Faza oporavka, treći stadij
Oporavak od hripavca može biti spor. S vremenom, kašalj postaje blaži i rjeđi. Napadaji kašlja mogu prestati neko vrijeme, ali se mogu vratiti ako osoba dobije druge respiratorne infekcije. Napadaji kašlja mogu se vratiti mnogo mjeseci nakon početka hripavca.
“Moguć je razvoj komplikacija bolesti što ovisi o dobi, o cijepnom statusu oboljelog, o brzini provedbe dijagnostike i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe”, navodi HZJZ.
Kako se hripavac prenosi?
“Izvor zaraze su zaražene osobe koje ne moraju nužno imati jasno izraženu kliničku sliku bolesti, ali je kapljičnim putem šire na ostale u bliskom kontaktu. Bliski kontakti zaražene osobe pod najvećim su rizikom od obolijevanja (najčešće ukućani i oni s kojima se provodi dulje vrijeme u neposrednom kontaktu). Prosječna inkubacija bolesti je od sedam do 10 dana, ali može trajati od pet do 21 dan”, navodi se na stranicama Nastavnog zavoda za Javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Pojedince koji pokazuju simptome hripavca potiče se da se suzdrže od kontakta s djecom, jave se liječniku obiteljske medicine kako bi potvrdili dijagnozu, započeli liječenje i dobili daljnje upute o ponašanju, a s ciljem zaštite najosjetljivijih osoba (novorođenčadi i dojenčadi, trudnica i osoba oslabljenog imunološkog sustava).
Kako se liječi hripavac?
“Hripavac se liječi simptomatski i antibioticima. Obim, mjesto i vrijeme uvijek određuje liječnik, što za mlađu djecu znači obvezno bolničko liječenje. Uz simptomatsku terapiju i suportivne mjere (primjena kisika, hranjenje nazogastričnom sondom, izvlačenje sekreta, infuzija i sl.), bolest se uvijek liječi i antibioticima. Lijek izbora je eritromicin (4 doze dnevno u trajanju od 14 dana), ali se primjenjuju i novi makrolidni antibiotici npr. azitromicin koji ima prednost zbog kratkoće i jednostavnosti primjene (jednom dnevno tri do pet dana)”, navode na stranicama ZJZ Dubrovačko-neretvanske županije.
Možda te zanima…
Čajevi koji pospješuju izlučivanje sluzi i olakšavaju iskašljavanje
Zdravlje
Može li se spriječiti obolijevanje od hripavca i njegovo širenje?
Preventivne mjere kod pertusisa su cijepljenje, izolacija i profilaksa. Cijepljenje je ključna preventivna mjera i u Hrvatskoj se sustavno provodi od 1959. godine prema obveznom kalendaru cijepljenja. Glavni cilj cijepljenja je smanjiti rizik od teških oblika hripavca među dojenčadi i malom djecom zbog velikog pobola i smrtnosti uzrokovanih hripavcem u ovoj dobnoj skupini.
Kemoprofilaksa antibioticima (davanje antibiotika zdravim osobama koje su u kontaktu s oboljelima) se preporučuje zbog smanjenja prijenosa uzročnika bolesti, osobito kod novorođenčadi i dojenčadi koje su izložene povećanom riziku od ozbiljne bolesti kao i kod djece koja nisu potpuno cijepljena (djeca mlađa od sedam godina koja su primila manje od pet doza cjepiva), navodi ZJZ Dubrovačko-neretvanske županije.
Trebaju li se oboljeli od hripavca izolirati?
Oboljelog (potvrđeni ili vjerojatni slučaj) je potrebno izolirati (privremeno udaljiti) iz ustanove (vrtić, škola), i izbjegavati kontakt sa malom djecom, dojenčadi (posebice necijepljenom) i trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće, u trajanju od minimalno pet dana tijekom kojih pacijent uzima antibiotsku terapiju. Ako pacijent ne uzima antibiotike, izolacija traje tri tjedna od pojave paroksizmalnog kašlja, odnosno do prestanka kašlja (ovisno što prvo nastupi), preporuka je HZJZ-a.
Dijagnoza hripavca može se postaviti klinički, tijekom paroksizmalnog stadija, međutim za potvrdu infekcije potrebna je mikrobiološka analiza (dokaz uzročnika PCR-om, kultivacijom iz brisa ždrijela i/ili nazofaringealnog brisa te serološkom pretragom krvi).
Ovdje možete dobiti informaciju gdje se možete testirati na hripavac.
