Anksiozni poremećaji najčešća su stanja mentalnog zdravlja u Americi, pogađaju gotovo 1 od 5 odraslih osoba, prema Američkom udruženju za tjeskobu i depresiju. Prema Hrvatskom psihijatrijskom društvu nakon pandemije zabilježen je porast anksioznih i depresivnih poremećaja te nesanice u Hrvatskoj. Tako da vjerojatno u svom užem ili širem društvenom krugu poznajete nekoga s anksioznim poremećajem
“Ako nikada niste iskusili anksioznost može biti teško razumjeti nekoga tko to doživljava”, kaže Helen Egger, dr. med., suosnivačica i glavna medicinska i znanstvena službenica u Littleu Otter, platformi za virtualnu obiteljsku skrb o mentalnom zdravlju. Povremeno osjećati tremu ili zabrinutost normalan je dio života. Razlika je, prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje, u tome što osobe s anksioznim poremećajem često osjećaju simptome, a ti simptomi ne nestaju lako. Simptomi anksioznosti se razlikuju od osobe do osobe i mogu uključivati:
Poteškoće u kontroliranju briga
Brzo zamaranje
Poteškoće s koncentracijom
Glavobolje, bolovi u mišićima ili bolovi bez drugog vidljivog uzroka
Razdražljivost
Napadaji panike — razdoblja intenzivnog i iznenadnog straha ili osjećaja gubitka kontrole unatoč tome što nema jasne opasnosti
Često osjećaj nemira
Problemi sa spavanjem
Znojenje, drhtanje ili ubrzani otkucaji srca.
“Iako možda ne razumijete kroz što sve prolazi netko tko je anksiozan možete ga umiriti i pomoći mu ublažiti tjeskobu. Međutim, čak i uz najbolju namjeru, previše je lako nenamjerno reći ili učiniti stvari koje više bole nego pomažu”, kaže Joanne Frederick, licencirana savjetnica za mentalno zdravlje u privatnoj praksi u Washingtonu, DC. “Znati prave stvari koje treba reći osobi koja ima anksiozni poremećaj može napraviti veliku razliku za osobu koja se bori”, kaže dr. Egger. Što ne biste trebali reći nekome tko pati od tjeskobe i jednako važno, što možete reći da bi bilo od pomoći.
Stručnjaci savjetuju izbjegavanje ove četiri fraze prilikom razgovora s anksioznom osobom
“Smiri se”. Ova česta fraza djeluje kao snishodljiva, kaže Frederick. “Kad bi se osoba koja osjeća anksioznost mogla smiriti u tom trenutku, jednostavno bi to učinila.” Egger dodaje da izraz “smiri se” implicira da vaš prijatelj ili voljena osoba odlučuje ne biti smiren ili da se odlučuje osjećati tjeskobno. Kao rezultat toga, ova fraza može uzrokovati da se osjećaju posramljeno, nemoćno i usamljeno.
Pokušajte umjesto “smiri se”. Nježno ponudite podršku bez osuđivanja, predlaže Frederick, koristeći fraze kao što su: “Tu sam za tebe. Ovdje sam da te saslušam, ako želiš razgovarati. Ostat ću s tobom ako želiš”.
Možda te zanima…
Anksioznost: simptomi, vrste i liječenje prirodnim putem
Zdravlje
“Budi prisutnija”. Mnogi ljudi s anksioznim poremećajima imaju anticipatornu anksioznost, što znači da intenzivno brinu o stvarima koje se još nisu dogodile, ali bi se mogle dogoditi u budućnosti, kaže Frederick. “Zamoliti osobu samo da bude prisutna u ovom trenutku]bilo bi isto kao da tražite od nje da mahne čarobnim štapićem i da tjeskoba nestane”, objašnjava .
