Osjećaji tuge ili razočaranja nakon praznika nisu neuobičajeni i obično prolaze uz malo zabave, ali ako potraju duže mogu ukazivati na veći problem
Ako vam je blagdansko vrijeme bilo ispunjeno druženjem s dragim osobama, finom hranom, poklonima i smijehom, nije neobično da se početkom nove godine osjećate pomalo tužno i potišteno. “Nakon uzbudljivog događaja kao što su blagdani često se javlja osjećaj razočaranja ili iznevjerenosti”, objašnjava za Health dr. Naomi Torres-Mackie, klinička psihologinja u bolnici Lenox Hill u New Yorku i voditeljica istraživanja u The Mental Health Coalition. “Odbrojavati dane do blagdana može biti uzbudljivo, ali kada događaj prođe nedostatak uzbuđenja može nam teško pasti”, dodala je.
Postblagdanska tuga je uobičajena pojava
Iako se često naziva i postblagdanska depresija, ovdje se ne radi o dijagnozi mentalnog zdravlja nego trenutačnom stanju uma. Podrazumijeva osjećaje tuge, usamljenosti, umora, razočarenja, nemotiviranosti, rastresenosti i čak straha od mjeseci koji dolaze. “Blagdani većini ljudi nude vrijeme da svoju energiju usmjere na ukrašavanje, pečenje, planiranje i darivanje. Nakon što blagdani završe, ljudi se mogu osjećati izgubljeno ili prazno bez specifične aktivnosti koja će im zaokupiti um”, objašnjava dr. Nicole Hollingshead, psihologinja i klinička docentica obiteljske i društvene medicine na Državnom sveučilištu Ohio Wexner Medical Center.
Iako postblagdanska tuga nije temeljito istražena, i dalje se radi o vrlo čestoj pojavi. Torres-Mackie kaže da je važno napomenuti kako ovaj fenomen nije neuobičajen: “Što više o ovakvim osjećajima razgovarate s prijateljima i obitelji, to ćete više uvidjeti da niste sami u ovakvim osjećajima”.
Što uzrokuje postblagdansku tugu?
Prema zamjeniku ravnatelja Klinike za anksiozne poremećaje Johns Hopkins i docenta psihijatrije i bihevioralnih znanosti Paulu Nestadtu, dr. med., okidači za ovakve emocije su drugačiji za svaku osobu. Neki ljudi mogu imati problema sa samim blagdanima jer si postave velika očekivanja, blagdani im djeluju kao podsjetnici na izgubljene ili otuđene voljene osobe, imaju tešku obiteljsku dinamiku ili im problem stvara financijski teret. Drugi koji uživaju u blagdanskoj sezoni mogu dobiti emotivni poticaj u obliku dopamina i serotonina kada se druže i zabavljaju s obitelji i prijateljima. Jednom kada završe blagdanska događanja, opada razina istih hormona što znatno utječe na raspoloženje.
Budući da se blagdani odvijaju tijekom zimskih mjeseci, preklapaju se i s dobom godine kada je sezonski afektivni poremećaj (SAD) najizraženiji. Promjena godišnjih doba, smanjena dnevna svjetlost, smanjena razina tjelesne aktivnosti i povećana izolacija mogu pridonijeti postblagdanskom neraspoloženju, pojasnio je dr. Nestadt.
Foto: Pexels
Postblagdanska tuga je česta pojava
Kako se nositi s postblagdanskom tugom?
Čak i ako još nemate simptome postblagdanske tuge, dobro je uvesti ove navike u život kako biste ju spriječili i osigurali si mentalnu stabilnost tijekom siječnja. Donosimo nekoliko savjeta kako se obračunati s osjećajima tuge, usamljenosti i nezadovoljstva.
