urotrakta, rengen urotrakta i pregled sedimenta urina. Ako je kamenac zaglavljen na putu od bubrega prema mjehuru dodatno se učini IV urografija ili MSCT urografija. Sve to omogućuje da se kamenac locira te da mu se odredi veličina i način liječenja. Danas se većina kamenaca može tretirati ESWL metodom (engl. Extracorporeal Shock Wawe Lithotripsy). To su aparati koji ciljano pomoću ultrazvučnih valova razbijaju kamenac i omogućuju da se on lakše i po dijelovima izluči. Tretman se izvodi bez anestezije, ali uz terapiju boli tabletama ili injekcijom. Potreba za klasičnom operacijom je vrlo rijetka”, objašnjava Kapun i dodaje da je druga mogućnost da se pomoću ureterorenoskopa, aparata koji je vrlo tanak i na svome kraju ima malu kameru, dođe kroz mokraćnu cijev i mjehur u mokraćovod ili bubreg te se tada kroz posebne tanke cijevi kamenac primi i izvuče ili se ako je prevelik prije toga razbije (laserom ili ultrazvukom ) i onda izvadi. “Zahvat je vrlo uspješan, ali zahtjeva ili opću ili spinalnu anesteziju. Ponekad je potrebno takve kamence odstraniti laparoskopski ili klasičnim kirurškim zahvatom, što je danas vrlo rijetko”, kaže Kapun.
Možda te zanima…
Bubrezi: Simptomi koji upućuju da ne rade kako bi trebali
Zdravlje
Vrste bubrežnih kamenaca i prevencija
Kako bi se spriječilo stvaranje kamenaca, potrebno je utvrditi uzrok njihova nastanka i vrstu.
Kalcijski bubrežni kamenci – većina bubrežnih kamenaca su kalcijski kamenci (oko 80 posto), uglavnom u obliku kalcijeva oksalata. Kod te vrste kamenca uz prethodni dogovor s liječnikom pacijenti trebaju izbjegavati uzimanje visokih doza vitamina D i sljedećih namirnica: jabuka, šparoga, piva, cikle, bobičastog voća, crnog papra, brokule, sira, čokolade, kakaa, kave, grožđa, sladoleda, mlijeka, špinata, blitve, rabarbare, čaja, repe, vitamin C, jogurta.
Struvitni bubrežni kamenci – nastaju uslijed infekcije urinarnog trakta, nastaju brzo i mogu biti prilično veliki.
Urični bubrežni kamenci – stvaraju se kod osoba koje su dehidrirale, čija je prehrana bogata bjelančevinama i kod osoba koje imaju giht. Neki genetski čimbenici i mijeloproliferativni poremećaji mogu povećati sklonost stvaranju uričnih bubrežnih kamenaca.
Cistinski bubrežni kamenci – čine samo mali postotak bubrežnih kamenaca. Oni se stvaraju kod osoba s nasljednim poremećajem u bubrežnom transportu koji dovodi do prekomjernog izlučivanja cistina u mokraću. Kamenci se počinju stvarati već u djetinjstvu.
Ostali bubrežni kamenci – osim navedenih mogu nastati i druge, rjeđe vrste bubrežnih kamenaca.
“Preventiva ponovnog stvaranja kamenaca je pijenje velikih količina tekućine (2,5 do 4 litre) te izbjegavanje konzumiranja namirnica s velikom količinom oksalata, purina ili kalcija. Velike količine purina sadrže: iznutrice, meso i mesne prerađevine, riba (neke vrste), morski plodovi, grah i grašak, soja, povrće (špinat, blitva, šparoge, gljive, prokulice), pivski kvasac. Ovisno o vrsti kamenaca. Treba napomenuti kako većina pacijenata ima samo jedan napad u životu dok se kod 10 do 15 posto pacijenata napadi kamenaca ponavljaju. Kamenci se javljaju i kod djece. Zbog vrlo nespecifičnih simptoma prođe i više dana prije nego se kod njih postavi prava dijagnoza”, objašnjava Kapun.
Možda te zanima…
Povišen kreatinin u krvi: Zašto se pojavljuje i što znači?
Zdravlje
Prehrana i bubrežni kamenci
Zdravi bubrezi bez problema podnose i najproblematičniju prehranu te mogu eliminirati velike količine štetnih tvari. No, ukoliko bubrežna funkcija oslabi, nastaju problemi. Naime, tada bubreg ne može više tako učinkovito izbacivati sve štetne tvari koje nastaju u našem tijelu pa je nužno pomoći mu u vidu prilagođene prehrane.
“Celer, hren, daikon, rotkvice povrće je koje se tradicionalno opisuje kao ‘čistači krvi’ pa su stoga ove namirnice prijateljski naklonjene prema bubrezima. Na listi prijatelja bubrega visoko mjesto zauzimaju i brusnice i sok od brusnica jer sadrže tvari koje zakiseljavaju urin i otežavaju preživljavanje bakterija. Kod odabira soka od brusnice birajte onaj koji nije zaslađen, a najbolje ga je pripraviti od svježih brusnica. Ekstrakt korijena maslačka i čaj od sljeza pomažu pri izlučivanju otpadnih tvari iz bubrega, a biljka Uva ursi od koje se pripravlja tradicionalni uvin čaj odličan je diuretik i čistač urinarnog trakta”, objašanjava Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizma iz Funkcionalne medicine i tumači koji je način prehrane najbolji protiv stvaranja bubrežnih kamenaca:
“Odgovarajuća prehrana je prva linija obrane protiv bubrežnih kamenaca. Tako je najbitnija preventivna mjera obilna hidracija, odnosno uzimanje više od 2,5 litre tekućine dnevno. Velika količina tekućine, naime, razrjeđuje mokraću smanjujući koncentraciju opasnih spojeva. U suradnji s dovoljno tekućine, vegetarijanska prehrana je prepoznata kao najbolji put borbe protiv bubrežnih kamenaca. Tako obilje voća i povrća, integralnih žitarica, orašastih plodova i niskomasnih mliječnih proizvoda uz istovremeno ograničenje unosa soli, procesiranog mesa i zaslađenih napitaka dokazano smanjuje rizik nastanka bubrežnih kamenaca. Razlog zašto je tome tako leži u činjenici da smanjen unos životinjskih bjelančevina smanjuje i izlučivanje kalcija, oksalata i urične kiseline koji potiču stvaranje kamenca. Vegetarijanska prehrana, također, osigurava veće količine fitinske kiseline za koju se vjeruje da smanjuje formiranje kamenca.”
Krstev Barać napominje kako je znanstveno dokazano da visokoproteinske dijete povećavaju opasnost od pojave bolesti srca, dijabetesa, bolesti bubrega, osteoporoze i drugih ozbiljnih zdravstvenih tegoba.
[/gpt