Pokušajte umjesto “budi prisutnija”. Pitajte ih što ih trenutno najviše brine. Ako nabrajaju popis od nekoliko stvari, Frederick predlaže da ih zamolite da se usredotoče na ono što je najhitnije ili što se brzo približava, a zatim im pomozite da prvo riješe svoje strahove vezane uz tu stvar. “Radite s njima na deeskalaciji situacija do kojih dolazi odmah i nemojte pokušavati riješiti sve odjednom”, savjetuje. Ako su voljni, ponudite im pomoć u vježbanju zadržavanja u sadašnjem trenutku, predlaže Egger. Jedna tehnika koju možete isprobati – zamolite osobu da odabere nešto u svojoj neposrednoj okolini na što će se usredotočiti, zatim je zamolite da koristi svoja osjetila kako bi opisala što vidi, čuje, dodiruje, miriše i okusi. Ova takozvana tehnika uzemljenja pomaže u odvraćanju pažnje od briga i povlači ih u sadašnji trenutak. Alternativno, pokušajte osobu provesti kroz vježbu vizualizacije – tehniku koja potiče um i tijelo da se opuste, kaže Egger. Za početak, zamolite je da zatvori oči, nekoliko puta duboko udahne, sjeti se sretne uspomene ili zamisli da se nalazi na mirnom mjestu kao što je livada puna cvijeća ili sunčana plaža. Potaknite osobu da opiše sve što vidi ili da u sebi promatra detalje iz vizualizacije pet minuta prije nego što otvori oči.
Možda te zanima…
Lana Jurčević progovorila o korištenju antidepresiva, anksioznosti i napadajima panike
Psiha i seks
“Prestani previše razmišljati”. To je vrlo slično frazi “smiri se”, reći nekome da prestane previše razmišljati implicira da jednostavno odlučuje ne kontrolirati svoju tjeskobu. Istina, anksioznost je složena, ali izlječiva bolest poput dijabetesa. Na isti način na koji nikada ne biste rekli nekome da samo “prestane” osjećati simptome dijabetesa poput žeđi ili jakog umora, beskorisno je reći nekome s anksioznim poremećajem da jednostavno prestane osjećati simptome svog stanja, kaže Egger. Zapravo, većina ljudi s anksioznošću je u određenoj mjeri svjesna da njihove brige mogu biti nesrazmjerne trenutnoj situaciji, a znajući da ne mogu kontrolirati svoju reakciju samo se osjećaju još gore. “Kad tjeskoba digne glavu, ona je golema”, objašnjava Frederick. Štoviše, reći nekome usred napada tjeskobe da ono zbog čega se brine nije velika stvar ili da bi trebao prestati previše razmišljati zanemaruje njegovu istinsku nevolju, kaže ona.
Pokušajte umjesto “prestani previše razmišljati”. Poslušajte njihove brige i potvrdite njihove osjećaje bez pokušaja da ponudite bilo kakva rješenja u ovom trenutku. Fraze koje Egger predlaže da isprobate su: “Shvaćam da ti je jako teško.” “Na sigurnom si.” “Ovdje sam da ti pomognem da prebrodiš ovo”.
Možda te zanima…
Pet osobina ljudi dobrog mentalnog zdravlja
Zdravlje
“Briga neće ništa promijeniti”. Kada netko do koga nam je stalo pati, naš je instinkt pokušati popraviti situaciju umjesto njega. Problem je u tome što se anksiozni poremećaji obično ne mogu lako riješiti jer tjeskobne misli često nisu logične ili su usmjerene na najgori mogući scenarij. Pokušati umiriti nečiju tjeskobu govoreći im da njihove misli nisu produktivne, vrijedne ili da su gubitak vremena također poništava njihove osjećaje i čak ih može učiniti da se osjećaju potištenije nego prije, objašnjava Egger.
Pokušajte umjesto “briga neće ništa promijeniti”. Pokazivanje razumijevanja, strpljenja i empatije voljenoj osobi može puno pomoći. “Ako sam išta naučio u svojih 30 godina kao psihijatrica, to je da naše riječi imaju moć”, objašnjava Egger. “Ono što osoba s anksioznim poremećajem treba čuti je da razumijete da joj je teško i da ste tu da je podržite.” Recimo da je član obitelji ili prijatelj koji ima tjeskobu pod velikim stresom zbog važne prezentacije na poslu i uvjeren je da neće uspjeti. Frederick predlaže potvrđivanje da je u redu biti tjeskoban dok ih podsjeća na uspjehe iz prošlosti, govoreći im, na primjer: “Sasvim je normalno osjećati da si pod stresom. Ali naporno si radila na pripremama za ovo i već se održala sjajne prezentacije u prošlosti.” Druge korisne fraze koje biste mogli izgovoriti: “Želiš li da radimo nešto zajedno kako bi ti se skrenule misli s toga. Kako ti mogu pomoći sada? Pokušajmo zajedno proći kroz ovo.
Možda te zanima…
11 stvari koje možete napraviti kada niste u dobroj fazi
Psiha i seks
“.
