Duboko u sebi, mnogi od nas nisu sretni. Osjećamo se zaglavljenima živeći život kakav ne želimo. Sramimo se grešaka iz prošlosti, a ne znamo kako ih otpustiti. Brinemo za budućnost i osjećamo se tjeskobno zbog onoga što ta budućnost možda donosi. Nažalost, samo razumijevanje da smo nesretni nije dovoljno. Da bismo nastavili sa svojim životom moramo razumjeti što dovodi do tog osjećaja, kaže Nick Wignall, psiholog i pisac koji dijeli praktične savjete vezane za emocionalno zdravlje i dobrobit.
POGLEDAJTE VIDEO:
Trikovi za sreću: Mazite ljubimca, jedite čokoladu…
|
Video: 24sata/pixsell
– Ne tvrdim da razumijem svačiju nesretnost, no moj rad kao psihologa dao mi je neke uvide u osnovne obrasce te emocije. Ali, te obrasce zna biti teško uočiti jer postoje na razini temeljnih uvjerenja. To su pravila ili upute za naše živote. Često se uspostavljaju vrlo rano u djetinjstvu i rijetko se identificiraju ili ažuriraju, što znači da ih na kraju nosimo u odrasloj dobi, zajedno sa svom emocionalnom prtljagom koju sadrže – pojasnio je.
Psiholog je predstavio tri najčešća temeljna uvjerenja koja su uzrok osjećaja nesretnosti kod mnogih ljudi.
– Ako ih naučite identificirati u vlastitom životu, moguće je pronaći razinu sreće za koju možda niste ni znali da je moguća – dodao je.
1. Moram se osjećati dobro da bih radio teške stvari
Motivacija je, kaže Nick Wignall, smiješna stvar. Kada je imate, tada ste puni energije, entuzijastični i stvarno se osjećate kao da možete učiniti bilo što:
Ići na trčanje u 5:00 ujutro? Nema problema!
Naučiti svirati gitaru? Napravimo to!
Naručite salatu od kelja za ručak umjesto tog burrita. Gotovo!
Napraviti neke ozbiljne promjene u braku? Da, spremna sam!
Ali, kada se ne osjećate motivirani, već tromo, lijeno i apatično, osjećate se kao da ne možete učiniti ništa:
Ustati iz kreveta i tuširati se je vrlo naporno.
Naučiti svirati gitaru je daleki san od kojeg sam trebao odustati prije mnogo godina.
Ne samo da ću pojesti burrito, nego ću uzeti još malo čipsa i onaj slatki kolačić.
A što se tiče mog braka… Koja je svrha? Uvijek će biti ovako.
– Bilo dobro ili loše, motivacija je moćna sila u našim životima. Kad je prisutna, može nas potaknuti da ostvarimo najluđe snove, a njezin nedostatak će nas obeshrabriti da učinimo čak i najmanji korak prema tim snovima. Ali, evo male tajne koju većina ljudi ne zna: problem motivacije nema nikakve veze sa samom motivacijom, već s vašim uvjerenjima o tome što je motivacija – pojašnjava psiholog.
Foto: Dreamstime_/ILUSTRACIJA
– Većina ljudi vjeruje da je motivacija dar, nešto što nam svemir velikodušno daruje s vremena na vrijeme, a češće uskraćuje. Vjeruju da su s ovim darom sposobni za velike stvari. Ali bez toga, oni su predodređeni za prosječnost ili neuspjeh. Naravno, povremeno se doista osjećamo ‘pogođeni’ motivacijom i neočekivano smo potaknuti da poduzmemo ozbiljniju akciju, no to je samo dio priče. Odnos između motivacije i akcije je dvosmjerna ulica: dobar osjećaj olakšava postizanje teških stvari, ali rad na teškim stvarima dovodi do dobrog osjećaja. Sretni ljudi vjeruju da se motivacija gradi, a ne dobiva na dar. To je nešto što je pod njihovom kontrolom – objašnjava Wignall.
