Kao osoba koja je na dnevnoj bazi uključena u rješavanje konkretnih slučajeva žrtava nasilja, mogu reći da imamo jako dobru suradnju s policijom, sve se tu gotovo savršeno odradi, dok ne dođemo do centara za socijalnu skrb. Tada se već javljaju problemi. Sa zdravstvenim ustanovama isto imamo dobru suradnju, ima mjesta za pomake, ali to dosta dobro funkcionira, kao i sa obrazovnim sustavom, a najveći problemi nastupaju u pravosuđu. Presude kakve se na našem Općinskom sudu Koprivnica donose su skandalozne, navela je Verica Rupčić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Koprivničko-križevačke županije, koja je u Saboru inicirala tematsku sjednicu na temu borbe protiv nasilja u obitelji i nad ženama s ciljem bolje međuresorne suradnje.
Čuti ovo nije ugodno, no čuti situaciju s terena itekako treba kako bi se ona poboljšala, poručila je Vedrana Šimundža Nikolić, državna tajnica Ministarstva pravosuđa, priznavši svjesnost da postupci predugo traju, ali, naglašava, puno se toga napravilo kako bi se oni ubrzali.
– Svakodnevno radimo na tome da se osnažuje pravni okvir. Vlada je kao svoj prioritet stavila borbu protiv nasilja i pomaka ima. Osnovali smo sada i na Županijskom sudu u Šibeniku odjel za podršku žrtvama i svjedocima, kao jedan od 10 koje ćemo još do kraja godine ustrojiti. Kontinuirano se vrše edukacije sudaca. Ja sam apsolutno za to da sve što ne valja znamo pa da možemo upozoravati i unaprjeđivati situaciju u praksi – kazala je.
Marija Barilić iz Uprave za obitelj i socijalnu politiku podsjetila je kako je Vlada prošle godine usvojila i strateški dokument sprječavanja seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja, a da sada rade na Nacionalnom planu zaštite od nasilja u obitelji dok je Anita Matijević iz Ministarstva unutarnjih poslova navela statističke podatke, koji pokazuju malo smanjenje broja žrtava nasilja unazad 10 godina.
– 2014. godine smo imali 16.300 žrtava prekršaja nasilja u obitelji i 330 žrtava kaznenog djela nasilja u obitelji. Skoro 10 godina kasnije imamo potpuno drugačiju situaciju – 9000 žrtava prekršaja i 1880 žrtava kaznenih djela. Dakle, u ukupnom broju imamo pad. Ako pridodamo prijetnje i tjelesne povrede, onda smo na 15.600 žrtava. Za oko 1000 žrtava imamo manje nego prije gotovo 10 godina – istaknula je dodavši kako se ne može reći da imamo trend povećanja ili smanjenja broja ubojstava žena zato što je krivulja jedne godine manja, druge veća pa se tako stalno mijenja.
– Ono što se doista kroz posljednje godine promijenilo je to da državna odvjetništva puno, puno drugačije reagiraju i zato sada smirenije i lakše idemo u kaznenu proceduru – kazala je.
‘Imamo sustavnih problema’
Kad se govori da je nešto izolirani slučaj umanjuje se važnost problematike, čime se šalje loša poruka žrtvama nasilja i skreće s problema koji su sustavni, naglasila je Iva Čatipović iz Udruge SOS Rijeka.
– A mi imamo sustavnih problema. Koliko nam traje kazneni postupak? Ako žrtvu kaznenog djela silovanja 10-ak godina razvlačimo po sudu i više puta ispitujemo, što smo napravili, jesmo li je zaštitili? Koliko se čekaju privremene mjere? U ovih sedam godina koliko se bavim ovime nisam nijednom doživjela da se donijela u propisanom roku od 30 dana. Izolirani slučajevi su nam kad smo uspjeli zaštititi djecu, a ne kad to nismo. Zaštitne mjere, od svih mjera koje policija predloži, sud usvoji svaku treću, a od svih usvojenih tek svaka deseta bude zaista izvršena. Znači imamo sustavni problem nefunkcioniranja mehanizma koji nam je zakonski propisan – poručila je.