Dobro se naspavajte
Važno je dovoljno spavati svaki dan, ne samo za održavanje dobrog mentalnog zdravlja, nego i za sprječavanje kroničnih stanja kao što su pretilost, dijabetes, visoki krvni tlak, moždani udar i stres. Odraslima u dobi od 18 i više godina preporučuje se spavanje najmanje sedam sati svake noći.
Uravnoteženo se hranite
Dodatni stres tijekom blagdanske sezone može natjerati ljude da posežu za hranom s više masnoća i šećera što može uzrokovati još više stresa ili tjeskobe. Kako biste zadržali zdrave prehrambene navike tijekom praznika i u danima nakon njih, pokušajte u svakodnevni jelovnik dodati više povrća i svježeg voća iako vam se u tom trenutku i ne jede.
Izbjegavajte alkohol
Prema riječima dr. Nestadta, ljudi koji se osjećaju tužno ili tjeskobno mogu imati koristi od apstinencije od droga ili alkohola jer obje supstance mogu pojačati negativne emocije ili ih je pod utjecajem teže kontrolirati ili protumačiti.
Budite fizički aktivni
Stres blagdanske sezone može odvratiti ljude od rutine vježbanja, ali redovito vježbanje može pomoći kod simptoma depresije ili tjeskobe. Kako biste zadržali motivaciju ili ponovno počeli vježbati, zamolite članove obitelji ili prijatelje da vježbaju s vama te odaberite aktivnosti koje volite raditi kako ne biste brzo odustali zbog nezainteresiranosti.
Javite se prijateljima i obitelji
Samo zato što niste na kolektivnom druženju u obiteljskom domu ne znači da se ne možete redovno nastaviti družiti s članovima obitelji i prijateljima. Velike su šanse da se netko od njih osjeća isto kao i vi te će vam zajedničko druženje pomoći da prođete kroz tužni period.
Zakažite aktivnosti unaprijed
Liječnica Hollingshead napominje da su manje šanse da će osoba razviti osjećaj postblagdanske tuge ako ima nešto čemu se veseli u narednim danima i mjesecima. Idealno rješenje je zakazati putovanje kojem ćete se veseliti i planirati ga, ali može se raditi i o manjim aktivnostima kao što su kupovina karte za koncert ili predstavu.
Započnite novi hobi
Ako um nećete zaokupiti planiranjem putovanja, možete se zaokupiti tako što ćete započeti novi hobi. To može biti nešto sportsko poput trčanja i plivanja ili kreativno poput crtanja, pletenja ili izrade predmeta od gline. Sam odabir hobija nije toliko važan koliko je važno da pronađete nešto što vas dovoljno veseli da se poželite koncentrirati samo na to.
Foto: Pexels
Pletenje i heklanje je odličan način kako se zabaviti i zaokupiti um
Kada tuga postaje ozbiljan problem?
Simptomi postblagdanske tuge mogu biti slični onima kod kliničke depresije pa je važno pratiti koliko dugo zaostaju nakon blagdana, objašnjava dr. Torres-Mackie. “Na depresiju ukazuje loše raspoloženje većinu dana u razdoblju od dva tjedna ili više”, rekla je liječnica i dodaje: “Postblagdanska tuga trajat će kraće i neće biti toliko pogubna za svakodnevni život”.
Ako postblagdanska tuga počne utjecati na vaš svakodnevni život, primjerice otežava vam ustajanje iz kreveta, odlazak na posao ili u školu, izlazak iz kuće, provođenje vremena s drugima ili obavljanje malih zadataka, možda bi ipak bilo dobro obratiti se stručnjaku ili liječniku obiteljske medicine. “Od postblagdanskog perioda očekujemo da će ljudi imati niz loših dana koji će nestati sami od sebe, ali ako se osjećate potišteno i depresivno dva tjedna ili dulje, razmislite o tome da potražite pomoći”, zaključila je dr. Hollingshead.
Možda te zanima…
Kako razlikovati depresiju i kroničnu iscrpljenost?
