Rak vrata maternice najčešći je zloćudni tumor spolnih organa u žena srednje životne dobi, koji se na ljestvici učestalosti malignih bolesti u žena nalazi odmah iza vodećeg raka dojke. Godišnje se u Hrvatskoj dijagnosticira približno 325 novih slučajeva raka vrata maternice, a 140 slučajeva godišnje završava smrtnim ishodom.
Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2020. godini zabilježeno je 276 oboljelih od raka vrata maternice, što čini stopu od 12,6 na 100 000 žena te 126 umrlih (u 2021.:122) od raka vrata maternice, što čini stopu od 5,4 na 100 000 žena. Rak vrata maternice se javlja u nešto mlađoj dobi nego druga sijela raka – u 2020. 34 % novooboljelih žena bilo je mlađe od 50 godina, a 37 % umrlih mlađe od 60 godina. Prosječna dob prilikom dijagnoze u 2020. je bila 56 godina. Iako rak vrata maternice nije među češćim sijelima raka kod žena, u 2020. godini bio je treće sijelo raka žena u dobi od 30 do 39 godina (iza raka dojke i raka štitnjače). U usporedbi s drugim europskim zemljama, prema procjenama Europske komisije za 2020., Hrvatska se nalazila na 11. mjestu od 27 zemalja Europske unije po stopama incidencije i mortaliteta od raka vrata maternice.
“U Hrvatskoj je Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice u fazi reorganizacije. U tijeku je provedba Posebnog programa, pilot projekta u Virovitičko podravskoj županiji koji uključuje test na HPV kao primarni probirni test, odnosno kotestiranje za žene starije od 30 godina”, navodi HZJZ.
U kojoj životnoj dobi je rak vrata maternice najučestaliji?
Rak vrata maternice obično se javlja u srednjoj životnoj dobi kada mnoge žene odgajaju djecu te pridonose privređivanju i financijskoj sigurnosti svoje obitelji. U prošlosti, ova bolest se otkrivala u uznapredovalom i neizlječivom stadiju sve dok 40-ih godina prošloga stoljeća u svijetu nije prihvaćena citodijagnostika (Papa test), koja je omogućila rano otkrivanje premalignih promjena i ranog stadija raka vrata maternice. Unatoč razmjerno jednostavnoj i pouzdanoj dijagnostici te suvremenim spoznajama o načinu nastanka raka vrata maternice još uvijek ne možemo biti zadovoljni s dosegnutom razinom znanja o načinima prevencije i mogućnostima ranog otkrivanja.
Svake se godine treće subote u mjesecu siječnju, u cilju borbe protiv raka vrata maternice, obilježava Dan mimoza i Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice. Cvijet mimoze izabran je za zaštitni simbol borbe protiv raka vrata maternice jer mimoza u mnogim kulturama simbolizira ženu, slobodu, emancipaciju i osjećajnost, a samim time što cvjeta u ledenim uvjetima pokazuje i snagu i otpornost koju bi svaka žena trebala imati, kada je u pitanju vlastito zdravlje, piše HZJZ.
Glavni uzrok je dugotrajna neliječena upala rodnice
Danas sa sigurnošću znamo da je glavni uzročnik nastanka raka vrata maternice dugotrajna kronična (neliječena) upala rodnice i vrata maternice prouzročena visokorizičnim humanim papilomavirusom (HPV). Skupinu humanih papilomavirusa (HPV) čini više od 200 tipova virusa, od kojih približno 40 može zaraziti anogenitalno područje u muškaraca i žena.
Više od 80 % slučajeva raka vrata maternice u Hrvatskoj povezuje se s HPV-om (humanim papilomavirusom) tipa 16 i 18. Ti tipovi HPV-a visokog rizika svojom dugotrajnom prisutnošću u organizmu mogu uzrokovati intraepitelne lezije (neoplazije) visokog stupnja koje, ako su neliječene, mogu uzrokovati rak. Intraepitelne lezije se najčešće pojavljuju na vratu maternice (cerviksu) i zato su široj javnosti najpoznatije kao CIN-ovi (cervikalne intraepitelne neoplazije).