U obranu centara za socijalnu skrb stala je HDZ-ova Nada Murganić, bivša ministrica socijalne skrbi, istaknuvši kako je boli kad se za sve krivi centre za socijalnu skrb.
– Nekad zakažu, to je ljudski, ali MUP, Centar i sud – već je prilično kasno, već se dogodilo nasilje, već su se rasturile obitelji. MUP, čini mi se, možda sam subjektivna, ali možda ima lakši posao, došao je na teren, odradio, odveo ga u zatvor, a Centar 100 čuda – što će sa ženom, djetetom, stanovanjem, egzistencijom… Nemamo odgovorne za brzu reakciju koja je tada potrebna jer se godinama prije toga nije radilo na prevenciji – rekla je.
‘Nedopustivo je da žena nakon godinu dana izađe iz skloništa bez rješenja o razvodu i skrbništvu’
Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice, osvrnula se na starije osobe kao žrtve obiteljskog nasilja istaknuvši tu značajan porast broja prošle godine od čak 120 posto.
– Mi često kroz pritužbe vidimo da kada su žrtve starije osobe tretira kao imovinsko-pravni spor, što znači da ta osoba treba tražiti zaštitu putem privatne tužbe na sudu, a ne kao žrtva obiteljskog nasilja – upozorila je.
Rok od 15 dana u kojem je nasilnik u pritvoru je prekratak, upozorila je Mirjana Duduković iz Udruge “Korak” Karlovac naglasivši kako je nedopustivo da žena u godinu dana, koliko može biti u skloništu, ne može dobiti rješenje o razvodu ni o skrbništvu za djecu.
– Nakon godinu dana ona izlazi iz skloništa i u istoj je situaciji u kojoj je bila, čak i u opasnijoj – istaknula je.
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Kao osoba koja je na dnevnoj bazi uključena u rješavanje konkretnih slučajeva žrtava nasilja, mogu reći da imamo jako dobru suradnju s policijom, sve se tu gotovo savršeno odradi, dok ne dođemo do centara za socijalnu skrb. Tada se već javljaju problemi. Sa zdravstvenim ustanovama isto imamo dobru suradnju, ima mjesta za pomake, ali to dosta dobro funkcionira, kao i sa obrazovnim sustavom, a najveći problemi nastupaju u pravosuđu. Presude kakve se na našem Općinskom sudu Koprivnica donose su skandalozne, navela je Verica Rupčić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Koprivničko-križevačke županije, koja je u Saboru inicirala tematsku sjednicu na temu borbe protiv nasilja u obitelji i nad ženama s ciljem bolje međuresorne suradnje.
Čuti ovo nije ugodno, no čuti situaciju s terena itekako treba kako bi se ona poboljšala, poručila je Vedrana Šimundža Nikolić, državna tajnica Ministarstva pravosuđa, priznavši svjesnost da postupci predugo traju, ali, naglašava, puno se toga napravilo kako bi se oni ubrzali.
– Svakodnevno radimo na tome da se osnažuje pravni okvir. Vlada je kao svoj prioritet stavila borbu protiv nasilja i pomaka ima. Osnovali smo sada i na Županijskom sudu u Šibeniku odjel za podršku žrtvama i svjedocima, kao jedan od 10 koje ćemo još do kraja godine ustrojiti. Kontinuirano se vrše edukacije sudaca. Ja sam apsolutno za to da sve što ne valja znamo pa da možemo upozoravati i unaprjeđivati situaciju u praksi – kazala je.
Marija Barilić iz Uprave za obitelj i socijalnu politiku podsjetila je kako je Vlada prošle godine usvojila i strateški dokument sprječavanja seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja, a da sada rade na Nacionalnom planu zaštite od nasilja u obitelji dok je Anita Matijević iz Ministarstva unutarnjih poslova navela statističke podatke, koji pokazuju malo smanjenje broja žrtava nasilja unazad 10 godina.
