Tko su pčelice radilice? A trutovi? Tko stražari na ulazu u košnicu? Zašto je matica samo jedna? Čime ‘krpaju’ rupice u saćama?Koliko kilometara prelete u jednom danu i koliko meda svaka pčela skupi u svom životu koji je, nažalost, vrlo kratak…? To i još mnogo zanimljivosti dao nam je u kratkom presjeku pčelinjeg života mladi pčelar Tvrtko Matijević koji već godinama uzgaja pčele koje su njegova strast i pravi posao.
POGLEDAJTE VIDEO:
1. Matica u prosjeku živi 3 – 5 godina
Matica je spolno razvijena ženka, jedna je u pčelinjem društvu i živi u prosjeku 3 do 5 godina. Polaže jajašca i ne obavlja druge poslove u košnici. U vrhuncu sezone dnevno polaže do 2500 jaja što je nekoliko puta više od njezine težine. Dobra matica je temelj svake pčelinje zajednice jer ona održava brojčanu jakost zajednice intenzivnim zalijeganjem jaja.
2. Pčelu pokreće njen feromon
Matica luči feromon koji cijelu pčelinju zajednicu održava u radnoj kondiciji. Pčele obavljanjem svojih poslova u košnici svojim tijelima šire taj feromon i time daju signal da je u košnici sve u redu. Ako matica nestane iz košnice ili njezin feromon oslabi, pčele poduzimaju određene zahvate za spas zajednice jer bez matice nema njenog opstanka. Zbog feromona koji luči, pčele prepoznaju svoju maticu. Kad osjete maticu drukčijeg feromona u svojoj košnici, instinktivno ju žele uništiti i to čine “uklupčavanjem” – veći broj pčela okupi oko matice, zarobi ju i ubije.
Foto: Davor Puklavec, Marko Prpić/Pixell, Dreamstime
3. Malu maticu hrane matičnom mliječi
Kada pčelinje društvo ostane bez matice ili je došlo u stanje kada se želi podijeliti, odnosno rojiti, pčele grade matičnjake u koji matica polaže jaja na isti način kao i u običnu ćeliju saća. Iz jajeta se nakon tri dana izleže ličinka, a pčele ju tada obasipaju matičnom mliječi. Prva tri dana pčele sve ličinke hrane matičnom mliječi, a ono što će u konačnici uvjetovati da li se iz jajeta razvije matica ili pčela radilica je način daljnje ishrane. Ličinka koju odaberu i iz koje će se razviti matica biva i dalje hranjena matičnom mliječi. Ličinke pčele radilice nastavljaju dobivati ishranu medom i peludom.
4. Pčele radilice žive do 50 dana
Pčela radilica živi u prosjeku 40 do 50 dana, a njezin kratak život je uvjetovan velikom količinom posla koji obavlja za svoju zajednicu. Zimska pčela živi do 6 mjeseci jer su poslovi u to doba godine svedeni na minimum. Tada uglavnom griju košnicu. Kako bi se ugrijale, skupljaju se u tzv. “zimski grozd”. Pčelinje društvo je strogo organizirano pa su tako poslovi podijeljeni između radilica ovisno o njihovoj starosti, a uloge mijenjaju otprilike svaka tri dana svoje starosti. Poslovi koje obavljaju su: poliranje stanica saća, hranjenje matice matičnom mliječi, hranjenje ličinki pčela radilica i trutova, stražarenje na ulazu u košnicu, proizvodnja voska. Kad napuni 21 dan života, pčela radilica postaje izletnica te počinje skupljati nektar, pelud, propolis i vodu. Uloga truta u pčelinjoj zajednici je sparivanje sa mladim maticama.
5. Stršljenovi su prirodni neprijatelji
Stršljen hvata pčele ispred košnica. Hrani se pčelinjim mednim mjehurom, a u praksi se pokazalo da kod normalnih društava ne može učiniti veliku štetu.
6. Saće grade u obliku šesterokuta
Pčele su najbolji graditelji na svijetu jer najbolje koriste prostor za izgradnju svog staništa. Stanice saća grade u obliku šesterokuta gdje je svaka stranica ujedno i “zid” susjedne ćelije. U saće matica polaže jaja iz kojih se izliježe pčela, a također u saće pčele deponiraju hranu koju skupe u prirodi.