Možda te zanima…
Neobični znakovi koji mogu upućivati na rak pluća
Zdravlje
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Faza oporavka, treći stadij
Oporavak od hripavca može biti spor. S vremenom, kašalj postaje blaži i rjeđi. Napadaji kašlja mogu prestati neko vrijeme, ali se mogu vratiti ako osoba dobije druge respiratorne infekcije. Napadaji kašlja mogu se vratiti mnogo mjeseci nakon početka hripavca.
“Moguć je razvoj komplikacija bolesti što ovisi o dobi, o cijepnom statusu oboljelog, o brzini provedbe dijagnostike i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe”, navodi HZJZ.
Kako se hripavac prenosi?
“Izvor zaraze su zaražene osobe koje ne moraju nužno imati jasno izraženu kliničku sliku bolesti, ali je kapljičnim putem šire na ostale u bliskom kontaktu. Bliski kontakti zaražene osobe pod najvećim su rizikom od obolijevanja (najčešće ukućani i oni s kojima se provodi dulje vrijeme u neposrednom kontaktu). Prosječna inkubacija bolesti je od sedam do 10 dana, ali može trajati od pet do 21 dan”, navodi se na stranicama Nastavnog zavoda za Javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Pojedince koji pokazuju simptome hripavca potiče se da se suzdrže od kontakta s djecom, jave se liječniku obiteljske medicine kako bi potvrdili dijagnozu, započeli liječenje i dobili daljnje upute o ponašanju, a s ciljem zaštite najosjetljivijih osoba (novorođenčadi i dojenčadi, trudnica i osoba oslabljenog imunološkog sustava).
Kako se liječi hripavac?
“Hripavac se liječi simptomatski i antibioticima. Obim, mjesto i vrijeme uvijek određuje liječnik, što za mlađu djecu znači obvezno bolničko liječenje. Uz simptomatsku terapiju i suportivne mjere (primjena kisika, hranjenje nazogastričnom sondom, izvlačenje sekreta, infuzija i sl.), bolest se uvijek liječi i antibioticima. Lijek izbora je eritromicin (4 doze dnevno u trajanju od 14 dana), ali se primjenjuju i novi makrolidni antibiotici npr. azitromicin koji ima prednost zbog kratkoće i jednostavnosti primjene (jednom dnevno tri do pet dana)”, navode na stranicama ZJZ Dubrovačko-neretvanske županije.
Možda te zanima…
Čajevi koji pospješuju izlučivanje sluzi i olakšavaju iskašljavanje
Zdravlje
Može li se spriječiti obolijevanje od hripavca i njegovo širenje?
Preventivne mjere kod pertusisa su cijepljenje, izolacija i profilaksa. Cijepljenje je ključna preventivna mjera i u Hrvatskoj se sustavno provodi od 1959. godine prema obveznom kalendaru cijepljenja. Glavni cilj cijepljenja je smanjiti rizik od teških oblika hripavca među dojenčadi i malom djecom zbog velikog pobola i smrtnosti uzrokovanih hripavcem u ovoj dobnoj skupini.
Kemoprofilaksa antibioticima (davanje antibiotika zdravim osobama koje su u kontaktu s oboljelima) se preporučuje zbog smanjenja prijenosa uzročnika bolesti, osobito kod novorođenčadi i dojenčadi koje su izložene povećanom riziku od ozbiljne bolesti kao i kod djece koja nisu potpuno cijepljena (djeca mlađa od sedam godina koja su primila manje od pet doza cjepiva), navodi ZJZ Dubrovačko-neretvanske županije.
Trebaju li se oboljeli od hripavca izolirati?
Oboljelog (potvrđeni ili vjerojatni slučaj) je potrebno izolirati (privremeno udaljiti) iz ustanove (vrtić, škola), i izbjegavati kontakt sa malom djecom, dojenčadi (posebice necijepljenom) i trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće, u trajanju od minimalno pet dana tijekom kojih pacijent uzima antibiotsku terapiju. Ako pacijent ne uzima antibiotike, izolacija traje tri tjedna od pojave paroksizmalnog kašlja, odnosno do prestanka kašlja (ovisno što prvo nastupi), preporuka je HZJZ-a.
Dijagnoza hripavca može se postaviti klinički, tijekom paroksizmalnog stadija, međutim za potvrdu infekcije potrebna je mikrobiološka analiza (dokaz uzročnika PCR-om, kultivacijom iz brisa ždrijela i/ili nazofaringealnog brisa te serološkom pretragom krvi).
Ovdje možete dobiti informaciju gdje se možete testirati na hripavac.
Možda te zanima…
Neobični znakovi koji mogu upućivati na rak pluća
Zdravlje
[/gpt