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Kako se HPV prenosi?
HPV se prenosi intimnim kontaktom sluznica i kože o kožu.
HPV-om se možete zaraziti bilo kojom vrstom spolnog odnosa s osobom koja je već zaražena tim virusom. HPV je tako čest da se gotovo svi spolno aktivni muškarci i žene zaraze njime u jednom trenutku svog života.
Većina osoba nema nikakvih znakova niti simptoma HPV infekcije i stoga nije svjesna svoje zaraze, kao ni činjenice da HPV može prenijeti na svog partnera.
HPV infekcije se najčešće povlače same od sebe unutar dvije godine. Međutim, ponekad HPV infekcije ne prolaze i tada mogu uzrokovati određene vrste raka i druge bolesti.
Dijagnoza, liječenje infekcije HPV‑om i prevencija
Postoje dvije probirne pretrage koje mogu pomoći dijagnosticirati infekciju HPV-om: Papa test, kojim se traže promijenjene stanice u sluznici vrata maternice prije nego što se te stanice razviju u predstadij raka ili rak. Test na HPV, kojim se traži virus koji može uzrokovati takve stanične promjene.
Za HPV ne postoji učinkoviti lijek. Upravo zato su bitni preventivni pregledi kako bi se što ranije prepoznale posljedice infekcije HPV-om, puno ranije nego što se razvije rak vrata maternice ili drugi oblici raka povezani s HPV-om.
Možda te zanima…
HPV može uzrokovati 6 vrsta raka, informacije koje ne znamo pa je interes za prevenciju nizak!
Zdravlje
Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske pokrenulo je 2012. godine Nacionalni program za rano otkrivanje raka vrata maternice koji obuhvaća sve žene u Hrvatskoj u dobi od 25 do 64 godine. U sklopu ovog programa žene se poziva na besplatan preventivni ginekološki pregled koji uključuje Papa test svake tri godine. Cilj tog organiziranog probira je uključiti što više žena u rano otkrivanje raka vrata maternice, smanjiti učestalost invazivnog raka vrata maternice te smanjiti smrtnost zbog raka vrata maternice.
U prevenciji značajnu ulogu ima i upotreba prezervativa (za spolno aktivne osobe). Ako se koriste svaki puta i na pravilan način, prezervativi mogu smanjiti rizik od infekcije HPV-om. Međutim, HPV može zaraziti i područja koja nisu prekrivena prezervativom, što znači da oni ne pružaju potpunu zaštitu od HPV-a.
Novo deveterovalentno cjepivo pruža učinkovitu zaštitu protiv 9 najčešćih virusa u osoba koje ranije nisu bile u doticaju s HPV-om. Procjenjuje se kada bi se većina mladih danas procijepila, uz promjenu spolnog ponašanja i redovite preventivne preglede, da bi se moglo spriječiti većinu raka vrata maternice, rodnice, vanjskog spolovila žena i muškaraca te premalignih promjena i spolnih bradavica.
Cjepivo se može primijeniti od 9. do 26. godine života u oba spola. Učinak cjepiva je bolji ako se primijeni prije 15. godine života jer je izraženije stvaranje zaštitnih protutijela i manja vjerojatnost da su osobe već bile u kontaktu s virusom.
Iako je cjepivo u našoj zemlji dostupno od njegovog otkrića prije nešto manje od 20 godina, od 2016. godine je uvedeno u program besplatnog dobrovoljnog cijepljenja djevojčica i dječaka osmih razreda osnovne škole. Od 2017. godine u primjeni je deveterovalentno cjepivo (Gardasil-9). Cjepivo je testirano na učinkovitost i sigurnost, primjenjuje se u svim razvijenim zemljama svijeta i medicinska struka jasno preporučuje cijepljenje.