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Anksiozni poremećaji najčešća su stanja mentalnog zdravlja u Americi, pogađaju gotovo 1 od 5 odraslih osoba, prema Američkom udruženju za tjeskobu i depresiju. Prema Hrvatskom psihijatrijskom društvu nakon pandemije zabilježen je porast anksioznih i depresivnih poremećaja te nesanice u Hrvatskoj. Tako da vjerojatno u svom užem ili širem društvenom krugu poznajete nekoga s anksioznim poremećajem
“Ako nikada niste iskusili anksioznost može biti teško razumjeti nekoga tko to doživljava”, kaže Helen Egger, dr. med., suosnivačica i glavna medicinska i znanstvena službenica u Littleu Otter, platformi za virtualnu obiteljsku skrb o mentalnom zdravlju. Povremeno osjećati tremu ili zabrinutost normalan je dio života. Razlika je, prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje, u tome što osobe s anksioznim poremećajem često osjećaju simptome, a ti simptomi ne nestaju lako. Simptomi anksioznosti se razlikuju od osobe do osobe i mogu uključivati:
Poteškoće u kontroliranju briga
Brzo zamaranje
Poteškoće s koncentracijom
Glavobolje, bolovi u mišićima ili bolovi bez drugog vidljivog uzroka
Razdražljivost
Napadaji panike — razdoblja intenzivnog i iznenadnog straha ili osjećaja gubitka kontrole unatoč tome što nema jasne opasnosti
Često osjećaj nemira
Problemi sa spavanjem
Znojenje, drhtanje ili ubrzani otkucaji srca.
“Iako možda ne razumijete kroz što sve prolazi netko tko je anksiozan možete ga umiriti i pomoći mu ublažiti tjeskobu. Međutim, čak i uz najbolju namjeru, previše je lako nenamjerno reći ili učiniti stvari koje više bole nego pomažu”, kaže Joanne Frederick, licencirana savjetnica za mentalno zdravlje u privatnoj praksi u Washingtonu, DC. “Znati prave stvari koje treba reći osobi koja ima anksiozni poremećaj može napraviti veliku razliku za osobu koja se bori”, kaže dr. Egger. Što ne biste trebali reći nekome tko pati od tjeskobe i jednako važno, što možete reći da bi bilo od pomoći.
Stručnjaci savjetuju izbjegavanje ove četiri fraze prilikom razgovora s anksioznom osobom
“Smiri se”. Ova česta fraza djeluje kao snishodljiva, kaže Frederick. “Kad bi se osoba koja osjeća anksioznost mogla smiriti u tom trenutku, jednostavno bi to učinila.” Egger dodaje da izraz “smiri se” implicira da vaš prijatelj ili voljena osoba odlučuje ne biti smiren ili da se odlučuje osjećati tjeskobno. Kao rezultat toga, ova fraza može uzrokovati da se osjećaju posramljeno, nemoćno i usamljeno.
Pokušajte umjesto “smiri se”. Nježno ponudite podršku bez osuđivanja, predlaže Frederick, koristeći fraze kao što su: “Tu sam za tebe. Ovdje sam da te saslušam, ako želiš razgovarati. Ostat ću s tobom ako želiš”.
Možda te zanima…
Anksioznost: simptomi, vrste i liječenje prirodnim putem
Zdravlje
“Budi prisutnija”. Mnogi ljudi s anksioznim poremećajima imaju anticipatornu anksioznost, što znači da intenzivno brinu o stvarima koje se još nisu dogodile, ali bi se mogle dogoditi u budućnosti, kaže Frederick. “Zamoliti osobu samo da bude prisutna u ovom trenutku]bilo bi isto kao da tražite od nje da mahne čarobnim štapićem i da tjeskoba nestane”, objašnjava .
