Otzi, mumificirani muškarac koji je živio prije 5300 godina, a čije je tijelo pronađeno u Alpama 1991. godine, vjerojatno je bio tamnije puti, imao tamne oči i bio ćelav, sugerira nova studija.
Prva proučavanja trupla, poznatog i kao Ledeni čovjek, otkrila su genetske tragove istočnoeuropskih stepskih pastira koji su živjeli prije oko 4900 godina. No nova studija više ne podržava ovo otkriće.
POGLEDAJTE VIDEO:
Istraživači tvrde da je tehnologija napredovala od prve studije i da je puno više genoma drugih prapovijesnih Europljana potpuno dekodirano. To je omogućilo usporedbu Otzijevog genetskog koda s njegovim suvremenicima.
Znanstvenici su otkrili da među stotinama Europljana koji su živjeli u isto vrijeme kad i Otzi, i čiji su genomi sada dostupni, Ledeni čovjek ima više zajedničkog podrijetla s ranim anatolskim poljoprivrednicima nego s bilo kojim njegovim europskim suvremenikom.
Foto: Sven Hoppe/DPA
– Analiza genoma otkrila je fenotipske osobine poput visoke pigmentacije kože, tamne boje očiju i muškog tipa ćelavosti koje su u oštrom kontrastu s prethodnim rekonstrukcijama da se radi o svjetloputom i poprilično dlakavom muškarcu sa svijetlim očima – rekao je Johannes Krause s Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Njemačkoj.
– Međutim, mumija je tamnije puti i bez kose – dodao je.
Antropolog Albert Zink, koautor studije i voditelj Istraživačkog instituta Eurac za proučavanje mumija u Italiji, rekao je da je “to najtamnija boja kože zabilježena kod suvremenih europskih pojedinaca.”
– Ranije se mislilo da je mumijina koža potamnila tijekom njenog čuvanja u ledu, ali pretpostavlja se da je ono što sada vidimo zapravo uglavnom Otzijeva izvorna boja kože – rekao je i dodao da je ovo otkriće važno zbog “pravilnog očuvanja mumije”.
Foto: Klaus-Dietmar Gabbert/DPA
Otzi je privukao svjetsku pozornost 1991. godine kada su ga otkrili planinari na 3210 metara nadmorske visine.
Istraživači su rekli da je prethodni prikaz Otzija pogrešan u pogledu njegove kose.
Kao zreo muškarac, najvjerojatnije više nije imao dugu i gustu, već rijetku kosu. No prema studiji objavljenoj u Cell Genomicsu, njegovi geni ukazuju na predispoziciju za ćelavost.
Foto: Klaus-Dietmar Gabbert/DPA
“Ovo je relativno jasan rezultat i također bi mogao objasniti zašto na mumiji nije pronađeno gotovo ništa kose”, rekao je Zink.
Geni koji predstavljaju povećani rizik od pretilosti i dijabetesa tipa 2 također su pronađeni u genomu Ledenog čovjeka, ali oni se vjerojatno nisu manifestirali zbog njegovog zdravog načina života.