– Oni znaju kako je najbolji način ostvarivanja najvažnijih ciljeva i težnji, od gubitka kilograma do izgradnje zadovoljavajućeg braka, generiranje stalnog dotoka motivacije kroz rad na teškim, ali važnim stvarima bez obzira na to kako se osjećaju – dodao je.
Morate, napominje, dokazati sebi kako je moguće raditi teške stvari bez osjećaja motivacije. I kao kod svakog teškog izazova, važno je početi s malim stvarima i raditi dalje, postupno gradeći svoje samopouzdanje.
Evo primjera:
Recimo da ujutro prvo želite raditi na tjelovježbi, iskočiti iz kreveta i odmah trčati 5 kilometara, vjerojatno nije dobra ideja. Umjesto toga se samo usredotočite na ustajanje 15 minuta ranije nego inače. Nemojte čak ni razmišljati o vježbanju u ovom trenutku. Jednostavno dokažite samome sebi da uvijek možete ustati iz kreveta malo ranije nego inače.
Kad to uspijete, ustanite iz kreveta 30 minuta ranije. Zatim napravite 5 sklekova, a potom 3 serije po pet sklekova. Nakon što vam to prijeđe u naviku, pokušajte svako jutro otići u šetnju po kvartu u trajanju od 10 minuta. Zatim to produžite na 20 minuta. Potom u svoju šetnju ubacite nekoliko 5-minutnih faza trčanja.
– Sretni ljudi si postavljaju izazovne ciljeve i idu prema njima bez obzira na to kako se osjećaju. I sretni su upravo zbog svog uvjerenja da motivacija slijedi akciju, a ne obrnuto. Želite li biti sretniji, nemojte čekati da vam se pojavi motivacija. Naučite je sami izgraditi – savjetuje psiholog.
Foto: Dreamstime_/ILUSTRACIJA
2. Moram biti strog prema sebi da bih bio uspješan
– Mnogi ljudi odrastaju vjerujući u ono što ja nazivam teorijom motivacije ‘Drill Sergeant’. To je ideja da ćemo postići bilo što značajno u životu, od dobrih ocjena do nogometnih prvenstava, ako smo strogi prema sebi. To obično izgleda kao oštar, osuđujući razgovora sa samim sobom – kaže psiholog.
Primjer:
Nakon što dobijete ocjenu 4 na testu umjesto 5, kako ste se nadali, odmah pomislite: ‘Znao sam da sam trebao učiti taj dodatni sat. Tako sam lijen. Bolje da se saberem ili nikad neću upisati dobar fakultet’.
Dok se pripremate za razgovor za novu poziciju na poslu, kažete sami sebi: ‘Bolje da ovo ne zezneš. Takva se pozicija pojavljuje jednom u nekoliko godina. Ne govori ništa glupo’.
Nakon teškog dana s djecom, počinjete se osjećati kao loša mama: ‘Zašto ne možeš biti malo strpljivija s djecom? Da si bolja mama, vjerojatno ne bi bila toliko nemoguća i sve bi ovo bilo puno lakše’.
– Kad je vaše temeljno uvjerenje da uspjeh dolazi samo ako ste strogi prema sebi, lako je steći naviku negativnog razgovora sa samim sobom i kao rezultat toga se osjećati depresivno, tjeskobno i bijedno. Ali, evo u čemu je stvar. Uspješni ljudi uspješni su unatoč negativnom razgovoru sa sobom, a ne zbog njega – pojasnio je ovaj stručnjak.
