Ovo stanje može biti teško razumjeti, čak i za medicinske djelatnike te pružatelje zdravstvenih usluga. Simptomi oponašaju simptome drugih stanja, a ne postoje stvarni testovi koji bi potvrdili dijagnozu. Kao rezultat, fibromialgija se često pogrešno dijagnosticira.
Fibromialgija je dugotrajno (kronično) stanje koje uzrokuje: bolove u mišićima i kostima (mišićno-koštana bol), opći umor, spavanje i kognitivne smetnje. U prošlosti su neki pružatelji zdravstvenih usluga čak dovodili u pitanje je li fibromialgija stvarna. Danas se to puno bolje razumije. Dio stigme koja ju je okruživala je popustila. Fibromialgija i dalje može biti izazov za liječenje. Ali lijekovi, terapija i promjene načina života mogu pomoći pacijentima da upravljaju simptomima i poboljšaju kvalitetu života, piše Healthline.
Simptomi fibromialgije
Fibromialgija uzrokuje bolove u mišićima i umor. Osobe koje boluju od fibromialgije obično imaju “osjetljive točke” na tijelu. Osjetljive točke su specifična mjesta na vratu, ramenima, leđima, kukovima, rukama i nogama i pritisak na njih uzrokuje bol. Vaš liječnik će razmotriti dijagnozu fibromialgije ako ste imali mišićno-koštanu bol u četiri od pet regija boli opisanih u revizijama dijagnostičkih kriterija za fibromialgiju iz 2016 u SAD-u. Ovaj dijagnostički protokol naziva se “bol na više mjesta”. Suprotno je definiciji dijagnostičkih kriterija fibromialgije iz 1990. za “kroničnu raširenu bol”. Ovaj postupak dijagnoze usredotočuje se na područja mišićno-koštanog bola i jačinu boli, za razliku od naglaska na trajanju boli, što je prethodno bilo glavno mjerilo za dijagnozu fibromialgije. Ostali simptomi fibromialgije uključuju:
umor
problemi sa spavanjem
spavanje dulje vrijeme bez osjećaja odmora
glavobolje
depresija
anksioznost
poteškoće s fokusiranjem ili obraćanjem pažnje
bol ili tupa bol u donjem dijelu trbuha
suhe oči
problemi s mokraćnim mjehurom, poput intersticijskog cistitisa
U ljudi s fibromialgijom mozak i živci mogu pogrešno protumačiti ili pretjerano reagirati na normalne signale boli. To je možda posljedica kemijske neravnoteže u mozgu ili abnormalnosti u gangliju leđnog korijena koji utječe na senzibilizaciju središnje boli (mozga). Fibromialgija također može utjecati na emocije i razinu energije. Magla od fibromialgije – također poznata i kao “Fibro magla” ili “moždana magla” – pojam je koji neki ljudi koriste da bi opisali nejasan osjećaj koji imaju.
Znakovi Fibro magle uključuju: probleme s pamćenjem, poteškoće s koncentracijom, problem zadržavanja pozornosti. Prema studiji Trusted Source iz 2015. objavljenoj u časopisu Rheumatology International, nekim ljudima mentalna magla od fibromialgije više smeta nego bol.
Simptomi fibromialgije u žena
Simptomi fibromialgije uglavnom su ozbiljniji u žena nego u muškaraca. Žene imaju veći stupanj boli, simptome IBS-a i izraženiji jutarnji umor od muškaraca. Međutim, kada se primijene revizije dijagnostičkih kriterija iz 2016. godine, više muškaraca dobiva dijagnozu fibromialgije, što može smanjiti stupanj razlike između razine boli kod muškaraca i žena. Za daljnju procjenu te razlike potrebno je provesti više istraživanja. Prijelaz u menopauzu mogao bi pogoršati fibromialgiju. Komplicira stvari činjenica da neki simptomi menopauze i fibromialgije izgledaju gotovo identično.
Fibromialgija uzrokuje bol u cijelom tijelu, a Lady Gaga bori se s tom bolešću | missZDRAVA
Foto: shutterstock
Simptomi fibromialgije uglavnom su ozbiljniji u žena nego u muškaraca. Žene imaju veći stupanj boli, simptome IBS-a i izraženiji jutarnji umor od muškaraca
Fibromialgija kod muškaraca
Muškarci također obolijevaju od fibromialgije. Ipak, mogu ostati bez dijagnoze jer se to više smatra ženskom bolešću. Međutim, trenutne statistike pokazuju da se dijagnostičkim protokolom iz 2016. godine bolest lakše dijagnosticira i kod muškaraca.
Muškarci također imaju jake bolove i emocionalne simptome zbog fibromialgije. Stanje utječe na njihovu kvalitetu života, karijeru i veze, pokazalo je istraživanje iz 2018. objavljeno u American Journal of Public Health. Dio stigme i poteškoća u postavljanju dijagnoze proizlazi iz očekivanja društva da bi muškarci koji boluju to trebali potisnuti u sebe. Muškarci koji se odvaže posjetiti liječnika mogu se suočiti s neugodnošću i šansom da njihove prigovore ne shvate ozbiljno.
Okidačke točke fibromialgije
U prošlosti su ljudima dijagnosticirali fibromialgiju ako su imali raširenu bol i osjetljivost u najmanje 11 od 18 specifičnih okidačkih točaka na tijelu. Pružatelji zdravstvenih usluga provjerili bi koliko su te točke bolne snažnim pritiskom na njih. Uobičajene okidačke točke uključivale su:
zatiljak
vrhove ramena
gornji dio prsa
bokove
koljena
laktove
Okidačke točke većinom nisu dio dijagnostičkog postupka. Umjesto toga, liječnici mogu dijagnosticirati fibromialgiju ako ste imali bol u četiri od pet područja boli koja su definirana revidiranim dijagnostičkim kriterijima iz 2016. godine, a nemate nijedno drugo dijagnosticirano zdravstveno stanje koje bi moglo objasniti bol.
Bol je glavni simptom fibromialgije. Osjeti se u raznim mišićima i ostalim mekim tkivima. Bol može varirati od blage do intenzivne i gotovo nepodnošljive nelagode. Ozbiljnost boli mogla bi odrediti koliko se dobro nosite s bolesti iz dana u dan. Čini se da fibromialgija proizlazi iz abnormalnog odgovora živčanog sustava. Tijelo pretjerano reagira na stvari koje obično ne bi trebale biti bolne. Međutim, dostupna istraživanja još uvijek ne navode točan uzrok fibromialgije. Istraživanje se nastavlja razvijati kako bi se bolje razumjelo ovo stanje i njegovo podrijetlo.
Bol u prsima
Bol u prsima osjeća se slično kao bol od srčanog udara. Bolovi u prsima kod fibromialgije zapravo su usredotočeni na hrskavicu koja povezuje rebra s prsnom kosti. Bol se može proširiti na ramena i ruke. Bolovi u prsima s fibromialgijom mogu se osjećati kao: oštro probadanje poput osjećaja žarenja. Slično srčanom udaru ili ostanku bez daha.
Bol u leđima
Leđa su jedno od najčešćih mjesta gdje se osjeća bol. Oko 80 % Amerikanaca u određenom trenutku života ima bolove u križima. Ako vas bole leđa, možda vam neće biti jasno je li za to kriva fibromialgija ili neko drugo stanje poput artritisa. Ostali simptomi poput moždane magle i umora mogu pomoći u utvrđivanju fibromialgije kao uzroka. Moguća je i kombinacija fibromialgije i artritisa. Isti lijekovi koje uzimate za ublažavanje ostalih simptoma fibromialgije mogu pomoći i kod bolova u leđima. Vježbe istezanja i jačanja mogu pružiti potporu mišićima i ostalim mekim tkivima leđa.
Foto: shutterstock
Ako te bole leđa, možda ti neće biti jasno je li za to kriva fibromialgija ili neko drugo stanje poput artritisa. Ostali simptomi poput moždane magle i umora mogu pomoći u utvrđivanju fibromialgije kao uzroka.
Bolovi u nogama
Također možete osjetiti bolove od fibromialgije u mišićima i mekim tkivima nogu. Bolovi u nogama mogu biti slični boli istegnutog mišića ili ukočenosti artritisa. Ponekad se fibromialgija u nogama osjeća kao utrnulost ili trnci. Nekontrolirani nagon za pomicanjem nogu znak je sindroma nemirnih nogu (RLS), koji se može preklapati s fibromialgijom. Umor se ponekad očituje u nogama. Udovi mogu biti teški, kao da su utezi na njima.
Uzroci fibromialgije
Zdravstveni djelatnici i istraživači ne znaju što uzrokuje fibromialgiju. Prema najnovijim istraživanjima, čini se da je uzrok teorija višestrukog rizika koja uključuje nasljedna obilježja dopunjena okidačem ili skupom okidača, poput infekcije, traume i stresa. Pogledajte pobliže ove potencijalne čimbenike i još nekoliko njih koji mogu utjecati na to zašto ljudi razvijaju fibromialgiju.
Infekcije
Ranija bolest mogla bi potaknuti fibromialgiju ili pogoršati njene simptome. Gripa, upala pluća, GI infekcije, poput onih koje uzrokuju bakterije. Salmonella i Shigella, te virus Epstein-Barr također imaju sve moguće veze s fibromialgijom.