Zdravlje
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Osjećaji tuge ili razočaranja nakon praznika nisu neuobičajeni i obično prolaze uz malo zabave, ali ako potraju duže mogu ukazivati na veći problem
Ako vam je blagdansko vrijeme bilo ispunjeno druženjem s dragim osobama, finom hranom, poklonima i smijehom, nije neobično da se početkom nove godine osjećate pomalo tužno i potišteno. “Nakon uzbudljivog događaja kao što su blagdani često se javlja osjećaj razočaranja ili iznevjerenosti”, objašnjava za Health dr. Naomi Torres-Mackie, klinička psihologinja u bolnici Lenox Hill u New Yorku i voditeljica istraživanja u The Mental Health Coalition. “Odbrojavati dane do blagdana može biti uzbudljivo, ali kada događaj prođe nedostatak uzbuđenja može nam teško pasti”, dodala je.
Postblagdanska tuga je uobičajena pojava
Iako se često naziva i postblagdanska depresija, ovdje se ne radi o dijagnozi mentalnog zdravlja nego trenutačnom stanju uma. Podrazumijeva osjećaje tuge, usamljenosti, umora, razočarenja, nemotiviranosti, rastresenosti i čak straha od mjeseci koji dolaze. “Blagdani većini ljudi nude vrijeme da svoju energiju usmjere na ukrašavanje, pečenje, planiranje i darivanje. Nakon što blagdani završe, ljudi se mogu osjećati izgubljeno ili prazno bez specifične aktivnosti koja će im zaokupiti um”, objašnjava dr. Nicole Hollingshead, psihologinja i klinička docentica obiteljske i društvene medicine na Državnom sveučilištu Ohio Wexner Medical Center.
Iako postblagdanska tuga nije temeljito istražena, i dalje se radi o vrlo čestoj pojavi. Torres-Mackie kaže da je važno napomenuti kako ovaj fenomen nije neuobičajen: “Što više o ovakvim osjećajima razgovarate s prijateljima i obitelji, to ćete više uvidjeti da niste sami u ovakvim osjećajima”.
Što uzrokuje postblagdansku tugu?
Prema zamjeniku ravnatelja Klinike za anksiozne poremećaje Johns Hopkins i docenta psihijatrije i bihevioralnih znanosti Paulu Nestadtu, dr. med., okidači za ovakve emocije su drugačiji za svaku osobu. Neki ljudi mogu imati problema sa samim blagdanima jer si postave velika očekivanja, blagdani im djeluju kao podsjetnici na izgubljene ili otuđene voljene osobe, imaju tešku obiteljsku dinamiku ili im problem stvara financijski teret. Drugi koji uživaju u blagdanskoj sezoni mogu dobiti emotivni poticaj u obliku dopamina i serotonina kada se druže i zabavljaju s obitelji i prijateljima. Jednom kada završe blagdanska događanja, opada razina istih hormona što znatno utječe na raspoloženje.
Budući da se blagdani odvijaju tijekom zimskih mjeseci, preklapaju se i s dobom godine kada je sezonski afektivni poremećaj (SAD) najizraženiji. Promjena godišnjih doba, smanjena dnevna svjetlost, smanjena razina tjelesne aktivnosti i povećana izolacija mogu pridonijeti postblagdanskom neraspoloženju, pojasnio je dr. Nestadt.
Foto: Pexels
Postblagdanska tuga je česta pojava
Kako se nositi s postblagdanskom tugom?
Čak i ako još nemate simptome postblagdanske tuge, dobro je uvesti ove navike u život kako biste ju spriječili i osigurali si mentalnu stabilnost tijekom siječnja. Donosimo nekoliko savjeta kako se obračunati s osjećajima tuge, usamljenosti i nezadovoljstva.
