Od boli u ramenu uzrokovanog kalcifikatima najčešće pate sportaši, građevinski radnici, krojačice, radnici na proizvodnim trakama te osobe koje puno vremena provode za računalom. Pojava kalcifikata u tetivama mišića raznih dijelova tijela (kalcificirajuća tendinopatija) relativno je učestala pojava, kojoj se najčešće i ne zna uzrok.
Osim sportaša koji često pretjerano naprežu određene dijelove tijela te tako stvaraju reaktivne kalcifikate, degenerativni kalcifikati javljaju su kod oboljelih od dijabetesa te kod osoba koje rade poslove pretežito s rukama u ‘prisilno’ podignutom položaju. Bolest je nešto učestalija kod žena te bolesnika sa šećernom bolesti. Kemijskim sastavom radi se o solima kalcij hidroksiapatita.
Uzroci nastanka – starija dob i ozljede
Zašto nastaju kalcifikati i koliko ozljede utječu na njihov nastanak, objasnio je dr. Danijel Matek specijalist ortopediz poliklinike Terapija u Zagrebu: “Prema načinu nastanka kalcifikata dijelimo ih na degenerativne i reaktivne. Smatra se da su degenerativne promjene u tetivama posljedica trošenja i starenja tkiva uz stvaranje površnog ožiljnog tkiva u koje se odlažu soli kalcijevog hidroksiapatita. Uglavnom ne izazivaju značajnije tegobe, već se često pronalaze RTG snimanjem kao slučajni nalaz.
U slučaju pojave kalcifikata u mlađih osoba, vrlo često sportski aktivnih osoba govorimo u tzv. reaktivnim kalcifikatima – način nastanka nije sasvim razjašnjen a lokalizacija im je obično unutar same tetive. Pretpostavlja se da nastaju kao posljedica prenaprezanja, ponavljanih mikroozljeda unutar samih tetiva čime se objašnjava veća učestalost u sportaša.”
Možda te zanima…
Vježbe koje smanjuju mogućnost ozljeda ramena i koljena
Fitness
Četiri faze kalcificiranja tetiva
Kalcifikata se najčešće stvaraju u tetivama rotatora ramena, a znatno rjeđe u drugim tetivama mišića od kojih najčešće Ahilovoj tetivi. Proces “kalcificiranja tetiva” prolazi kroz četiri faza:
Prva je formativna faza (faza stvaranja) koja nastaje zbog promjena u tetivama, kada zbog nepoznatog uzroka dolazi do nakupljanja soli kalcija.
Druga faza je faza mirovanja – kalcifikat je najčešće bezbolan, no zbog svoje veličine, oblika ili interakcije s tetivom u kojoj se nalazi može postati i bolan.
Treća faza, resorptivna faza (faza “otapanja”) – radi se o periodu u kojem dolazi do pojave najjačih bolova, zbog pojave upalnim promjena i okolnog tkiva.
Četvrta faza ili postkalcifikacijska faza – nakon završene resorpcije, dolazi do cijeljenja tetive.
Foto: Guliver/Shutterstock
Liječi se samo u slučaju boli
U većini slučajeva kalcifikati ne izazivaju bolove. Iako slučajni nalaz velikog kalcifikata u tetivama ramena može izgledati zastrašujuće, nije potrebno poduzimati značajnije mjere, osobito ako osoba nema bolova. U slučaju pojave bolova započinje se prvo s neoperativnim, a kasnije i operativnim liječenjem.
Dr. Matek je objasnio kako kalcifikati utječu na tijelo općenito te mogu li izazvati neke teže posljedice: “Smatra se da su kalcifikati u tetivama samo posljedica drugih zbivanja, kroničnih ili akutnih. U slučaju izrazito velikih kalcifikata moguće su rupture tetiva u kojima se nalaze i pritisak na susjedne strukture. U tim slučajevima postoji potreba i za operativnih zahvatima kojima se kalcifikati odstranjuju te pritom nastala oštećenja popravljaju.”
Metode liječenja
“Liječenje uvijek započinjemo fizikalnim terapijama, jačanjem mišića i povećanjem opsega kretnji zahvaćenog mišića i tetive. Kombiniramo ih s upotrebom lijekova, najčešće nesteroidnih antireumatika. U sljedećoj fazi je moguće i liječenje terapijom udarnim ultrazvučnim valom (ESWT). Ako se ne postigne zadovoljavajući uspjeh lokalno se primjenjuju sredstva koja potiču cijeljenje i smanjuju upalu.
U posljednje vrijeme najbolji rezultati se postižu primjenom protu-upalnih faktora i proteinskih inhibitora boli dobivenih iz vlastite krvi. (primjerice Orthokin). Na kraju, ako se ne postigne potpuno cijeljenje i smanjenje bolova, liječenje je operativno. Većina operativnih zahvata danas obavlja se mini invazivno, artroskopski, kada osim samog odstranjenja kalcifikata možemo rješavati i ostale promjene i oštećenja – prvenstveno popravak oštećenih tetiva, poput odstranjenje upaljene burze”, objasnio je dr. Matek.
Biljna terapija kod boli u ramenu
Je li poznato zašto nastaju kalcifikati u ramenu te mogu li se tegobe ublažiti biljnom terapijom, objasnila je fitoterapeutkinja Maja Žalac, dipl. ing.agronomije: “Kalcifikati su nakupine kalcija na krivom mjestu, koje onda čine to mjesto manje-više bolnim i slabije pokretnim zbog upalnog procesa. Mogu biti uzrokovani smanjenim unosom magnezija, ali još češće izazvani određenom traumom primjerice kroničnim nepravilnim pokretima ruke i ramena ili nekim trzajem.
Foto: Thinkstock
Fitoterapijom se bol u ramenu čiji je uzrok kalcifikacija liječi tako da se uzimaju čajne mješavine i biljne kapi za poticanje cirkulacije i protuupalnog djelovanja. To su kopriva, vrba, preslica, vrijesak, zlatnica, kamilica te obavezno nadomjestak magnezija.”
Osim terapije “iznutra”, Maja Žalac preporučuje i gelove, meleme, ulja , kreme koja se apliciraju na kožu, a sadrže biljna i eterična ulja te macerate koji potiču cirkulaciju i djeluju protuupalno. “To su kantarionovo ulje, macerat gaveza, eterična ulja ružmarina, čempresa, borovice, lavande, mente”, preporučila je Maja Žalac.
Članak je iz arhive missZDRAVE i sada je ponovno objavljen.
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Od boli u ramenu uzrokovanog kalcifikatima najčešće pate sportaši, građevinski radnici, krojačice, radnici na proizvodnim trakama te osobe koje puno vremena provode za računalom. Pojava kalcifikata u tetivama mišića raznih dijelova tijela (kalcificirajuća tendinopatija) relativno je učestala pojava, kojoj se najčešće i ne zna uzrok.
Osim sportaša koji često pretjerano naprežu određene dijelove tijela te tako stvaraju reaktivne kalcifikate, degenerativni kalcifikati javljaju su kod oboljelih od dijabetesa te kod osoba koje rade poslove pretežito s rukama u ‘prisilno’ podignutom položaju. Bolest je nešto učestalija kod žena te bolesnika sa šećernom bolesti. Kemijskim sastavom radi se o solima kalcij hidroksiapatita.
Uzroci nastanka – starija dob i ozljede
Zašto nastaju kalcifikati i koliko ozljede utječu na njihov nastanak, objasnio je dr. Danijel Matek specijalist ortopediz poliklinike Terapija u Zagrebu: “Prema načinu nastanka kalcifikata dijelimo ih na degenerativne i reaktivne. Smatra se da su degenerativne promjene u tetivama posljedica trošenja i starenja tkiva uz stvaranje površnog ožiljnog tkiva u koje se odlažu soli kalcijevog hidroksiapatita. Uglavnom ne izazivaju značajnije tegobe, već se često pronalaze RTG snimanjem kao slučajni nalaz.
U slučaju pojave kalcifikata u mlađih osoba, vrlo često sportski aktivnih osoba govorimo u tzv. reaktivnim kalcifikatima – način nastanka nije sasvim razjašnjen a lokalizacija im je obično unutar same tetive. Pretpostavlja se da nastaju kao posljedica prenaprezanja, ponavljanih mikroozljeda unutar samih tetiva čime se objašnjava veća učestalost u sportaša.”
