Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u srijedu da će, odlukom Vlade o fiskalnom poravnavanju, općine po prvi puta iz državnog proračuna, ovisno o razvijenosti, dobiti dodatni novac po broju djece koja pohađaju vrtić kako bi se poboljšalo funkcioniranje predškolskih ustanova.
“Svjesni činjenice da su neke općine koje su slabijeg fiskalnog kapaciteta do sada izbjegavale gradnju vrtića upravo zato što ih nisu mogli servisirati na način da pokriju materijalne troškove i eventualno plaću zaposlenika, jer je taj dio obrazovnog sustava je u ingerenciji lokalne uprave i samouprave, na idućoj sjednici Vlade, ili najkasnije, onoj iza, donijet ćemo odluku o takozvanom fiskalnom poravnanju”, rekao je Fuchs.
Ministar je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” pojasnio da će se po prvi puta iz državnog proračuna financirati fiskalna održivost, gdje će s obzirom na stupanj razvijenosti općine dobiti dodatni novac po broju djece koji pohađaju vrtić.
Zagrebu osam milijuna eura
“Svi će dobiti određeni novac, ovisno o kategorijama”, naglasio je ministar, dodajući da će tako, primjerice, Grad Zagreb koji je svrstan u kategoriju najbolje razvijenih, samo na osnovu te mjere dobiti dodatnih 8 milijuna eura iz centralnog proračuna.
S time da je ovih osam milijuna svega 6,25 posto onoga što inače, oni koji su u najlošijoj poziciji dobivaju. Oni koji su u najlošijoj poziciji dobivaju, recimo, 50 posto, rekao je Fuchs.
Dodao je da taj novac nije predviđen za izgradnju vrtića nego za njihovo servisiranje i poboljšanje funkcioniranja kako bi vrtići, u prvom redu u ruralnim područjima, mogli biti održivi.
Govoreći o tome kako teče uhodavanje u eksperimentalni program cjelodnevne nastave, ponovio je da nema nikakvih problema i sve dobro ide.
Škola u Osijeku primila 15 učenika čiji su roditelji htjeli da pohađaju cjelodnevnu nastavu
Bilo je određenih fluktuacija učenika, nije bilo dodatnih ispisa, osim troje djece iz jedne obitelji u jednoj školi, ali je zato škola u Osijeku primila 15 učenika iz druge škole jer su roditelji željeli da im djeca pohađaju cjelodnevnu školu.
Upitan je li preoptimistično navoditi 2027. kao školsku godinu za jednosmjensku nastavu u svim školama, Fuchs je odgovorio da je ono što ih eventualno može kočiti građevinski kapacitet u smislu broja firmi koje će moći prihvatiti tako veliki broj projekata.
Naveo je da je u ovom trenutku oko 80 prijedloga projekata na provjeri, a više od desetak suglasnosti već je otišlo van iz Ministarstva.
Osvrnuo se i na svoj doktorat u Švedskoj, čiju nostrifikaciju osporava jedan tjednik tvrdeći da je nezakonita. Rekao je da njegov rad predstavlja problem “šačici akademskih izvora za koje može pretpostaviti tko su”, no on osobno ne vidi nikakve probleme.
“Kako nešto može biti nezakonito nostrificirano, kada je nostrificirano?, upitao je, dodavši da je konačni rad i radovi unutar njega u svjetskoj literaturi citiran više od 400 puta.
Onima koji se dvoume bi li otišli u Švedsku ili nastavili svoju obrazovnu karijeru ovdje te smatraju da je ondje lako doktorirati, ironično je poručio da je u Skandinaviji uvijek bilo “vrlo jednostavno” doktorirati. “Mislim, tamo se autobusima išlo na doktorat, tako da sigurno bi im bilo bolje. Preporučujem im da idu u Skandinaviju, tamo je to puno, puno jednostavnije”, dodao je.
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u srijedu da će, odlukom Vlade o fiskalnom poravnavanju, općine po prvi puta iz državnog proračuna, ovisno o razvijenosti, dobiti dodatni novac po broju djece koja pohađaju vrtić kako bi se poboljšalo funkcioniranje predškolskih ustanova.
“Svjesni činjenice da su neke općine koje su slabijeg fiskalnog kapaciteta do sada izbjegavale gradnju vrtića upravo zato što ih nisu mogli servisirati na način da pokriju materijalne troškove i eventualno plaću zaposlenika, jer je taj dio obrazovnog sustava je u ingerenciji lokalne uprave i samouprave, na idućoj sjednici Vlade, ili najkasnije, onoj iza, donijet ćemo odluku o takozvanom fiskalnom poravnanju”, rekao je Fuchs.
Ministar je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” pojasnio da će se po prvi puta iz državnog proračuna financirati fiskalna održivost, gdje će s obzirom na stupanj razvijenosti općine dobiti dodatni novac po broju djece koji pohađaju vrtić.
Zagrebu osam milijuna eura
“Svi će dobiti određeni novac, ovisno o kategorijama”, naglasio je ministar, dodajući da će tako, primjerice, Grad Zagreb koji je svrstan u kategoriju najbolje razvijenih, samo na osnovu te mjere dobiti dodatnih 8 milijuna eura iz centralnog proračuna.
S time da je ovih osam milijuna svega 6,25 posto onoga što inače, oni koji su u najlošijoj poziciji dobivaju. Oni koji su u najlošijoj poziciji dobivaju, recimo, 50 posto, rekao je Fuchs.
Dodao je da taj novac nije predviđen za izgradnju vrtića nego za njihovo servisiranje i poboljšanje funkcioniranja kako bi vrtići, u prvom redu u ruralnim područjima, mogli biti održivi.
Govoreći o tome kako teče uhodavanje u eksperimentalni program cjelodnevne nastave, ponovio je da nema nikakvih problema i sve dobro ide.
Škola u Osijeku primila 15 učenika čiji su roditelji htjeli da pohađaju cjelodnevnu nastavu
Bilo je određenih fluktuacija učenika, nije bilo dodatnih ispisa, osim troje djece iz jedne obitelji u jednoj školi, ali je zato škola u Osijeku primila 15 učenika iz druge škole jer su roditelji željeli da im djeca pohađaju cjelodnevnu školu.
Upitan je li preoptimistično navoditi 2027. kao školsku godinu za jednosmjensku nastavu u svim školama, Fuchs je odgovorio da je ono što ih eventualno može kočiti građevinski kapacitet u smislu broja firmi koje će moći prihvatiti tako veliki broj projekata.
Naveo je da je u ovom trenutku oko 80 prijedloga projekata na provjeri, a više od desetak suglasnosti već je otišlo van iz Ministarstva.
Osvrnuo se i na svoj doktorat u Švedskoj, čiju nostrifikaciju osporava jedan tjednik tvrdeći da je nezakonita. Rekao je da njegov rad predstavlja problem “šačici akademskih izvora za koje može pretpostaviti tko su”, no on osobno ne vidi nikakve probleme.
“Kako nešto može biti nezakonito nostrificirano, kada je nostrificirano?, upitao je, dodavši da je konačni rad i radovi unutar njega u svjetskoj literaturi citiran više od 400 puta.
Onima koji se dvoume bi li otišli u Švedsku ili nastavili svoju obrazovnu karijeru ovdje te smatraju da je ondje lako doktorirati, ironično je poručio da je u Skandinaviji uvijek bilo “vrlo jednostavno” doktorirati. “Mislim, tamo se autobusima išlo na doktorat, tako da sigurno bi im bilo bolje. Preporučujem im da idu u Skandinaviju, tamo je to puno, puno jednostavnije”, dodao je.
[/gpt