Dijagnosticiranje shizofrenije Å¡to je ranije moguÄe pomaže smanjiti uÄinak koji ovaj neuroloÅ¡ki poremeÄaj ima na tijelo i um. Nažalost, znakove bolesti može biti teÅ¡ko uoÄiti u ranim fazama.
IstraživaÄi predvoÄeni timom s Medicinskog fakulteta SveuÄiliÅ¡ta Indiana razvili su test koji nudi relativno jednostavan i pouzdan naÄin provjere trenutne težine shizofrenije i buduÄeg rizika. “Psihoza se obiÄno manifestira u mladoj odrasloj dobi â glavnom razdoblju života. Stres i droge, ukljuÄujuÄi marihuanu, mogu pogorÅ¡ati shizofreniju uz genetsku ranjivosti”, kaže za Science Alert neuroznanstvenik Alexander Niculescu s Medicinskog fakulteta SveuÄiliÅ¡ta Indiana.
Niculescu dodaj da psihoza, ako se ne kontrolira, dovodi do akumuliranja bioloÅ¡ke, druÅ¡tvene i psiholoÅ¡ke Å¡tete. Shizofrenija u biti ometa sposobnost mozga da dosljedno obraÄuje stvarnost, a može doÄi i s problemima s motoriÄkom kontrolom. Iako nije u potpunosti jasno kako poÄinje, postoje dostupni tretmani koji pomažu u borbi s njom.
Njihov test krvi funkcionira tako da traži fiziÄke promjene u tijelu poznate kao biomarkeri koji ukazuju na psihozu. IstraživaÄi su koristili desetljeÄe podataka o psihijatrijskim pacijentima, povezujuÄi simptome poput halucinacija i deluzija s kemijskim biomarkerima u krvi.
S dovoljno podataka za rad, uspjeli su preokrenuti sustav i toÄno predvidjeti stanja shizofrenije i buduÄi rizik pomoÄu krvnih pretraga. To je vrijedna, objektivna mjera koja se ne oslanja na dugotrajne procjene ili psiholoÅ¡ke analize. Neki od biomarkera koje su istaknuli istraživaÄi veÄ su ciljani lijekovima propisanim za druga stanja, Å¡to bi potencijalno moglo ubrzati njihov razvoj u odnosu na shizofreniju. “Neki od postojeÄih lijekova djeluju priliÄno dobro ako se rano zapoÄnu uzimati. Socijalna podrÅ¡ka takoÄer je važna, a kada se ona i lijekovi kombiniraju, psiholoÅ¡ka podrÅ¡ka i terapija takoÄer mogu pomoÄi”, objaÅ¡njava Niculescu.Â
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022., od shizofrenije boluje otprilike 24 milijuna ljudi pa bi ova otkriÄa mogla biti korisna, kako u smislu dijagnosticiranja shizofrenije tako i u omoguÄavanju pravih tretmana pacijentima.
Ima tu joÅ¡ puno posla, a ne samo ispitivanje utjecaja na biomarkere u krvi kod ljudi s drugim bolestima kao i shizofrenijom, ali istraživaÄki tim se nada da Äe testovi službeno biti dostupni u jednom trenutku ove godine. “JoÅ¡ uvijek ima dosta toga za razumjeti i primijeniti o shizofreniji i njezinim abnormalnostima, ali ima razloga za optimizam u ovoj eri precizne psihijatrije u nastajanju”, kaže Niculescu.
Možda te zanima…
Mutacije u maternici u ranoj trudnoÄi mogle bi biti uzrok shizofrenije
Zdravlje
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Dijagnosticiranje shizofrenije Å¡to je ranije moguÄe pomaže smanjiti uÄinak koji ovaj neuroloÅ¡ki poremeÄaj ima na tijelo i um. Nažalost, znakove bolesti može biti teÅ¡ko uoÄiti u ranim fazama.
IstraživaÄi predvoÄeni timom s Medicinskog fakulteta SveuÄiliÅ¡ta Indiana razvili su test koji nudi relativno jednostavan i pouzdan naÄin provjere trenutne težine shizofrenije i buduÄeg rizika. “Psihoza se obiÄno manifestira u mladoj odrasloj dobi â glavnom razdoblju života. Stres i droge, ukljuÄujuÄi marihuanu, mogu pogorÅ¡ati shizofreniju uz genetsku ranjivosti”, kaže za Science Alert neuroznanstvenik Alexander Niculescu s Medicinskog fakulteta SveuÄiliÅ¡ta Indiana.
Niculescu dodaj da psihoza, ako se ne kontrolira, dovodi do akumuliranja bioloÅ¡ke, druÅ¡tvene i psiholoÅ¡ke Å¡tete. Shizofrenija u biti ometa sposobnost mozga da dosljedno obraÄuje stvarnost, a može doÄi i s problemima s motoriÄkom kontrolom. Iako nije u potpunosti jasno kako poÄinje, postoje dostupni tretmani koji pomažu u borbi s njom.
Njihov test krvi funkcionira tako da traži fiziÄke promjene u tijelu poznate kao biomarkeri koji ukazuju na psihozu. IstraživaÄi su koristili desetljeÄe podataka o psihijatrijskim pacijentima, povezujuÄi simptome poput halucinacija i deluzija s kemijskim biomarkerima u krvi.
S dovoljno podataka za rad, uspjeli su preokrenuti sustav i toÄno predvidjeti stanja shizofrenije i buduÄi rizik pomoÄu krvnih pretraga. To je vrijedna, objektivna mjera koja se ne oslanja na dugotrajne procjene ili psiholoÅ¡ke analize. Neki od biomarkera koje su istaknuli istraživaÄi veÄ su ciljani lijekovima propisanim za druga stanja, Å¡to bi potencijalno moglo ubrzati njihov razvoj u odnosu na shizofreniju. “Neki od postojeÄih lijekova djeluju priliÄno dobro ako se rano zapoÄnu uzimati. Socijalna podrÅ¡ka takoÄer je važna, a kada se ona i lijekovi kombiniraju, psiholoÅ¡ka podrÅ¡ka i terapija takoÄer mogu pomoÄi”, objaÅ¡njava Niculescu.Â
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022., od shizofrenije boluje otprilike 24 milijuna ljudi pa bi ova otkriÄa mogla biti korisna, kako u smislu dijagnosticiranja shizofrenije tako i u omoguÄavanju pravih tretmana pacijentima.
Ima tu joÅ¡ puno posla, a ne samo ispitivanje utjecaja na biomarkere u krvi kod ljudi s drugim bolestima kao i shizofrenijom, ali istraživaÄki tim se nada da Äe testovi službeno biti dostupni u jednom trenutku ove godine. “JoÅ¡ uvijek ima dosta toga za razumjeti i primijeniti o shizofreniji i njezinim abnormalnostima, ali ima razloga za optimizam u ovoj eri precizne psihijatrije u nastajanju”, kaže Niculescu.
Možda te zanima…
Mutacije u maternici u ranoj trudnoÄi mogle bi biti uzrok shizofrenije
Zdravlje
[/gpt