Možda te zanima…
Ključni nutrijenti koji preveniraju HPV i smanjuju rizike kod već postojećeg
Hrana
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Rak vrata maternice najčešći je zloćudni tumor spolnih organa u žena srednje životne dobi, koji se na ljestvici učestalosti malignih bolesti u žena nalazi odmah iza vodećeg raka dojke. Godišnje se u Hrvatskoj dijagnosticira približno 325 novih slučajeva raka vrata maternice, a 140 slučajeva godišnje završava smrtnim ishodom.
Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2020. godini zabilježeno je 276 oboljelih od raka vrata maternice, što čini stopu od 12,6 na 100 000 žena te 126 umrlih (u 2021.:122) od raka vrata maternice, što čini stopu od 5,4 na 100 000 žena. Rak vrata maternice se javlja u nešto mlađoj dobi nego druga sijela raka – u 2020. 34 % novooboljelih žena bilo je mlađe od 50 godina, a 37 % umrlih mlađe od 60 godina. Prosječna dob prilikom dijagnoze u 2020. je bila 56 godina. Iako rak vrata maternice nije među češćim sijelima raka kod žena, u 2020. godini bio je treće sijelo raka žena u dobi od 30 do 39 godina (iza raka dojke i raka štitnjače). U usporedbi s drugim europskim zemljama, prema procjenama Europske komisije za 2020., Hrvatska se nalazila na 11. mjestu od 27 zemalja Europske unije po stopama incidencije i mortaliteta od raka vrata maternice.
“U Hrvatskoj je Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice u fazi reorganizacije. U tijeku je provedba Posebnog programa, pilot projekta u Virovitičko podravskoj županiji koji uključuje test na HPV kao primarni probirni test, odnosno kotestiranje za žene starije od 30 godina”, navodi HZJZ.
U kojoj životnoj dobi je rak vrata maternice najučestaliji?
Rak vrata maternice obično se javlja u srednjoj životnoj dobi kada mnoge žene odgajaju djecu te pridonose privređivanju i financijskoj sigurnosti svoje obitelji. U prošlosti, ova bolest se otkrivala u uznapredovalom i neizlječivom stadiju sve dok 40-ih godina prošloga stoljeća u svijetu nije prihvaćena citodijagnostika (Papa test), koja je omogućila rano otkrivanje premalignih promjena i ranog stadija raka vrata maternice. Unatoč razmjerno jednostavnoj i pouzdanoj dijagnostici te suvremenim spoznajama o načinu nastanka raka vrata maternice još uvijek ne možemo biti zadovoljni s dosegnutom razinom znanja o načinima prevencije i mogućnostima ranog otkrivanja.
Svake se godine treće subote u mjesecu siječnju, u cilju borbe protiv raka vrata maternice, obilježava Dan mimoza i Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice. Cvijet mimoze izabran je za zaštitni simbol borbe protiv raka vrata maternice jer mimoza u mnogim kulturama simbolizira ženu, slobodu, emancipaciju i osjećajnost, a samim time što cvjeta u ledenim uvjetima pokazuje i snagu i otpornost koju bi svaka žena trebala imati, kada je u pitanju vlastito zdravlje, piše HZJZ.
Glavni uzrok je dugotrajna neliječena upala rodnice
Danas sa sigurnošću znamo da je glavni uzročnik nastanka raka vrata maternice dugotrajna kronična (neliječena) upala rodnice i vrata maternice prouzročena visokorizičnim humanim papilomavirusom (HPV). Skupinu humanih papilomavirusa (HPV) čini više od 200 tipova virusa, od kojih približno 40 može zaraziti anogenitalno područje u muškaraca i žena.
Više od 80 % slučajeva raka vrata maternice u Hrvatskoj povezuje se s HPV-om (humanim papilomavirusom) tipa 16 i 18. Ti tipovi HPV-a visokog rizika svojom dugotrajnom prisutnošću u organizmu mogu uzrokovati intraepitelne lezije (neoplazije) visokog stupnja koje, ako su neliječene, mogu uzrokovati rak. Intraepitelne lezije se najčešće pojavljuju na vratu maternice (cerviksu) i zato su široj javnosti najpoznatije kao CIN-ovi (cervikalne intraepitelne neoplazije).