Geni
Fibromialgija se često javlja u obiteljima. Ako imate člana obitelji s ovim stanjem, imate veći rizik od obolijevanja. Istraživači misle da određene mutacije gena mogu igrati ulogu. Identificirali su nekoliko mogućih gena koji utječu na prijenos kemijskih signala boli između živčanih stanica.
Trauma
Ljudi koji prođu kroz tešku fizičku ili emocionalnu traumu mogu razviti fibromialgiju. Stanje je povezano s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP).
Stres
Poput traume, stres može ostaviti dugotrajne učinke na tijelo. Stres je povezan s hormonalnim promjenama koje bi mogle pridonijeti fibromialgiji. Liječnici ne razumiju u potpunosti što uzrokuje kroničnu raširenu prirodu boli kod fibromialgije. Jedna je teorija da mozak snižava prag boli. Senzacije koje prije nisu bile bolne vremenom postaju vrlo bolne. Druga je teorija da živci pretjerano reagiraju na signale boli. Postaju osjetljiviji do te mjere da uzrokuju nepotrebnu ili pretjeranu bol.
Lady Gaga: “Mnogi se umjetnici bore s bolestima mentalne prirode”
Fibromialgija i autoimune bolesti
U autoimunim bolestima poput reumatoidnog artritisa (RA) ili multiple skleroze (MS), tijelo pogrešno napada vlastite stanice. Baš kao što bi obično napadao viruse ili bakterije, imunološki sustav umjesto toga napada zglobove ili druga zdrava tkiva. Simptomi fibromialgije izgledaju vrlo slično onima kod autoimunih poremećaja. Ovi se simptomi preklapaju te su doveli do teorije da bi fibromialgija mogla biti autoimuno stanje. Ovu je tvrdnju teško dokazati, dijelom i zato što fibromialgija ne uzrokuje upalu, a dosadašnja reprodukcijska autoantitijela nisu pronađena. Ipak, moguće je istodobno imati autoimunu bolest i fibromialgiju.
Čimbenici rizika od fibromialgije
Neravnoteža u kemikalijama u mozgu može uzrokovati da mozak i živčani sustav pogrešno protumače ili pretjerano reagiraju na uobičajene signale boli. Ostali čimbenici koji povećavaju rizik od razvoja fibromialgije uključuju:
Spol. Većina slučajeva fibromialgije trenutno se dijagnosticira u žena, premda razlog ove rodne razlike nije jasan.
Dob. Najvjerojatnije će biti dijagnosticirana u srednjoj životnoj dobi, a rizik raste kako ljudi stare. Međutim, djeca također mogu razviti fibromialgiju.
Obiteljska povijest. Ako imate bliske članove obitelji s fibromialgijom, možda ćete biti u većem riziku da razvijete bolest. Iako fibromialgija nije oblik artritisa, lupus ili RA mogu povećati rizik od fibromialgije.
Dijagnoza fibromialgije
Liječnik može dijagnosticirati fibromialgiju ako ste imali jake i raširene bolove tri mjeseca ili duže. “Široko rasprostranjena” znači da je bol prisutna na obje strane tijela i osjećaš je iznad i ispod struka. Nakon temeljitog pregleda liječnik mora zaključiti da nijedno drugo stanje ne uzrokuje bol. Nijedan laboratorijski test ili snimka ne mogu otkriti fibromialgiju. Liječnik može koristiti ove testove samo da pomogne isključiti druge moguće uzroke kronične boli. Fibromialgiju zdravstvenim radnicima može biti teško razlikovati od autoimunih bolesti jer se simptomi često preklapaju. Neka su istraživanja ukazala na vezu između fibromialgije i autoimunih bolesti poput Sjögrenovog sindroma.
Liječenje fibromialgije
Trenutno ne postoji lijek za fibromialgiju. Umjesto toga, liječenje se fokusira na smanjenje simptoma i poboljšanje kvalitete života.
Lijekovi mogu ublažiti bol i pomoći da bolje spavaš. Fizikalna i radna terapija poboljšavaju snagu i smanjuju stres. Tehnike vježbanja i smanjenja stresa mogu pomoći da se osjećate bolje, i psihički i fizički. Uz to, možda ćete htjeti potražiti podršku i smjernice. To može uključivati posjet terapeutu ili pridruživanje grupi za podršku. U grupi za podršku možete dobiti savjete od drugih ljudi koji imaju fibromialgiju kako bi vam pomogli u vlastitoj borbi s bolesti.
Lijekovi za fibromialgiju
Cilj liječenja fibromialgije je upravljanje bolovima i poboljšanje kvalitete života. To se često postiže dvosmjernim pristupom brige o sebi i lijekovima.
Uobičajeni lijekovi za fibromialgiju uključuju:
Sredstva protiv bolova
Sredstva protiv bolova bez recepta, kao što su ibuprofen (Advil) ili acetaminofen (Tylenol),koji mogu pomoći kod blage boli.