Dobro se naspavajte
Važno je dovoljno spavati svaki dan, ne samo za održavanje dobrog mentalnog zdravlja, nego i za sprječavanje kroničnih stanja kao što su pretilost, dijabetes, visoki krvni tlak, moždani udar i stres. Odraslima u dobi od 18 i više godina preporučuje se spavanje najmanje sedam sati svake noći.
Uravnoteženo se hranite
Dodatni stres tijekom blagdanske sezone može natjerati ljude da posežu za hranom s više masnoća i šećera što može uzrokovati još više stresa ili tjeskobe. Kako biste zadržali zdrave prehrambene navike tijekom praznika i u danima nakon njih, pokušajte u svakodnevni jelovnik dodati više povrća i svježeg voća iako vam se u tom trenutku i ne jede.
Izbjegavajte alkohol
Prema riječima dr. Nestadta, ljudi koji se osjećaju tužno ili tjeskobno mogu imati koristi od apstinencije od droga ili alkohola jer obje supstance mogu pojačati negativne emocije ili ih je pod utjecajem teže kontrolirati ili protumačiti.
Budite fizički aktivni
Stres blagdanske sezone može odvratiti ljude od rutine vježbanja, ali redovito vježbanje može pomoći kod simptoma depresije ili tjeskobe. Kako biste zadržali motivaciju ili ponovno počeli vježbati, zamolite članove obitelji ili prijatelje da vježbaju s vama te odaberite aktivnosti koje volite raditi kako ne biste brzo odustali zbog nezainteresiranosti.
Javite se prijateljima i obitelji
Samo zato što niste na kolektivnom druženju u obiteljskom domu ne znači da se ne možete redovno nastaviti družiti s članovima obitelji i prijateljima. Velike su šanse da se netko od njih osjeća isto kao i vi te će vam zajedničko druženje pomoći da prođete kroz tužni period.
Zakažite aktivnosti unaprijed
Liječnica Hollingshead napominje da su manje šanse da će osoba razviti osjećaj postblagdanske tuge ako ima nešto čemu se veseli u narednim danima i mjesecima. Idealno rješenje je zakazati putovanje kojem ćete se veseliti i planirati ga, ali može se raditi i o manjim aktivnostima kao što su kupovina karte za koncert ili predstavu.
Započnite novi hobi
Ako um nećete zaokupiti planiranjem putovanja, možete se zaokupiti tako što ćete započeti novi hobi. To može biti nešto sportsko poput trčanja i plivanja ili kreativno poput crtanja, pletenja ili izrade predmeta od gline. Sam odabir hobija nije toliko važan koliko je važno da pronađete nešto što vas dovoljno veseli da se poželite koncentrirati samo na to.
Foto: Pexels
Pletenje i heklanje je odličan način kako se zabaviti i zaokupiti um
Kada tuga postaje ozbiljan problem?
Simptomi postblagdanske tuge mogu biti slični onima kod kliničke depresije pa je važno pratiti koliko dugo zaostaju nakon blagdana, objašnjava dr. Torres-Mackie. “Na depresiju ukazuje loše raspoloženje većinu dana u razdoblju od dva tjedna ili više”, rekla je liječnica i dodaje: “Postblagdanska tuga trajat će kraće i neće biti toliko pogubna za svakodnevni život”.
Ako postblagdanska tuga počne utjecati na vaš svakodnevni život, primjerice otežava vam ustajanje iz kreveta, odlazak na posao ili u školu, izlazak iz kuće, provođenje vremena s drugima ili obavljanje malih zadataka, možda bi ipak bilo dobro obratiti se stručnjaku ili liječniku obiteljske medicine. “Od postblagdanskog perioda očekujemo da će ljudi imati niz loših dana koji će nestati sami od sebe, ali ako se osjećate potišteno i depresivno dva tjedna ili dulje, razmislite o tome da potražite pomoći”, zaključila je dr. Hollingshead.
Možda te zanima…
Kako razlikovati depresiju i kroničnu iscrpljenost?
Zdravlje
[/gpt