Roberto Saldana imao je 16 godina kada je dobio jaku bol u želucu i proljev, no proći će još dvije godine prije nego što mu je dijagnosticirana upalna bolest crijeva ili IBD.
Saldana, sada 41-godišnjak i stanovnik španjolske prijestolnice Madrida, rekao je da mu je prvobitno dijagnosticiran pankreatitis, upala gušterače koja je rijetka kod djece i obično se razvija nakon godina zlouporabe alkohola.
POGLEDAJTE VIDEO:
Post smiruje hormone i upalne procese, štiti srce i krvne žile
|
Video: 24sata/pixsell
Alge avenue
„Bol je bila užasna”, rekao je. „Kada su se simptomi vratili drugi put, liječnici su odlučili da trebam ostati u bolnici dok oni pokušaju shvatiti i riješiti problem. Na kraju sam ostao dva mjeseca.”
Pomoć, iz neobičnog izvora, sada bi mogla stići ljudima poput Saldane.
Skupina znanstvenika iskorištava protuupalna svojstva algi: morskih algi i mikroalgi. Dio su projekta pod nazivom Algae4IBD koji je dobio sredstva EU-a za istraživanje zdravstvenog potencijala ovih prirodnih organizama.
Raznolika i ekstremna okruženja u kojima alge rastu dovela su ih do stvaranja tvari s antioksidativnim, antibakterijskim, antivirusnim ili protuupalnim učincima.
„Ova su svojstva od velike vrijednosti u medicini i mogla bi biti vrlo važna u borbi protiv kroničnih bolesti”, rekla je dr. Dorit Avni, imunologinja i biokemičarka na MIGAL Galilee Research Institute u Izraelu. Ona koordinira projekt Algae4IBD, koji traje četiri godine do svibnja 2025.
Postoji 2,5 milijuna ljudi u Europi i 10 milijuna diljem svijeta koji imaju IBD, krovni pojam koji se koristi za opisivanje niza autoimunih stanja koja pokreću kroničnu upalu gastrointestinalnog trakta.
Dva najčešća oblika IBD-a jesu Crohnova bolest i ulcerozni kolitis.
Obje bolesti ometaju sposobnost tijela da probavi hranu, apsorbira hranjive tvari i eliminira otpad na zdrav način. Simptomi, koji su često ozbiljni, uključuju bolove i grčeve u trbuhu, proljev i gubitak apetita.
Nepoznati uzroci
Saldana ima Crohnovu bolest i smatra se sretnikom. Za razliku od mnogih ljudi s IBD-om, on je uglavnom asimptomatičan i njegova se upala crijeva drži pod kontrolom s pomoću lijekova.
Saldana je koordinator za inovacije i angažman bolesnika za Europsku federaciju udruga za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. Predstavlja skupine bolesnika s IBD-om u brojnim europskim zemljama.
Ne postoji lijek za IBD te bolest, u najgorem slučaju, može dovesti do krvnih ugrušaka, raka debelog crijeva, pa čak i smrti.
Glavni izazov za istraživače poput Avni je naučiti više o biološkim čimbenicima kao što su genetika, hormoni i prehrana koji leže u pozadini bolesti. Glavna briga je što IBD sve više pogađa mlade ljude, pri čemu prehrana i mikrobi igraju moguće uloge.
„Nepoznavanje točnih uzroka otežava pronalaženje lijeka”, kaže Avni. „No, ono što znamo je da rastuća potrošnja ultraprerađene hrane i nedostatak odgovarajućih strategija za izbjegavanje mikroba koji se prenose hranom, znači da sve više ljudi obolijeva od ove bolesti i da su bolesnici sve mlađi. Neka djeca od sedam godina imaju simptome.”
Foto: Dreamstime_
Sojevi koji obećavaju
Općenito, kao prva linija napada, i obično samo kratkoročno, bolesniku s IBD-om propisuju se protuupalni lijekovi kako bi se simptomi kontrolirali.
Dok se drugi lijekovi često koriste za dugotrajnu kontrolu simptoma, nijedan nije otporan na neuspjeh. Prečesto će bolesnik u početku pokazati poboljšanje da bi terapija kasnije prestala djelovati.
Tim projekta Algae4IBD već je otkrio da neki sojevi algi sadrže protuupalna svojstva potrebna za borbu protiv simptoma IBD-a.
