Čak 37 dopuštenih dnevnih doza (DDD) antidepresiva na tisuću stanovnika (TSD) u Hrvatskoj trošilo se svaki dan u 2021. godini. U 2017. ta je potrošnja iznosila 30,5 doza. Dakle, raste 2,6 posto godišnje, piše u srijedu Večernji list.
Potrošnja antidepresiva u Hrvatskoj je i dalje upola manja od potrošnje u razvijenim europskim zemljama, vidljivo je iz HALMED-ovih podataka o potrošnji lijekova. Daleko najveća izvanbolnička potrošnja antidepresiva je u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje se na tisuću stanovnika svakodnevno troši 60 doza.
Antidepresivi čine gotovo cjelokupnu potrošnju psihoanaleptika po DDD/TSD i veliku većinu financijske potrošnje. Njihova potrošnja stabilno raste od 2,6 posto godišnje i u 2021. čine čak 96 posto potrošnje svih psihoanaleptika. Financijski promet antidepresivima 2021. iznosio je 79,9 milijuna kn, a četiri godine ranije 72,1 milijun kn. Najveći udio u potrošnji antidepresiva čine selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) kao što su escitalopram i sertralin. Slijede mirtazapin te paroksetin i venlafaksin. Potrošnja SSRI-ja čini 64,3 posto ukupne potrošnje antidepresiva u 2021., a po financijskoj potrošnji najviše je potrošeno na duloksetin, vortioksentin te escitalopram, mirtazapin i sertralin.
Znači li rast potrošnje antidepresiva da je sve više ljudi depresivno?
“Bilo je nešto više depresija s COVID-pandemijom, ali se to sada normaliziralo. Međutim, to je danas najčešća mentalna bolest u Europi, gdje od nje boluje 44 milijuna ljudi, to je 20 do 25 posto, jako puno”, ukazuje prof. Igor Filipčić, predstojnik Klinike za psihijatriju Sveti Ivan. Depresija pogađa sve više mlađu populaciju, ali najčešće obolijevaju ljudi u dobi između 30 i 50 godina, piše novinarka Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić.
Možda te zanima…
Depresija skrivena iza osmjeha je posebno opasna
Psiha i seks
Ljudima s depresijom potrebni su kao dijabetičarima inzulin
“Razumijem da su mnogi pacijenti neskloni uzimanju antidepresiva, a i neke kolege liječnici su često nekritični kada govore protiv uzimanja lijekova, jer bez lijekova bi ljudi patili puno više. Naravno da je opravdan argument da farmaceutska industrija zarađuje na lijekovima, ali zato mi liječnici moramo paziti da ne propisujemo lijekove onda kada to nije potrebno”, rekao je Dubravko Kužina, dr. spec. psihijatar iz Poliklinike za psihijatriju Pet Plus za missZDRAVU.
“Osobno ne volim previše lijekove pa ni one za snižavanje temperature ili protiv bolova i ne uzimam ih dok mi nisu stvarno potrebni. Međutim, kad se radi o endogenoj depresiji, dakle kod ljudi kod kojih je to na molekularnoj ili biokemijskoj razini, odnosno nedostaju im određeni transmiteri tu mogu pomoći samo antidepresivi. Ako takvoj osobi kažeš: “Ma možeš ti to, trgni se i slično. To je isto kao da dijabetičaru kažeš, ti da hoćeš mogao bi i sam proizvesti inzulin”, zaključio je i napomenuo da se ne pronađe uvijek pravi antidepresiv iz prvog pokušaja i da je ponekad potrebno iskušati više različitih: “Antidepresivi imaju trodimenzionalnu strukturu to je kao ključ u bravi, postoji onaj koji može ući i koji ne može”.
Možda te zanima…
Neda Parmać otvoreno o depresiji: “Već s 19 sam bila na antidepresivima”
Psiha i seks
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Čak 37 dopuštenih dnevnih doza (DDD) antidepresiva na tisuću stanovnika (TSD) u Hrvatskoj trošilo se svaki dan u 2021. godini. U 2017. ta je potrošnja iznosila 30,5 doza. Dakle, raste 2,6 posto godišnje, piše u srijedu Večernji list.
Potrošnja antidepresiva u Hrvatskoj je i dalje upola manja od potrošnje u razvijenim europskim zemljama, vidljivo je iz HALMED-ovih podataka o potrošnji lijekova. Daleko najveća izvanbolnička potrošnja antidepresiva je u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje se na tisuću stanovnika svakodnevno troši 60 doza.
Antidepresivi čine gotovo cjelokupnu potrošnju psihoanaleptika po DDD/TSD i veliku većinu financijske potrošnje. Njihova potrošnja stabilno raste od 2,6 posto godišnje i u 2021. čine čak 96 posto potrošnje svih psihoanaleptika. Financijski promet antidepresivima 2021. iznosio je 79,9 milijuna kn, a četiri godine ranije 72,1 milijun kn. Najveći udio u potrošnji antidepresiva čine selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) kao što su escitalopram i sertralin. Slijede mirtazapin te paroksetin i venlafaksin. Potrošnja SSRI-ja čini 64,3 posto ukupne potrošnje antidepresiva u 2021., a po financijskoj potrošnji najviše je potrošeno na duloksetin, vortioksentin te escitalopram, mirtazapin i sertralin.
Znači li rast potrošnje antidepresiva da je sve više ljudi depresivno?
“Bilo je nešto više depresija s COVID-pandemijom, ali se to sada normaliziralo. Međutim, to je danas najčešća mentalna bolest u Europi, gdje od nje boluje 44 milijuna ljudi, to je 20 do 25 posto, jako puno”, ukazuje prof. Igor Filipčić, predstojnik Klinike za psihijatriju Sveti Ivan. Depresija pogađa sve više mlađu populaciju, ali najčešće obolijevaju ljudi u dobi između 30 i 50 godina, piše novinarka Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić.
Možda te zanima…
Depresija skrivena iza osmjeha je posebno opasna
Psiha i seks
Ljudima s depresijom potrebni su kao dijabetičarima inzulin
“Razumijem da su mnogi pacijenti neskloni uzimanju antidepresiva, a i neke kolege liječnici su često nekritični kada govore protiv uzimanja lijekova, jer bez lijekova bi ljudi patili puno više. Naravno da je opravdan argument da farmaceutska industrija zarađuje na lijekovima, ali zato mi liječnici moramo paziti da ne propisujemo lijekove onda kada to nije potrebno”, rekao je Dubravko Kužina, dr. spec. psihijatar iz Poliklinike za psihijatriju Pet Plus za missZDRAVU.
“Osobno ne volim previše lijekove pa ni one za snižavanje temperature ili protiv bolova i ne uzimam ih dok mi nisu stvarno potrebni. Međutim, kad se radi o endogenoj depresiji, dakle kod ljudi kod kojih je to na molekularnoj ili biokemijskoj razini, odnosno nedostaju im određeni transmiteri tu mogu pomoći samo antidepresivi. Ako takvoj osobi kažeš: “Ma možeš ti to, trgni se i slično. To je isto kao da dijabetičaru kažeš, ti da hoćeš mogao bi i sam proizvesti inzulin”, zaključio je i napomenuo da se ne pronađe uvijek pravi antidepresiv iz prvog pokušaja i da je ponekad potrebno iskušati više različitih: “Antidepresivi imaju trodimenzionalnu strukturu to je kao ključ u bravi, postoji onaj koji može ući i koji ne može”.
Možda te zanima…
Neda Parmać otvoreno o depresiji: “Već s 19 sam bila na antidepresivima”
Psiha i seks
[/gpt