Narkotici, poput tramadola (Ultram), koji je opioid, propisuju se za ublažavanje veći boli.
Međutim, istraživanja su pokazala da nisu učinkoviti. Većina zdravstvenih radnika preporučuje izbjegavanje opojnih droga za liječenje fibromialgije. Antidepresivi poput duloksetina (Cymbalta) i milnaciprana HCL (Savella) ponekad se koriste za liječenje boli i umora od fibromialgije. Ovi lijekovi mogu također pomoći u poboljšanju kvalitete spavanja i raditi na rebalansu neurotransmitera. Lijekovi protiv napada Gabapentin (Neurontin) dizajniran je za liječenje epilepsije, ali također može pomoći u smanjenju simptoma kod osoba s fibromialgijom. Pregabalin (Lyrica), još jedan lijek protiv napadaja, prvi je lijek koji je odobrila FDA za fibromialgiju. Blokira živčane stanice da šalju signale boli. Nekoliko lijekova koji nisu odobreni od strane FDA za liječenje fibromialgije, uključujući antidepresive i pomagala za spavanje, koji mogu pomoći kod simptoma. Mišićni relaksanti, koji su se nekada koristili, više se ne preporučuju. Istraživači također istražuju nekoliko eksperimentalnih tretmana koji bi u budućnosti mogli pomoći osobama s fibromialgijom.
Prirodni lijekovi za fibromialgiju
Ako lijekovi koje liječnik propisuje ne ublažavaju u potpunosti simptome fibromialgije, možete potražiti alternative. Mnogi se prirodni tretmani usredotočuju na smanjenje stresa i smanjenje boli. Možete ih koristiti samostalno ili zajedno s tradicionalnim medicinskim tretmanima. Prirodni lijekovi za fibromialgiju uključuju: fizikalna terapija, akupunktura, 5-hidroksitriptofan (5-HTP), meditaciju i jogu, koristi s oprezom ako je prisutna hipermobilnost, masažna terapija te uravnotežena i zdrava prehrana. Terapija potencijalno može smanjiti stres koji pokreće simptome fibromialgije i depresiju.
Kognitivno ponašanje
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) je još jedna opcija koja može pomoći u rješavanju stresnih situacija. Važno je napomenuti da većina alternativnih načina liječenja fibromialgije nije temeljito proučena ili dokazana kao učinkovita.
Preporuke za prehranu kod fibromialgije
Neki ljudi izvještavaju da se osjećaju bolje kad slijede određeni plan prehrane ili izbjegavaju određenu hranu. No, istraživanja nisu dokazala da bilo koja dijeta poboljšava simptome fibromialgije. Ako vam je dijagnosticirana fibromialgija, pokušajte se hraniti uravnoteženo. Prehrana je važna kako bi pomogla da održite tijelo zdravim i kako biste spriječili pogoršanje simptoma i osigurali tijelu stalnu opskrbu energijom.
Prehrambene strategije koje trebate imati na umu: Jedite voće i povrće, zajedno s cjelovitim žitaricama, mliječnim proizvodima s malo masnoće i nemasnim proteinima. Pijte puno vode. Jedite više povrća nego mesa. Smanjite količinu šećera u prehrani. Vježbajte što češće možete. Radite na postizanju i održavanju zdrave težine. Možda ćete otkriti da određena hrana pogoršava simptome, poput glutena ili MSG-a. Ako je to slučaj, vodite dnevnik hrane gdje pratite što jedete i kako se osjećate nakon svakog obroka. Podijelite dnevnik sa svojim liječnikom. On može pomoći prepoznati bilo koju hranu koja pogoršava simptome. Izbjegavanje takve hrane može biti od velike koristi pomažući u upravljanju simptomima. Fibromialgija može ostaviti osjećaj umora i istrošenosti. Nekoliko pravih namirnica dat će energetski poticaj potreban za prolazak kroz dan.
Život s fibromialgijom
Na kvalitetu života može utjecati ako se svakodnevno borite s bolovima, umorom i drugim simptomima. Kompliciraju stvari nesporazumi koje mnogi ljudi imaju oko fibromialgije. Budući da je simptome teško uočiti, onima koji te okružuju, lako je svoju bol odbaciti kao imaginarnu. No, znajte da je vaše stanje stvarno. Budite ustrajni u potrazi za tretmanom koji vam odgovara. Možda ćete trebati isprobati više od jedne terapije ili upotrijebiti nekoliko tehnika u kombinaciji prije nego što se počneš osjećati bolje. Oslonite se na ljude koji razumiju kroz što prolazite, poput vašeg liječnika, bliskih prijatelja ili terapeuta. Budite nježni prema sebi. Pokušajte ne pretjerivati. Što je najvažnije, vjerujte da možete naučiti nositi se sa svojim stanjem i upravljati njime.