Pokušajte umjesto “budi prisutnija”. Pitajte ih što ih trenutno najviše brine. Ako nabrajaju popis od nekoliko stvari, Frederick predlaže da ih zamolite da se usredotoče na ono što je najhitnije ili što se brzo približava, a zatim im pomozite da prvo riješe svoje strahove vezane uz tu stvar. “Radite s njima na deeskalaciji situacija do kojih dolazi odmah i nemojte pokušavati riješiti sve odjednom”, savjetuje. Ako su voljni, ponudite im pomoć u vježbanju zadržavanja u sadašnjem trenutku, predlaže Egger. Jedna tehnika koju možete isprobati – zamolite osobu da odabere nešto u svojoj neposrednoj okolini na što će se usredotočiti, zatim je zamolite da koristi svoja osjetila kako bi opisala što vidi, čuje, dodiruje, miriše i okusi. Ova takozvana tehnika uzemljenja pomaže u odvraćanju pažnje od briga i povlači ih u sadašnji trenutak. Alternativno, pokušajte osobu provesti kroz vježbu vizualizacije – tehniku koja potiče um i tijelo da se opuste, kaže Egger. Za početak, zamolite je da zatvori oči, nekoliko puta duboko udahne, sjeti se sretne uspomene ili zamisli da se nalazi na mirnom mjestu kao što je livada puna cvijeća ili sunčana plaža. Potaknite osobu da opiše sve što vidi ili da u sebi promatra detalje iz vizualizacije pet minuta prije nego što otvori oči.
Možda te zanima…
Lana Jurčević progovorila o korištenju antidepresiva, anksioznosti i napadajima panike
Psiha i seks
“Prestani previše razmišljati”. To je vrlo slično frazi “smiri se”, reći nekome da prestane previše razmišljati implicira da jednostavno odlučuje ne kontrolirati svoju tjeskobu. Istina, anksioznost je složena, ali izlječiva bolest poput dijabetesa. Na isti način na koji nikada ne biste rekli nekome da samo “prestane” osjećati simptome dijabetesa poput žeđi ili jakog umora, beskorisno je reći nekome s anksioznim poremećajem da jednostavno prestane osjećati simptome svog stanja, kaže Egger. Zapravo, većina ljudi s anksioznošću je u određenoj mjeri svjesna da njihove brige mogu biti nesrazmjerne trenutnoj situaciji, a znajući da ne mogu kontrolirati svoju reakciju samo se osjećaju još gore. “Kad tjeskoba digne glavu, ona je golema”, objašnjava Frederick. Štoviše, reći nekome usred napada tjeskobe da ono zbog čega se brine nije velika stvar ili da bi trebao prestati previše razmišljati zanemaruje njegovu istinsku nevolju, kaže ona.
Pokušajte umjesto “prestani previše razmišljati”. Poslušajte njihove brige i potvrdite njihove osjećaje bez pokušaja da ponudite bilo kakva rješenja u ovom trenutku. Fraze koje Egger predlaže da isprobate su: “Shvaćam da ti je jako teško.” “Na sigurnom si.” “Ovdje sam da ti pomognem da prebrodiš ovo”.
Možda te zanima…
Pet osobina ljudi dobrog mentalnog zdravlja
Zdravlje
“Briga neće ništa promijeniti”. Kada netko do koga nam je stalo pati, naš je instinkt pokušati popraviti situaciju umjesto njega. Problem je u tome što se anksiozni poremećaji obično ne mogu lako riješiti jer tjeskobne misli često nisu logične ili su usmjerene na najgori mogući scenarij. Pokušati umiriti nečiju tjeskobu govoreći im da njihove misli nisu produktivne, vrijedne ili da su gubitak vremena također poništava njihove osjećaje i čak ih može učiniti da se osjećaju potištenije nego prije, objašnjava Egger.
Pokušajte umjesto “briga neće ništa promijeniti”. Pokazivanje razumijevanja, strpljenja i empatije voljenoj osobi može puno pomoći. “Ako sam išta naučio u svojih 30 godina kao psihijatrica, to je da naše riječi imaju moć”, objašnjava Egger. “Ono što osoba s anksioznim poremećajem treba čuti je da razumijete da joj je teško i da ste tu da je podržite.” Recimo da je član obitelji ili prijatelj koji ima tjeskobu pod velikim stresom zbog važne prezentacije na poslu i uvjeren je da neće uspjeti. Frederick predlaže potvrđivanje da je u redu biti tjeskoban dok ih podsjeća na uspjehe iz prošlosti, govoreći im, na primjer: “Sasvim je normalno osjećati da si pod stresom. Ali naporno si radila na pripremama za ovo i već se održala sjajne prezentacije u prošlosti.” Druge korisne fraze koje biste mogli izgovoriti: “Želiš li da radimo nešto zajedno kako bi ti se skrenule misli s toga. Kako ti mogu pomoći sada? Pokušajmo zajedno proći kroz ovo.
Možda te zanima…
11 stvari koje možete napraviti kada niste u dobroj fazi
Psiha i seks
“.
[/gpt