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Kako se HPV prenosi?
HPV se prenosi intimnim kontaktom sluznica i kože o kožu.
HPV-om se možete zaraziti bilo kojom vrstom spolnog odnosa s osobom koja je već zaražena tim virusom. HPV je tako čest da se gotovo svi spolno aktivni muškarci i žene zaraze njime u jednom trenutku svog života.
Većina osoba nema nikakvih znakova niti simptoma HPV infekcije i stoga nije svjesna svoje zaraze, kao ni činjenice da HPV može prenijeti na svog partnera.
HPV infekcije se najčešće povlače same od sebe unutar dvije godine. Međutim, ponekad HPV infekcije ne prolaze i tada mogu uzrokovati određene vrste raka i druge bolesti.
Dijagnoza, liječenje infekcije HPV‑om i prevencija
Postoje dvije probirne pretrage koje mogu pomoći dijagnosticirati infekciju HPV-om: Papa test, kojim se traže promijenjene stanice u sluznici vrata maternice prije nego što se te stanice razviju u predstadij raka ili rak. Test na HPV, kojim se traži virus koji može uzrokovati takve stanične promjene.
Za HPV ne postoji učinkoviti lijek. Upravo zato su bitni preventivni pregledi kako bi se što ranije prepoznale posljedice infekcije HPV-om, puno ranije nego što se razvije rak vrata maternice ili drugi oblici raka povezani s HPV-om.
Možda te zanima…
HPV može uzrokovati 6 vrsta raka, informacije koje ne znamo pa je interes za prevenciju nizak!
Zdravlje
Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske pokrenulo je 2012. godine Nacionalni program za rano otkrivanje raka vrata maternice koji obuhvaća sve žene u Hrvatskoj u dobi od 25 do 64 godine. U sklopu ovog programa žene se poziva na besplatan preventivni ginekološki pregled koji uključuje Papa test svake tri godine. Cilj tog organiziranog probira je uključiti što više žena u rano otkrivanje raka vrata maternice, smanjiti učestalost invazivnog raka vrata maternice te smanjiti smrtnost zbog raka vrata maternice.
U prevenciji značajnu ulogu ima i upotreba prezervativa (za spolno aktivne osobe). Ako se koriste svaki puta i na pravilan način, prezervativi mogu smanjiti rizik od infekcije HPV-om. Međutim, HPV može zaraziti i područja koja nisu prekrivena prezervativom, što znači da oni ne pružaju potpunu zaštitu od HPV-a.
Novo deveterovalentno cjepivo pruža učinkovitu zaštitu protiv 9 najčešćih virusa u osoba koje ranije nisu bile u doticaju s HPV-om. Procjenjuje se kada bi se većina mladih danas procijepila, uz promjenu spolnog ponašanja i redovite preventivne preglede, da bi se moglo spriječiti većinu raka vrata maternice, rodnice, vanjskog spolovila žena i muškaraca te premalignih promjena i spolnih bradavica.
Cjepivo se može primijeniti od 9. do 26. godine života u oba spola. Učinak cjepiva je bolji ako se primijeni prije 15. godine života jer je izraženije stvaranje zaštitnih protutijela i manja vjerojatnost da su osobe već bile u kontaktu s virusom.
Iako je cjepivo u našoj zemlji dostupno od njegovog otkrića prije nešto manje od 20 godina, od 2016. godine je uvedeno u program besplatnog dobrovoljnog cijepljenja djevojčica i dječaka osmih razreda osnovne škole. Od 2017. godine u primjeni je deveterovalentno cjepivo (Gardasil-9). Cjepivo je testirano na učinkovitost i sigurnost, primjenjuje se u svim razvijenim zemljama svijeta i medicinska struka jasno preporučuje cijepljenje.
Možda te zanima…
Ključni nutrijenti koji preveniraju HPV i smanjuju rizike kod već postojećeg
Hrana
[/gpt