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Ovo stanje može biti teško razumjeti, čak i za medicinske djelatnike te pružatelje zdravstvenih usluga. Simptomi oponašaju simptome drugih stanja, a ne postoje stvarni testovi koji bi potvrdili dijagnozu. Kao rezultat, fibromialgija se često pogrešno dijagnosticira.
Fibromialgija je dugotrajno (kronično) stanje koje uzrokuje: bolove u mišićima i kostima (mišićno-koštana bol), opći umor, spavanje i kognitivne smetnje. U prošlosti su neki pružatelji zdravstvenih usluga čak dovodili u pitanje je li fibromialgija stvarna. Danas se to puno bolje razumije. Dio stigme koja ju je okruživala je popustila. Fibromialgija i dalje može biti izazov za liječenje. Ali lijekovi, terapija i promjene načina života mogu pomoći pacijentima da upravljaju simptomima i poboljšaju kvalitetu života, piše Healthline.
Simptomi fibromialgije
Fibromialgija uzrokuje bolove u mišićima i umor. Osobe koje boluju od fibromialgije obično imaju “osjetljive točke” na tijelu. Osjetljive točke su specifična mjesta na vratu, ramenima, leđima, kukovima, rukama i nogama i pritisak na njih uzrokuje bol. Vaš liječnik će razmotriti dijagnozu fibromialgije ako ste imali mišićno-koštanu bol u četiri od pet regija boli opisanih u revizijama dijagnostičkih kriterija za fibromialgiju iz 2016 u SAD-u. Ovaj dijagnostički protokol naziva se “bol na više mjesta”. Suprotno je definiciji dijagnostičkih kriterija fibromialgije iz 1990. za “kroničnu raširenu bol”. Ovaj postupak dijagnoze usredotočuje se na područja mišićno-koštanog bola i jačinu boli, za razliku od naglaska na trajanju boli, što je prethodno bilo glavno mjerilo za dijagnozu fibromialgije. Ostali simptomi fibromialgije uključuju:
umor
problemi sa spavanjem
spavanje dulje vrijeme bez osjećaja odmora
glavobolje
depresija
anksioznost
poteškoće s fokusiranjem ili obraćanjem pažnje
bol ili tupa bol u donjem dijelu trbuha
suhe oči
problemi s mokraćnim mjehurom, poput intersticijskog cistitisa
U ljudi s fibromialgijom mozak i živci mogu pogrešno protumačiti ili pretjerano reagirati na normalne signale boli. To je možda posljedica kemijske neravnoteže u mozgu ili abnormalnosti u gangliju leđnog korijena koji utječe na senzibilizaciju središnje boli (mozga). Fibromialgija također može utjecati na emocije i razinu energije. Magla od fibromialgije – također poznata i kao “Fibro magla” ili “moždana magla” – pojam je koji neki ljudi koriste da bi opisali nejasan osjećaj koji imaju.
Znakovi Fibro magle uključuju: probleme s pamćenjem, poteškoće s koncentracijom, problem zadržavanja pozornosti. Prema studiji Trusted Source iz 2015. objavljenoj u časopisu Rheumatology International, nekim ljudima mentalna magla od fibromialgije više smeta nego bol.
Simptomi fibromialgije u žena
Simptomi fibromialgije uglavnom su ozbiljniji u žena nego u muškaraca. Žene imaju veći stupanj boli, simptome IBS-a i izraženiji jutarnji umor od muškaraca. Međutim, kada se primijene revizije dijagnostičkih kriterija iz 2016. godine, više muškaraca dobiva dijagnozu fibromialgije, što može smanjiti stupanj razlike između razine boli kod muškaraca i žena. Za daljnju procjenu te razlike potrebno je provesti više istraživanja. Prijelaz u menopauzu mogao bi pogoršati fibromialgiju. Komplicira stvari činjenica da neki simptomi menopauze i fibromialgije izgledaju gotovo identično.
Fibromialgija uzrokuje bol u cijelom tijelu, a Lady Gaga bori se s tom bolešću | missZDRAVA
Foto: shutterstock
Simptomi fibromialgije uglavnom su ozbiljniji u žena nego u muškaraca. Žene imaju veći stupanj boli, simptome IBS-a i izraženiji jutarnji umor od muškaraca
Fibromialgija kod muškaraca
Muškarci također obolijevaju od fibromialgije. Ipak, mogu ostati bez dijagnoze jer se to više smatra ženskom bolešću. Međutim, trenutne statistike pokazuju da se dijagnostičkim protokolom iz 2016. godine bolest lakše dijagnosticira i kod muškaraca.