– 2014. godine smo imali 16.300 žrtava prekršaja nasilja u obitelji i 330 žrtava kaznenog djela nasilja u obitelji. Skoro 10 godina kasnije imamo potpuno drugačiju situaciju – 9000 žrtava prekršaja i 1880 žrtava kaznenih djela. Dakle, u ukupnom broju imamo pad. Ako pridodamo prijetnje i tjelesne povrede, onda smo na 15.600 žrtava. Za oko 1000 žrtava imamo manje nego prije gotovo 10 godina – istaknula je dodavši kako se ne može reći da imamo trend povećanja ili smanjenja broja ubojstava žena zato što je krivulja jedne godine manja, druge veća pa se tako stalno mijenja.
– Ono što se doista kroz posljednje godine promijenilo je to da državna odvjetništva puno, puno drugačije reagiraju i zato sada smirenije i lakše idemo u kaznenu proceduru – kazala je.
‘Imamo sustavnih problema’
Kad se govori da je nešto izolirani slučaj umanjuje se važnost problematike, čime se šalje loša poruka žrtvama nasilja i skreće s problema koji su sustavni, naglasila je Iva Čatipović iz Udruge SOS Rijeka.
– A mi imamo sustavnih problema. Koliko nam traje kazneni postupak? Ako žrtvu kaznenog djela silovanja 10-ak godina razvlačimo po sudu i više puta ispitujemo, što smo napravili, jesmo li je zaštitili? Koliko se čekaju privremene mjere? U ovih sedam godina koliko se bavim ovime nisam nijednom doživjela da se donijela u propisanom roku od 30 dana. Izolirani slučajevi su nam kad smo uspjeli zaštititi djecu, a ne kad to nismo. Zaštitne mjere, od svih mjera koje policija predloži, sud usvoji svaku treću, a od svih usvojenih tek svaka deseta bude zaista izvršena. Znači imamo sustavni problem nefunkcioniranja mehanizma koji nam je zakonski propisan – poručila je.
U obranu centara za socijalnu skrb stala je HDZ-ova Nada Murganić, bivša ministrica socijalne skrbi, istaknuvši kako je boli kad se za sve krivi centre za socijalnu skrb.
– Nekad zakažu, to je ljudski, ali MUP, Centar i sud – već je prilično kasno, već se dogodilo nasilje, već su se rasturile obitelji. MUP, čini mi se, možda sam subjektivna, ali možda ima lakši posao, došao je na teren, odradio, odveo ga u zatvor, a Centar 100 čuda – što će sa ženom, djetetom, stanovanjem, egzistencijom… Nemamo odgovorne za brzu reakciju koja je tada potrebna jer se godinama prije toga nije radilo na prevenciji – rekla je.
‘Nedopustivo je da žena nakon godinu dana izađe iz skloništa bez rješenja o razvodu i skrbništvu’
Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice, osvrnula se na starije osobe kao žrtve obiteljskog nasilja istaknuvši tu značajan porast broja prošle godine od čak 120 posto.
– Mi često kroz pritužbe vidimo da kada su žrtve starije osobe tretira kao imovinsko-pravni spor, što znači da ta osoba treba tražiti zaštitu putem privatne tužbe na sudu, a ne kao žrtva obiteljskog nasilja – upozorila je.
Rok od 15 dana u kojem je nasilnik u pritvoru je prekratak, upozorila je Mirjana Duduković iz Udruge “Korak” Karlovac naglasivši kako je nedopustivo da žena u godinu dana, koliko može biti u skloništu, ne može dobiti rješenje o razvodu ni o skrbništvu za djecu.
– Nakon godinu dana ona izlazi iz skloništa i u istoj je situaciji u kojoj je bila, čak i u opasnijoj – istaknula je.
[/gpt