Također je utvrđeno da su neke vrste morskih algi moćni „prebiotici”, hranjive tvari koje hrane zdrave mikrobe u debelom crijevu kako bi vratile ravnotežu u crijevni mikrobiom i smanjile „tvorce IBD problema” poput bakterije E. coli.
„Sada smo u procesu identificiranja spojeva odgovornih za ovaj odgovor i karakterizacije njihovog kemijskog sastava”, kaže Avni.
Do sada je 21 partner projekta Algae4IBD stvorio banku vrsta temeljenu na 1000 vrsta algi. Izvorni primjerci uzeti su s dna oceana, jezera i rijeka.
Istraživači se usredotočuju na 150 uzoraka koji najviše obećavaju i pripremaju se testirati njihova ljekovita svojstva na miševima i na biopsijama uzetim od bolesnika s IBD-om. Primjerci dolaze iz zemalja EU-a uključujući Estoniju, Francusku, Njemačku, Mađarsku, Irsku i Portugal, kao i iz Izraela, navodi Avni.
„Naš konačni cilj je dodati što bioaktivnije alge u lijekove i hranu”, rekla je. „Uskoro, možda ćemo se održavati zdravim jogurtom, smoothiejima i kruhom obogaćenim algama.”
Foto: Dreamstime
Neinvazivna dijagnostika
Kod IBD-a tipično je da epizode aktivne bolesti budu praćene razdobljima remisije. Tijekom napadaja, bolesnike je potrebno pažljivo pratiti kako bi se provjerilo djeluju li lijekovi i zacjeljuju li crijeva.
Metode praćenja stanja oboljelih su nametljive i nepopularne za bolesnike.
Endoskopija je zlatni standard za praćenje bolesti. Uključuje liječnika koji gura savitljivu cijev, zajedno s kamerom i instrumentom za uzorkovanje tkiva, kroz bolesnikova usta i u tanko crijevo ili umetanje slične cijevi u crijeva kroz rektum.
Bolesnici se moraju pripremiti za postupak, koji često uključuje sedaciju, gladovanjem i uzimanjem lijekova za pražnjenje sadržaja debelog crijeva.
„Ovo su vrlo invazivni i neugodni postupci i bolesnici zaslužuju bolje”, rekao je Christian Wiest, glavni izvršni direktor iThera Medical, njemačkog proizvođača koji surađuje s europskim istraživačkim institucijama kako bi osmislio neinvazivnu metodu za dijagnosticiranje i praćenje IBD-a.
Laser i ultrazvuk
Tehnika snimanja koju je razvila tvrtka iThera Medical testirana je u zasebnom istraživačkom projektu koji financira EU. Pod nazivom EUPHORIA, projekt je trajao od siječnja 2019. do lipnja 2022.
Tehnika, nazvana multispektralna optoakustička tomografija, ili MSOT, koristi kombinaciju lasera i ultrazvuka za mjerenje koncentracije krvi u stijenci debelog crijeva, pokazatelja stupnja upale.
Lasersko svjetlo s kratkim pulsom usmjerava se u crijevo kroz stijenku želuca. Zvučni valovi se odbijaju, prikazujući zdravlje tkiva u gastrointestinalnom traktu na ekranu.
„Iskustvo za bolesnika je slično ultrazvučnom pregledu, pri čemu operater pomiče ručnu sondu preko želuca”, kaže Wiest.
Istraživači još uvijek procjenjuju rezultate ispitivanja, no dosadašnje analize pokazuju da MSOT obećava.
„Definitivno postoji korelacija između aktivnosti bolesti i signala koji primamo kroz stijenku debelog crijeva”, rekao je Wiest.
Dok žiri još uvijek ne odlučuje hoće li MSOT jednog dana endoskopiju učiniti prošlošću, on je uvjeren da nova tehnika ima svoju ulogu.
„Još uvijek ne znamo je li naša tehnika dobra kao endoskopija”, rekao je Wiest. „S puno manjim opterećenjem za bolesnike, bit će, međutim, moguće pomnije pratiti napredovanje njihove bolesti i prema potrebi prilagoditi liječenje.”
Autorica Vittoria D’alessio
Istraživanja u ovom članku financira EU. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