Muškarci također imaju jake bolove i emocionalne simptome zbog fibromialgije. Stanje utječe na njihovu kvalitetu života, karijeru i veze, pokazalo je istraživanje iz 2018. objavljeno u American Journal of Public Health. Dio stigme i poteškoća u postavljanju dijagnoze proizlazi iz očekivanja društva da bi muškarci koji boluju to trebali potisnuti u sebe. Muškarci koji se odvaže posjetiti liječnika mogu se suočiti s neugodnošću i šansom da njihove prigovore ne shvate ozbiljno.
Okidačke točke fibromialgije
U prošlosti su ljudima dijagnosticirali fibromialgiju ako su imali raširenu bol i osjetljivost u najmanje 11 od 18 specifičnih okidačkih točaka na tijelu. Pružatelji zdravstvenih usluga provjerili bi koliko su te točke bolne snažnim pritiskom na njih. Uobičajene okidačke točke uključivale su:
zatiljak
vrhove ramena
gornji dio prsa
bokove
koljena
laktove
Okidačke točke većinom nisu dio dijagnostičkog postupka. Umjesto toga, liječnici mogu dijagnosticirati fibromialgiju ako ste imali bol u četiri od pet područja boli koja su definirana revidiranim dijagnostičkim kriterijima iz 2016. godine, a nemate nijedno drugo dijagnosticirano zdravstveno stanje koje bi moglo objasniti bol.
Bol je glavni simptom fibromialgije. Osjeti se u raznim mišićima i ostalim mekim tkivima. Bol može varirati od blage do intenzivne i gotovo nepodnošljive nelagode. Ozbiljnost boli mogla bi odrediti koliko se dobro nosite s bolesti iz dana u dan. Čini se da fibromialgija proizlazi iz abnormalnog odgovora živčanog sustava. Tijelo pretjerano reagira na stvari koje obično ne bi trebale biti bolne. Međutim, dostupna istraživanja još uvijek ne navode točan uzrok fibromialgije. Istraživanje se nastavlja razvijati kako bi se bolje razumjelo ovo stanje i njegovo podrijetlo.
Bol u prsima
Bol u prsima osjeća se slično kao bol od srčanog udara. Bolovi u prsima kod fibromialgije zapravo su usredotočeni na hrskavicu koja povezuje rebra s prsnom kosti. Bol se može proširiti na ramena i ruke. Bolovi u prsima s fibromialgijom mogu se osjećati kao: oštro probadanje poput osjećaja žarenja. Slično srčanom udaru ili ostanku bez daha.
Bol u leđima
Leđa su jedno od najčešćih mjesta gdje se osjeća bol. Oko 80 % Amerikanaca u određenom trenutku života ima bolove u križima. Ako vas bole leđa, možda vam neće biti jasno je li za to kriva fibromialgija ili neko drugo stanje poput artritisa. Ostali simptomi poput moždane magle i umora mogu pomoći u utvrđivanju fibromialgije kao uzroka. Moguća je i kombinacija fibromialgije i artritisa. Isti lijekovi koje uzimate za ublažavanje ostalih simptoma fibromialgije mogu pomoći i kod bolova u leđima. Vježbe istezanja i jačanja mogu pružiti potporu mišićima i ostalim mekim tkivima leđa.
Foto: shutterstock
Ako te bole leđa, možda ti neće biti jasno je li za to kriva fibromialgija ili neko drugo stanje poput artritisa. Ostali simptomi poput moždane magle i umora mogu pomoći u utvrđivanju fibromialgije kao uzroka.
Bolovi u nogama
Također možete osjetiti bolove od fibromialgije u mišićima i mekim tkivima nogu. Bolovi u nogama mogu biti slični boli istegnutog mišića ili ukočenosti artritisa. Ponekad se fibromialgija u nogama osjeća kao utrnulost ili trnci. Nekontrolirani nagon za pomicanjem nogu znak je sindroma nemirnih nogu (RLS), koji se može preklapati s fibromialgijom. Umor se ponekad očituje u nogama. Udovi mogu biti teški, kao da su utezi na njima.
Uzroci fibromialgije
Zdravstveni djelatnici i istraživači ne znaju što uzrokuje fibromialgiju. Prema najnovijim istraživanjima, čini se da je uzrok teorija višestrukog rizika koja uključuje nasljedna obilježja dopunjena okidačem ili skupom okidača, poput infekcije, traume i stresa. Pogledajte pobliže ove potencijalne čimbenike i još nekoliko njih koji mogu utjecati na to zašto ljudi razvijaju fibromialgiju.
Infekcije
Ranija bolest mogla bi potaknuti fibromialgiju ili pogoršati njene simptome. Gripa, upala pluća, GI infekcije, poput onih koje uzrokuju bakterije. Salmonella i Shigella, te virus Epstein-Barr također imaju sve moguće veze s fibromialgijom.