Foto: Canva
7. Vlagu izvlače mahanjem krilima
Pčele skupljaju nektar iz biljaka, dodaju mu sekret svojih žlijezda te ga spremaju u ćelije saća gdje posebnim metodama izvlače vlagu iz nektara kako bi ju smanjili ispod 20 posto, a zatim poklopili voštanim poklopcima gdje nektar dozrijeva u med. Skidanje vlage iz nektara pčele odrađuju na način da mašu krilima i time stvaraju tok zraka kroz košnicu koji odnosi višak vlage iz nektara. Pčele također skupljaju cvjetni prah sa biljaka i spremaju ga u saće. Med i cvjetni prah koriste za svoju ishranu kao i za ishranu legla u košnici.
8. Propolis je zapravo smola
Propolis skupljaju iz prirode, biljnih izvora, s pupoljaka drveća ili oštećenih dijelova biljke, s kojih se može pokupiti smola. Koriste ga za brtvljenje jako malih otvora u košnici. Naziva se još i pčelinje ljepilo. Smeđe je boje i nalikuje smoli. Jedna košnica godišnje proizvede maksimalno 200 grama propolisa.
9. Imaju jako razvijene higijenske navike
Pčele imaju razvijene higijenske navike te konstantno čiste saće i ostale dijelove košnice. Dio pčela ugiba u košnici, a ostale pčele iznose njihova mrtva tijela izvan košnice kako bi zaštitili ostatak zajednice od infekcije.
10. “Pčelinji ples” je točniji od Google mapsa
“Pčelinji ples” je osobina pčela kojom jedinke prenose informaciju ostalim pčelama sakupljačicama o izvoru paše. Pčela pravi pokrete na saću u obliku broja 8, a pritom radi pokrete zadnjim dijelom tijela na način da povremeno podrhtava. Intenzitet tih podrhtavanja i veličina osmice pokazuje ostalim pčelama pod kojim kutem u odnosu na Sunce trebaju letjeti da bi došli do izvora nektara, koliko se daleko nalazi ta paša, koliko je izdašna i koje sve prepreke ih čekaju na putu do tamo.
11. Ne vole uznemiravanje
Pčele nemaju razvijeno osjetilo sluha, ali zato komuniciraju s okolinom putem vibracija. Svaki podražaj koji izaziva vibracije u blizini košnice pokreće reakciju pčelinje zajednice. Zato nije dobro približiti se košnici praveći nagle pokrete (pa ni kada lete oko vas), a pogotovo ne puhati u košnicu…
Foto: Davor Puklavec, Marko Prpić/Pixell, Dreamstime
12. Najbrojnije su u lipnju
Pčelinja zajednica svoj brojčani maksimum dostiže u lipnju jer matica tijekom travnja i svibnja polaže maksimalni broj jajašaca. Broj jedinki može dosegnuti 60.000 tijekom intenzivnog razvoja društva. U srpnju broj položenih jajašaca pada pa tako i društvo brojčano slabi što je normalna pojava jer pčele se na taj način spremaju za zimski period kada nije potreban veliki broj jedinki kao u ljetnom periodu. Preko zime u pčelinjoj zajednici bude 15.000 do 20.000 jedinki.
13. ‘Kranjska’ pčela je – naša
Pasmina pčela kojom se pčelari u Hrvatskoj bave naziva se Apis mellifera carnica (kranjska pčela, siva medonosna pčela). Osobine su joj skromna potrošnja zimskih zaliha, nagli proljetni razvoj, mirnoća ‘na saću’, blaga ćud, a po mnogima je najmirnija i najblaža pasmina pčela.