– Godinama sam u poslu terapeuta i radim s vrlo uspješnim ljudima koji vjeruju da moraju biti strogi prema sebi ili će u protivnom ‘izgubiti oštrinu’. Ali, cijena koju plaćaju za to uvjerenje je velika: gotovo neprestani unutarnji monolozi koji ih podsjećaju na to kako nisu dovoljno dobri i nikada ne rade dovoljno naporno, što rezultira tjeskobom i stresom. Rješenje za ovakve ljude je isto: potičem ih da eksperimentiraju (u početku na male načine) s odricanjem od uvjerenja da će prestati postizati ciljeve i biti uspješni ako nisu strogi prema sebi. Rezultati su zapanjujući – nastavio je.
– Nikada nisam vidio da netko radi lošije jer je prestao zamjeriti samome sebi. Veliku većinu vremena njihova izvedba (i sreća) naglo raste! Počinju shvaćati da su njihovi strahovi neutemeljeni i zapravo imaju puno više energije i entuzijazma za usmjeravanje u svoj posao i život jednom kad prestanu biti pod teretom kroničnog samoosuđivanja – dodao je.
Kaže da se hrabrost mora graditi polako.
– Na primjer, možete otići na taj tjedni prodajni sastanak u ponedjeljak ujutro opuštenije, bez ikakvog uobičajenog ‘bodrenja’ i vidjeti što će se dogoditi. Znak emocionalne zrelosti je oslobađanje starih navika koje nam više ničemu ne služe, ma koliko god smo kao djeca mislili da su nam potrebne – savjetuje.
Foto: Dreamstime
3. Moram biti uspješan da bih ljudima bio drag
– Od svih destruktivnih temeljnih uvjerenja koja nas koče na putu do sreće, ovo je najtragičnije, i vjerojatno najčešće. Usprkos svim vrlo stvarnim dobrobitima života u kulturi usmjerenoj na postignuća, postoji ozbiljna psihološka nuspojava koju većina nas nikada ne razmatra: skloni smo svoju vlastitu vrijednost vezati uz svoj uspjeh, osobito naš materijalni uspjeh kako ga definiraju drugi ljudi – objašnjava psiholog.
– Od kolijevke pa do groba nas uče da se naporan rad isplati i dovest će do uspjeha, a potom i do sreće. Razni dobronamjerni članovi obitelji, učitelji, prijatelji i mentori potiču nas da idemo u prave škole i dobijemo pravu karijeru kako bismo postali uspješni, a potom i sretni. Problem je u tome što kao djeca internaliziramo ovu poruku, ma koliko iracionalna bila, da smo vrijedni i voljeni samo ako smo uspješni. Naporno raditi kako bismo bili uspješni težnja je vrijedna divljenja. Međutim, duboko je pogrešno vjerovati da sreća slijedi samo nakon uspjeha. Ovo je doista tragičan način da idete kroz život, vjerujući da vrijedite samo ako ste uspješni – naglasio je.
– Svaki dan u svojoj kliničkoj praksi radim s mnogo materijalno uspješnih ljudi koji vjeruju da je uspješnost jedini način da budu voljeni i sretni. Ali, biti neurokirurg ne čini vas baš sretnim ako mrzite biti neurokirurg, bez obzira koliko ljudi misli da je to impresivno. Iako postignuća sigurno igraju ulogu u našoj sreći i samopoštovanju, opasno je u potpunosti ovisiti o njima. Kad ste toliko motivirani i opsjednuti postignućima da ne uspijevate razviti druge izvore vlastite vrijednosti, gubite svoj identitet – pojasnio je.
Istinska i trajna sreća, napominje, dolazi kad imamo snažan i fleksibilan osjećaj sebe. Onaj koji se hrani raznim dijelovima života, a ne samo time koliko smo uspješni u poslu.
Važno je njegovati važna prijateljstva, posvetiti se hobijima i projektima koji nas čine sretnima. Također, bitno je pomagati drugima, možda kroz volontiranje u nekoj dobrotvornoj organizaciji ili na bilo koji drugi način, prenosi yourtango.com.
POGLEDAJTE VELIKI INTERVJU S GLUMCEM FRANOM MAŠKOVIĆEM: