Finski znanstvenici sugeriraju da više aktivnosti neće produžiti život, već će samo desetina aktivnih imati manje šanse da umru ranije.
Desetljećima se govori da je više vježbanja ključno za izbjegavanje rane smrti. No, prema novom istraživanju finskih znanstvenika više aktivnosti ne znači nužno i duži život. Stručnjaci sa Sveučilišta Jyväskylä su 45 godina ispitivali navike vježbanja i biološku dob 11 tisuća parova blizanca. Prema rezultatima istraživanja, najaktivnije odrasle osobe žive dulje samo zato što slijede zdravu prehranu, društveni su i spavaju puno. Previše vježbanja zapravo bi moglo ubrzati biološko starenje za gotovo dvije godine, piše Daily Mail.
Možda te zanima…
Uz ovih 8 navika dokazano možete usporiti biološko starenje za 6 godina
Dijeta
Najaktivniji ujedno i najstariji
Istraživači su od 1975. do 2020. pratili 11 tisuća parova blizanca u dobi od 18 do 50 godina. Sjedilački način života imalo je 13,4 %, umjereno aktivnih bilo je 36,7 %, aktivnih 38, 7 % i vrlo aktivnih 11,2 %. Blizanci su sami ispunjavali upitnik o razini svoje tjelesne aktivnosti, a istraživači su uzeli njihove uzroke krvi kako bi pratili njihovo biološko starenje (brzina kojom osoba fizički stari). Kako bi izračunali njihovu biološku dob, istraživači su ispitali promjene u DNK, koje odražavaju čimbenike koji utječu na životni vijek, kao što su geni, prehrambene navike i vježbanje.
Svi oni koji su bili aktivni, na bilo kojoj razini, imali su 15 % do 23 % manje šanse da umru tijekom trajanja istraživanja u odnosu na one koji su živjeli sjedilačkim načinom života. Međutim, kada su se uzeli u obzir indeks tjelesne mase (ITM), pušenje i upotreba alkohola, oni aktivni imali su samo sedam posto manje šanse da umru ranije u odnosu na one koji nisu bili aktivni, i to bez dodatnih pogodnosti koje pružaju više razine vježbanja.
Analizom uzoraka krvi također su otkrili da oni koji žive sjedilačkim načinom života imaju najveću biološku dob, isto kao i oni koji najviše vježbaju. Najaktivniji su bili 1,3 godine biološki stariji od onih koji su bili umjereno aktivni i 1,8 godina stariji od onih koji su bili aktivni. Istraživači su sugerirali da je aktivnost jednostavno pokazatelj općeg zdravog načina života, što ne znači da visoka razina tjelovježbe smanjuje rizik od rane smrti.
Dr. George Savva, znanstvenik u istraživačkom centru za hranu i zdravlje Quadram Institute sa sjedištem u Norwichu, rekao je za The Times da je korištenje blizanaca vrlo dobro za istraživanje. Međutim, primijetio je da se na ITM može utjecati razinama vježbanja. Ali istraživači su prilagodili svoje nalaze kako bi uzeli u obzir ITM, što znači da su možda propustili neke od učinaka tjelesne aktivnosti. Rezultati ovog istraživanja tek trebaju biti recenzirani, ali su istraživači upravo zbog istraživanja osvojili nagradu za sportsku medicinu u Finskoj.
Možda te zanima…
Što se događa kada vježbate, ali ne jedete zdravo?
Fitness
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Finski znanstvenici sugeriraju da više aktivnosti neće produžiti život, već će samo desetina aktivnih imati manje šanse da umru ranije.
Desetljećima se govori da je više vježbanja ključno za izbjegavanje rane smrti. No, prema novom istraživanju finskih znanstvenika više aktivnosti ne znači nužno i duži život. Stručnjaci sa Sveučilišta Jyväskylä su 45 godina ispitivali navike vježbanja i biološku dob 11 tisuća parova blizanca. Prema rezultatima istraživanja, najaktivnije odrasle osobe žive dulje samo zato što slijede zdravu prehranu, društveni su i spavaju puno. Previše vježbanja zapravo bi moglo ubrzati biološko starenje za gotovo dvije godine, piše Daily Mail.
Možda te zanima…
Uz ovih 8 navika dokazano možete usporiti biološko starenje za 6 godina
Dijeta
Najaktivniji ujedno i najstariji
Istraživači su od 1975. do 2020. pratili 11 tisuća parova blizanca u dobi od 18 do 50 godina. Sjedilački način života imalo je 13,4 %, umjereno aktivnih bilo je 36,7 %, aktivnih 38, 7 % i vrlo aktivnih 11,2 %. Blizanci su sami ispunjavali upitnik o razini svoje tjelesne aktivnosti, a istraživači su uzeli njihove uzroke krvi kako bi pratili njihovo biološko starenje (brzina kojom osoba fizički stari). Kako bi izračunali njihovu biološku dob, istraživači su ispitali promjene u DNK, koje odražavaju čimbenike koji utječu na životni vijek, kao što su geni, prehrambene navike i vježbanje.
Svi oni koji su bili aktivni, na bilo kojoj razini, imali su 15 % do 23 % manje šanse da umru tijekom trajanja istraživanja u odnosu na one koji su živjeli sjedilačkim načinom života. Međutim, kada su se uzeli u obzir indeks tjelesne mase (ITM), pušenje i upotreba alkohola, oni aktivni imali su samo sedam posto manje šanse da umru ranije u odnosu na one koji nisu bili aktivni, i to bez dodatnih pogodnosti koje pružaju više razine vježbanja.
Analizom uzoraka krvi također su otkrili da oni koji žive sjedilačkim načinom života imaju najveću biološku dob, isto kao i oni koji najviše vježbaju. Najaktivniji su bili 1,3 godine biološki stariji od onih koji su bili umjereno aktivni i 1,8 godina stariji od onih koji su bili aktivni. Istraživači su sugerirali da je aktivnost jednostavno pokazatelj općeg zdravog načina života, što ne znači da visoka razina tjelovježbe smanjuje rizik od rane smrti.
Dr. George Savva, znanstvenik u istraživačkom centru za hranu i zdravlje Quadram Institute sa sjedištem u Norwichu, rekao je za The Times da je korištenje blizanaca vrlo dobro za istraživanje. Međutim, primijetio je da se na ITM može utjecati razinama vježbanja. Ali istraživači su prilagodili svoje nalaze kako bi uzeli u obzir ITM, što znači da su možda propustili neke od učinaka tjelesne aktivnosti. Rezultati ovog istraživanja tek trebaju biti recenzirani, ali su istraživači upravo zbog istraživanja osvojili nagradu za sportsku medicinu u Finskoj.
Možda te zanima…
Što se događa kada vježbate, ali ne jedete zdravo?
Fitness
[/gpt