Geni
Fibromialgija se često javlja u obiteljima. Ako imate člana obitelji s ovim stanjem, imate veći rizik od obolijevanja. Istraživači misle da određene mutacije gena mogu igrati ulogu. Identificirali su nekoliko mogućih gena koji utječu na prijenos kemijskih signala boli između živčanih stanica.
Trauma
Ljudi koji prođu kroz tešku fizičku ili emocionalnu traumu mogu razviti fibromialgiju. Stanje je povezano s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP).
Stres
Poput traume, stres može ostaviti dugotrajne učinke na tijelo. Stres je povezan s hormonalnim promjenama koje bi mogle pridonijeti fibromialgiji. Liječnici ne razumiju u potpunosti što uzrokuje kroničnu raširenu prirodu boli kod fibromialgije. Jedna je teorija da mozak snižava prag boli. Senzacije koje prije nisu bile bolne vremenom postaju vrlo bolne. Druga je teorija da živci pretjerano reagiraju na signale boli. Postaju osjetljiviji do te mjere da uzrokuju nepotrebnu ili pretjeranu bol.
Lady Gaga: “Mnogi se umjetnici bore s bolestima mentalne prirode”
Fibromialgija i autoimune bolesti
U autoimunim bolestima poput reumatoidnog artritisa (RA) ili multiple skleroze (MS), tijelo pogrešno napada vlastite stanice. Baš kao što bi obično napadao viruse ili bakterije, imunološki sustav umjesto toga napada zglobove ili druga zdrava tkiva. Simptomi fibromialgije izgledaju vrlo slično onima kod autoimunih poremećaja. Ovi se simptomi preklapaju te su doveli do teorije da bi fibromialgija mogla biti autoimuno stanje. Ovu je tvrdnju teško dokazati, dijelom i zato što fibromialgija ne uzrokuje upalu, a dosadašnja reprodukcijska autoantitijela nisu pronađena. Ipak, moguće je istodobno imati autoimunu bolest i fibromialgiju.
Čimbenici rizika od fibromialgije
Neravnoteža u kemikalijama u mozgu može uzrokovati da mozak i živčani sustav pogrešno protumače ili pretjerano reagiraju na uobičajene signale boli. Ostali čimbenici koji povećavaju rizik od razvoja fibromialgije uključuju:
Spol. Većina slučajeva fibromialgije trenutno se dijagnosticira u žena, premda razlog ove rodne razlike nije jasan.
Dob. Najvjerojatnije će biti dijagnosticirana u srednjoj životnoj dobi, a rizik raste kako ljudi stare. Međutim, djeca također mogu razviti fibromialgiju.
Obiteljska povijest. Ako imate bliske članove obitelji s fibromialgijom, možda ćete biti u većem riziku da razvijete bolest. Iako fibromialgija nije oblik artritisa, lupus ili RA mogu povećati rizik od fibromialgije.
Dijagnoza fibromialgije
Liječnik može dijagnosticirati fibromialgiju ako ste imali jake i raširene bolove tri mjeseca ili duže. “Široko rasprostranjena” znači da je bol prisutna na obje strane tijela i osjećaš je iznad i ispod struka. Nakon temeljitog pregleda liječnik mora zaključiti da nijedno drugo stanje ne uzrokuje bol. Nijedan laboratorijski test ili snimka ne mogu otkriti fibromialgiju. Liječnik može koristiti ove testove samo da pomogne isključiti druge moguće uzroke kronične boli. Fibromialgiju zdravstvenim radnicima može biti teško razlikovati od autoimunih bolesti jer se simptomi često preklapaju. Neka su istraživanja ukazala na vezu između fibromialgije i autoimunih bolesti poput Sjögrenovog sindroma.
Liječenje fibromialgije
Trenutno ne postoji lijek za fibromialgiju. Umjesto toga, liječenje se fokusira na smanjenje simptoma i poboljšanje kvalitete života.
Lijekovi mogu ublažiti bol i pomoći da bolje spavaš. Fizikalna i radna terapija poboljšavaju snagu i smanjuju stres. Tehnike vježbanja i smanjenja stresa mogu pomoći da se osjećate bolje, i psihički i fizički. Uz to, možda ćete htjeti potražiti podršku i smjernice. To može uključivati posjet terapeutu ili pridruživanje grupi za podršku. U grupi za podršku možete dobiti savjete od drugih ljudi koji imaju fibromialgiju kako bi vam pomogli u vlastitoj borbi s bolesti.
Lijekovi za fibromialgiju
Cilj liječenja fibromialgije je upravljanje bolovima i poboljšanje kvalitete života. To se često postiže dvosmjernim pristupom brige o sebi i lijekovima.
Uobičajeni lijekovi za fibromialgiju uključuju:
Sredstva protiv bolova
Sredstva protiv bolova bez recepta, kao što su ibuprofen (Advil) ili acetaminofen (Tylenol),koji mogu pomoći kod blage boli.
