Poznato je da priroda ima pozitivan učinak na naše zdravlje, no što kada uništavanje prirode i okoliša počinje negativno utjecati na mentalno zdravlje? Odgovor na to ima ekopsihologija, a jedno od ključnih rješenja je ponovno pronalaženje veze s prirodom.
Ekologija je postala dio svakodnevice gotovo svih nas, posebno kada vidimo koliko se naš okoliš drastično mijenja u posljednjih nekoliko godina. Briga o prirodi sada već proizlazi iz nužnosti očuvanja okoliša, no čovjeku zapravo tako što dolazi i prirodno. Odnos prema prirodi važan je za naše mentalno, ali i fizičko zdravlje, a upravo je iz te premise nastala ekopsihologija.
Briga o prirodi u službi mentalnog zdravlja
Ekopsihologija je interdisciplinarna grana znanosti koja istražuje interakciju između ljudskog uma i prirodnog okoliša. Ova disciplina ispituje kako ljudi percipiraju, doživljavaju te reagiraju na okoliš te kako ta interakcija može utjecati na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit.
Glavni fokus ekopsihologije je istraživanje veze između ljudske psihologije i prirodnog okruženja, ističući važnost prirode za mentalno blagostanje. Ova grana znanosti istražuje kako kontakt s prirodom utječe na emocije, raspoloženje, koncentraciju, kreativnost i opće mentalno zdravlje ljudi.
Ekopsiholozi proučavaju različite aspekte veze između čovjeka i prirode, uključujući biofiliju (prirodnu čežnju prema prirodi), terapiju prirodom (koja koristi prirodu kao alat za poboljšanje mentalnog zdravlja), utjecaj urbanog okoliša na emocionalno blagostanje, kao i globalne ekološke promjene i njihov utjecaj na ljudsku psihu.
Osnovna ideja ekopsihologije je da postoji snažna povezanost između ljudskog blagostanja i zdravlja prirodnog okoliša te da očuvanje prirode i promicanje svijesti o važnosti veze s prirodom može imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje pojedinca i društva u cjelini.
Uništavanje prirode doprinosi stresu i anksioznosti
Klimatske promjene i zaštita okoliša imaju sve značajniji utjecaj na ljudsko mentalno zdravlje iz više različitih razloga. Sve većom urbanizacijom udaljavamo se od prirode, a istovremeno kako gubimo tu vezu s prirodom, manje o njoj i brinemo. To može imati sljedeće posljedice:
Emocionalni stres i anksioznost: Klimatske promjene, poput ekstremnih vremenskih uvjeta, prirodnih katastrofa i gubitka prirodnih staništa, mogu izazvati osjećaje nemoći, straha i anksioznosti. Osobe koje su direktno pogođene poplavama, uraganima ili požarima često doživljavaju traumu koja može rezultirati dugotrajnim stresom i anksioznošću.
Depresija i osjećaj gubitka: Gubitak biološke raznolikosti, uništavanje okoliša i promjene u ekosustavima mogu izazvati osjećaj tuge, bespomoćnosti i depresije kod ljudi koji su svjesni problema s okolišem i klimatskim promjenama. Osjećaj gubitka zbog uništavanja prirode može dovesti do emotivne krize.
Ekološka tjeskoba: Osobe koje su svjesne ozbiljnosti klimatskih promjena i štete koju nanose okolišu mogu patiti od ekološke tjeskobe ili “ekološkog stresa”. Ovo je stanje u kojem pojedinci doživljavaju tjeskobu i strah zbog ekoloških problema, često se osjećajući bespomoćno u vezi s rješavanjem tih problema.
Foto: Unsplash
Kako ublažiti negativne utjecaje klimatskih promjena na mentalno zdravlje?
Rješavanje ovog problema zahtijeva holistički pristup koji uključuje različite razine djelovanja, od osobnog prilagođavanja do širih društvenih i političkih promjena. Evo nekoliko načina kako se može ublažiti negativni utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje:
Edukacija i svjesnost: Edukacija o klimatskim promjenama, njihovom utjecaju na okoliš i zdravlje te načinima kako pojedinci mogu doprinijeti smanjenju njihovih negativnih posljedica može biti ključna. Informirane osobe često se bolje nose sa situacijama, osjećaju se manje bespomoćno i mogu djelovati svjesnije.