14. Voštani poklopci se skidaju posebnim vilicama
Nakon što je med poklopljen voštanim poklopcima, isti je dozrio i spreman je za vrcanje. Pčelama se oduzimaju viškovi meda ako je poznato da dolaze naredne paše i da će moći skupiti dovoljne količine za daljnje potrebe zajednice. Prije vrcanja je potrebno otklopiti ćelije saća koje su pčele pokrile voštanim poklopcima. Za to služe posebne viljuške. Nakon toga se okvir stavlja u vrcaljku koja centrifugalnom silom izbacuje med iz saća. Ovisno o starosti saća tako se i prilagođava brzina okretaja vrcaljke kako se saće ne bi iskidale. Mlado saće je svjetlije boje i vrlo lako se može iskidati pri velikom broju okretaja u vrcaljki. Starije saće je tamnije boje i čvršće pa se može okretati većim brzinama.
15. Matična mliječ se može zamrznuti
Pčelinji proizvod koji se zamrzava je matična mliječ koja je jako osjetljiva na temperaturu i na izloženost zraku. Nakon prikupljanja matične mliječi, ona se sprema u posebne bočice iz kojih se izvlači zrak, a zatim pohranjuje u zamrzivač.
16. Otrov se prikuplja jedinstvenom tehnologijom
Pčelinji otrov je trenutno najvrjednija i najljekovitija supstanca koju pčele posjeduju. Tehnologija za prikupljanje otrova u Hrvatskoj je jedinstvena u svijetu, te se ispostavila po kvaliteti i količini proizvedenog pčelinjeg otrova po košnici kao najbolja u svijetu. Tehnologija je postala specifična ne samo zbog kvalitete i količine proizvedenog otrova, nego i zbog toga jer u procesu sakupljanja pčelinjeg otrova pčeli u niti jednom trenutku nije nauđeno, te nakon ispuštanja otrova na staklo, ona nastavlja svoj životni put u sakupljanju nektara i peluda. Pčelinji otrov je poznat od davnina kao medicinski produkt koji pomaže ljudima koji boluju od multiple skleroze i artritisa. Ima protuupalni učinak i povećava mikrocirkulaciju krvi 200 puta, te je još poznat kao prirodni botoks.Od njega se proizvode kreme, između ostalog i u Hrvatskoj, za ljude koji imaju sve vrste bolova, poput išijasa i reumatskih bolova, kao i kreme za njegu i pomlađivanje lica.
17. Ubod je poziv za druge
Pčela prilikom uboda ispušta feromon, koji privlači druge pčele da joj pomognu, te se tako brane zajedno kao zajednica. Taj feromon je nama prilično koristan prilikom prikupljanja pčelinjeg otrova. Kada jedna pčela ubode u staklo automatski se feromon širi košnicom i druge pčele dolaze ostaviti pčelinji otrov, odnosno misle da je zajednica u opasnosti te se brane.
18. Pčela proizvede dvanaestinu žličice meda
Pčele ga proizvode kako bi nahranile mlade te kako bi se prehranile tijekom zime, a jedna pčelinja zajednica godišnje proizvede 20 – 30 kg meda. Jedna pčela radilica proizvede oko 1/12 čajne žlice meda u svom životu.
Foto: Davor Puklavec, Marko Prpić/Pixell, Dreamstime
19. Pčele su nevjerojatni letači
Lete brzinom od oko 25 km/h i mogu zamahnuti krilima čak 200 puta u sekundi. U potrazi za nektarom i peludi pčele najčešće prelete između jednog i šest kilometara, iako mogu preletjeti i do 13 kilometara.
20. Jedini su insekti koji hranu proizvode za ljude
Pčele su jedini insekti koji proizvode hranu koju jedu ljudi.Osim proizvodnje meda pčele se uzgajaju i u svrhu oprašivanja biljaka kako bi se povećala količina i kvaliteta biljnih proizvoda. Prenose pelud na nogama i tijelu s cvijeta na cvijet, čime ih oprašuju i omogućuju razmnožavanje i razvoj voća, povrća, cvijeća. Na ovaj način također stvaraju genetsku varijabilnost jer prenose različite gene na mnogobrojne biljke i cvjetove. Pčele čine 80 posto oprašivanja usjeva u SAD-u, što uključuje više od 130 vrsta voća i povrća.
Foto: Davor Puklavec, Marko Prpić/Pixell, Dreamstime