Narkotici, poput tramadola (Ultram), koji je opioid, propisuju se za ublažavanje veći boli.
Međutim, istraživanja su pokazala da nisu učinkoviti. Većina zdravstvenih radnika preporučuje izbjegavanje opojnih droga za liječenje fibromialgije. Antidepresivi poput duloksetina (Cymbalta) i milnaciprana HCL (Savella) ponekad se koriste za liječenje boli i umora od fibromialgije. Ovi lijekovi mogu također pomoći u poboljšanju kvalitete spavanja i raditi na rebalansu neurotransmitera. Lijekovi protiv napada Gabapentin (Neurontin) dizajniran je za liječenje epilepsije, ali također može pomoći u smanjenju simptoma kod osoba s fibromialgijom. Pregabalin (Lyrica), još jedan lijek protiv napadaja, prvi je lijek koji je odobrila FDA za fibromialgiju. Blokira živčane stanice da šalju signale boli. Nekoliko lijekova koji nisu odobreni od strane FDA za liječenje fibromialgije, uključujući antidepresive i pomagala za spavanje, koji mogu pomoći kod simptoma. Mišićni relaksanti, koji su se nekada koristili, više se ne preporučuju. Istraživači također istražuju nekoliko eksperimentalnih tretmana koji bi u budućnosti mogli pomoći osobama s fibromialgijom.
Prirodni lijekovi za fibromialgiju
Ako lijekovi koje liječnik propisuje ne ublažavaju u potpunosti simptome fibromialgije, možete potražiti alternative. Mnogi se prirodni tretmani usredotočuju na smanjenje stresa i smanjenje boli. Možete ih koristiti samostalno ili zajedno s tradicionalnim medicinskim tretmanima. Prirodni lijekovi za fibromialgiju uključuju: fizikalna terapija, akupunktura, 5-hidroksitriptofan (5-HTP), meditaciju i jogu, koristi s oprezom ako je prisutna hipermobilnost, masažna terapija te uravnotežena i zdrava prehrana. Terapija potencijalno može smanjiti stres koji pokreće simptome fibromialgije i depresiju.
Kognitivno ponašanje
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) je još jedna opcija koja može pomoći u rješavanju stresnih situacija. Važno je napomenuti da većina alternativnih načina liječenja fibromialgije nije temeljito proučena ili dokazana kao učinkovita.
Preporuke za prehranu kod fibromialgije
Neki ljudi izvještavaju da se osjećaju bolje kad slijede određeni plan prehrane ili izbjegavaju određenu hranu. No, istraživanja nisu dokazala da bilo koja dijeta poboljšava simptome fibromialgije. Ako vam je dijagnosticirana fibromialgija, pokušajte se hraniti uravnoteženo. Prehrana je važna kako bi pomogla da održite tijelo zdravim i kako biste spriječili pogoršanje simptoma i osigurali tijelu stalnu opskrbu energijom.
Prehrambene strategije koje trebate imati na umu: Jedite voće i povrće, zajedno s cjelovitim žitaricama, mliječnim proizvodima s malo masnoće i nemasnim proteinima. Pijte puno vode. Jedite više povrća nego mesa. Smanjite količinu šećera u prehrani. Vježbajte što češće možete. Radite na postizanju i održavanju zdrave težine. Možda ćete otkriti da određena hrana pogoršava simptome, poput glutena ili MSG-a. Ako je to slučaj, vodite dnevnik hrane gdje pratite što jedete i kako se osjećate nakon svakog obroka. Podijelite dnevnik sa svojim liječnikom. On može pomoći prepoznati bilo koju hranu koja pogoršava simptome. Izbjegavanje takve hrane može biti od velike koristi pomažući u upravljanju simptomima. Fibromialgija može ostaviti osjećaj umora i istrošenosti. Nekoliko pravih namirnica dat će energetski poticaj potreban za prolazak kroz dan.
Život s fibromialgijom
Na kvalitetu života može utjecati ako se svakodnevno borite s bolovima, umorom i drugim simptomima. Kompliciraju stvari nesporazumi koje mnogi ljudi imaju oko fibromialgije. Budući da je simptome teško uočiti, onima koji te okružuju, lako je svoju bol odbaciti kao imaginarnu. No, znajte da je vaše stanje stvarno. Budite ustrajni u potrazi za tretmanom koji vam odgovara. Možda ćete trebati isprobati više od jedne terapije ili upotrijebiti nekoliko tehnika u kombinaciji prije nego što se počneš osjećati bolje. Oslonite se na ljude koji razumiju kroz što prolazite, poput vašeg liječnika, bliskih prijatelja ili terapeuta. Budite nježni prema sebi. Pokušajte ne pretjerivati. Što je najvažnije, vjerujte da možete naučiti nositi se sa svojim stanjem i upravljati njime.
[/gpt