Podrška zajednice: Jačanje zajednica i razvijanje mreža podrške može pomoći u smanjenju osjećaja izolacije i stresa. Osnaživanje lokalnih inicijativa, grupa za podršku ili volontiranje u projektima zaštite okoliša može pridonijeti osjećaju pripadnosti i djelovanja.
Prilagodba: Razvijanje strategija prilagodbe na klimatske promjene može smanjiti osjećaj nemoći. To može uključivati obrazovanje o otpornosti na klimatske promjene, investiranje u infrastrukturu otporniju na ekstremne vremenske uvjete te razvoj vještina koje olakšavaju prilagodbu na novonastale promjene.
Ipak, jedna je stvar najvažnija u ovoj situaciji, a to je ponovno povezivanje s prirodom. Kada nešto volimo, poštujemo i cijenimo, veće su šanse da ćemo se o tome dobro brinuti, a samim time će nas priroda nagraditi brojnim prednostima za mentalno i fizičko zdravlje. Provođenje vremena u prirodi, bilo da se radi o šetnjama, vrtlarstvu ili bavljenju aktivnostima na otvorenom, može imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje. Priroda može pružiti smirenost i relaksaciju te pomoći u smanjenju stresa koje uzrokuje svakodnevna izloženost problemima koje nose klimatske promjene.
U kombinaciji, ovi pristupi mogu pomoći u ublažavanju negativnih učinaka klimatskih promjena na mentalno zdravlje, omogućavajući pojedincima da se bolje nose s izazovima koje donose ekološke promjene. Upravo je to jedna od glavnih ideja ekopsihologije.
Podravka čajevi dobra su navika koja dolazi iz prirode u puno boja, okusa i mirisa. Sastoje se od pažljivo uzgojenih i ubranih, a još pažljivije kombiniranih mljevenih ljekovitih biljaka i voća u omjeru koji im daju nezaboravnu aromu. Tu aromu čuva osvježeno pakiranje čajeva koje je u skladu s održivim načinom života i zelenom strategijom kompanije. Nova markica “ECO FRIENDLY” na pakiranju aroma omotača i komercijalnim kutijicama dokaz su naše brige za očuvanje prirode. Otkrijte više o Podravka čajevima na https://www.podravka.hr/podravka-caj/
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Poznato je da priroda ima pozitivan učinak na naše zdravlje, no što kada uništavanje prirode i okoliša počinje negativno utjecati na mentalno zdravlje? Odgovor na to ima ekopsihologija, a jedno od ključnih rješenja je ponovno pronalaženje veze s prirodom.
Ekologija je postala dio svakodnevice gotovo svih nas, posebno kada vidimo koliko se naš okoliš drastično mijenja u posljednjih nekoliko godina. Briga o prirodi sada već proizlazi iz nužnosti očuvanja okoliša, no čovjeku zapravo tako što dolazi i prirodno. Odnos prema prirodi važan je za naše mentalno, ali i fizičko zdravlje, a upravo je iz te premise nastala ekopsihologija.
Briga o prirodi u službi mentalnog zdravlja
Ekopsihologija je interdisciplinarna grana znanosti koja istražuje interakciju između ljudskog uma i prirodnog okoliša. Ova disciplina ispituje kako ljudi percipiraju, doživljavaju te reagiraju na okoliš te kako ta interakcija može utjecati na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit.
Glavni fokus ekopsihologije je istraživanje veze između ljudske psihologije i prirodnog okruženja, ističući važnost prirode za mentalno blagostanje. Ova grana znanosti istražuje kako kontakt s prirodom utječe na emocije, raspoloženje, koncentraciju, kreativnost i opće mentalno zdravlje ljudi.
Ekopsiholozi proučavaju različite aspekte veze između čovjeka i prirode, uključujući biofiliju (prirodnu čežnju prema prirodi), terapiju prirodom (koja koristi prirodu kao alat za poboljšanje mentalnog zdravlja), utjecaj urbanog okoliša na emocionalno blagostanje, kao i globalne ekološke promjene i njihov utjecaj na ljudsku psihu.
Osnovna ideja ekopsihologije je da postoji snažna povezanost između ljudskog blagostanja i zdravlja prirodnog okoliša te da očuvanje prirode i promicanje svijesti o važnosti veze s prirodom može imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje pojedinca i društva u cjelini.
Uništavanje prirode doprinosi stresu i anksioznosti
Klimatske promjene i zaštita okoliša imaju sve značajniji utjecaj na ljudsko mentalno zdravlje iz više različitih razloga. Sve većom urbanizacijom udaljavamo se od prirode, a istovremeno kako gubimo tu vezu s prirodom, manje o njoj i brinemo. To može imati sljedeće posljedice:
Emocionalni stres i anksioznost: Klimatske promjene, poput ekstremnih vremenskih uvjeta, prirodnih katastrofa i gubitka prirodnih staništa, mogu izazvati osjećaje nemoći, straha i anksioznosti. Osobe koje su direktno pogođene poplavama, uraganima ili požarima često doživljavaju traumu koja može rezultirati dugotrajnim stresom i anksioznošću.
Depresija i osjećaj gubitka: Gubitak biološke raznolikosti, uništavanje okoliša i promjene u ekosustavima mogu izazvati osjećaj tuge, bespomoćnosti i depresije kod ljudi koji su svjesni problema s okolišem i klimatskim promjenama. Osjećaj gubitka zbog uništavanja prirode može dovesti do emotivne krize.
Ekološka tjeskoba: Osobe koje su svjesne ozbiljnosti klimatskih promjena i štete koju nanose okolišu mogu patiti od ekološke tjeskobe ili “ekološkog stresa”. Ovo je stanje u kojem pojedinci doživljavaju tjeskobu i strah zbog ekoloških problema, često se osjećajući bespomoćno u vezi s rješavanjem tih problema.
Foto: Unsplash
Kako ublažiti negativne utjecaje klimatskih promjena na mentalno zdravlje?
Rješavanje ovog problema zahtijeva holistički pristup koji uključuje različite razine djelovanja, od osobnog prilagođavanja do širih društvenih i političkih promjena. Evo nekoliko načina kako se može ublažiti negativni utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje:
Edukacija i svjesnost: Edukacija o klimatskim promjenama, njihovom utjecaju na okoliš i zdravlje te načinima kako pojedinci mogu doprinijeti smanjenju njihovih negativnih posljedica može biti ključna. Informirane osobe često se bolje nose sa situacijama, osjećaju se manje bespomoćno i mogu djelovati svjesnije.
Podrška zajednice: Jačanje zajednica i razvijanje mreža podrške može pomoći u smanjenju osjećaja izolacije i stresa. Osnaživanje lokalnih inicijativa, grupa za podršku ili volontiranje u projektima zaštite okoliša može pridonijeti osjećaju pripadnosti i djelovanja.
Prilagodba: Razvijanje strategija prilagodbe na klimatske promjene može smanjiti osjećaj nemoći. To može uključivati obrazovanje o otpornosti na klimatske promjene, investiranje u infrastrukturu otporniju na ekstremne vremenske uvjete te razvoj vještina koje olakšavaju prilagodbu na novonastale promjene.
Ipak, jedna je stvar najvažnija u ovoj situaciji, a to je ponovno povezivanje s prirodom. Kada nešto volimo, poštujemo i cijenimo, veće su šanse da ćemo se o tome dobro brinuti, a samim time će nas priroda nagraditi brojnim prednostima za mentalno i fizičko zdravlje. Provođenje vremena u prirodi, bilo da se radi o šetnjama, vrtlarstvu ili bavljenju aktivnostima na otvorenom, može imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje. Priroda može pružiti smirenost i relaksaciju te pomoći u smanjenju stresa koje uzrokuje svakodnevna izloženost problemima koje nose klimatske promjene.
U kombinaciji, ovi pristupi mogu pomoći u ublažavanju negativnih učinaka klimatskih promjena na mentalno zdravlje, omogućavajući pojedincima da se bolje nose s izazovima koje donose ekološke promjene. Upravo je to jedna od glavnih ideja ekopsihologije.
Podravka čajevi dobra su navika koja dolazi iz prirode u puno boja, okusa i mirisa. Sastoje se od pažljivo uzgojenih i ubranih, a još pažljivije kombiniranih mljevenih ljekovitih biljaka i voća u omjeru koji im daju nezaboravnu aromu. Tu aromu čuva osvježeno pakiranje čajeva koje je u skladu s održivim načinom života i zelenom strategijom kompanije. Nova markica “ECO FRIENDLY” na pakiranju aroma omotača i komercijalnim kutijicama dokaz su naše brige za očuvanje prirode. Otkrijte više o Podravka čajevima na https://www.podravka.hr/podravka-caj/
[/gpt