Možda te zanima…
Vježbe koje smanjuju mogućnost ozljeda ramena i koljena
Fitness
Četiri faze kalcificiranja tetiva
Kalcifikata se najčešće stvaraju u tetivama rotatora ramena, a znatno rjeđe u drugim tetivama mišića od kojih najčešće Ahilovoj tetivi. Proces “kalcificiranja tetiva” prolazi kroz četiri faza:
Prva je formativna faza (faza stvaranja) koja nastaje zbog promjena u tetivama, kada zbog nepoznatog uzroka dolazi do nakupljanja soli kalcija.
Druga faza je faza mirovanja – kalcifikat je najčešće bezbolan, no zbog svoje veličine, oblika ili interakcije s tetivom u kojoj se nalazi može postati i bolan.
Treća faza, resorptivna faza (faza “otapanja”) – radi se o periodu u kojem dolazi do pojave najjačih bolova, zbog pojave upalnim promjena i okolnog tkiva.
Četvrta faza ili postkalcifikacijska faza – nakon završene resorpcije, dolazi do cijeljenja tetive.
Foto: Guliver/Shutterstock
Liječi se samo u slučaju boli
U većini slučajeva kalcifikati ne izazivaju bolove. Iako slučajni nalaz velikog kalcifikata u tetivama ramena može izgledati zastrašujuće, nije potrebno poduzimati značajnije mjere, osobito ako osoba nema bolova. U slučaju pojave bolova započinje se prvo s neoperativnim, a kasnije i operativnim liječenjem.
Dr. Matek je objasnio kako kalcifikati utječu na tijelo općenito te mogu li izazvati neke teže posljedice: “Smatra se da su kalcifikati u tetivama samo posljedica drugih zbivanja, kroničnih ili akutnih. U slučaju izrazito velikih kalcifikata moguće su rupture tetiva u kojima se nalaze i pritisak na susjedne strukture. U tim slučajevima postoji potreba i za operativnih zahvatima kojima se kalcifikati odstranjuju te pritom nastala oštećenja popravljaju.”
Metode liječenja
“Liječenje uvijek započinjemo fizikalnim terapijama, jačanjem mišića i povećanjem opsega kretnji zahvaćenog mišića i tetive. Kombiniramo ih s upotrebom lijekova, najčešće nesteroidnih antireumatika. U sljedećoj fazi je moguće i liječenje terapijom udarnim ultrazvučnim valom (ESWT). Ako se ne postigne zadovoljavajući uspjeh lokalno se primjenjuju sredstva koja potiču cijeljenje i smanjuju upalu.
U posljednje vrijeme najbolji rezultati se postižu primjenom protu-upalnih faktora i proteinskih inhibitora boli dobivenih iz vlastite krvi. (primjerice Orthokin). Na kraju, ako se ne postigne potpuno cijeljenje i smanjenje bolova, liječenje je operativno. Većina operativnih zahvata danas obavlja se mini invazivno, artroskopski, kada osim samog odstranjenja kalcifikata možemo rješavati i ostale promjene i oštećenja – prvenstveno popravak oštećenih tetiva, poput odstranjenje upaljene burze”, objasnio je dr. Matek.
Biljna terapija kod boli u ramenu
Je li poznato zašto nastaju kalcifikati u ramenu te mogu li se tegobe ublažiti biljnom terapijom, objasnila je fitoterapeutkinja Maja Žalac, dipl. ing.agronomije: “Kalcifikati su nakupine kalcija na krivom mjestu, koje onda čine to mjesto manje-više bolnim i slabije pokretnim zbog upalnog procesa. Mogu biti uzrokovani smanjenim unosom magnezija, ali još češće izazvani određenom traumom primjerice kroničnim nepravilnim pokretima ruke i ramena ili nekim trzajem.
Foto: Thinkstock
Fitoterapijom se bol u ramenu čiji je uzrok kalcifikacija liječi tako da se uzimaju čajne mješavine i biljne kapi za poticanje cirkulacije i protuupalnog djelovanja. To su kopriva, vrba, preslica, vrijesak, zlatnica, kamilica te obavezno nadomjestak magnezija.”
Osim terapije “iznutra”, Maja Žalac preporučuje i gelove, meleme, ulja , kreme koja se apliciraju na kožu, a sadrže biljna i eterična ulja te macerate koji potiču cirkulaciju i djeluju protuupalno. “To su kantarionovo ulje, macerat gaveza, eterična ulja ružmarina, čempresa, borovice, lavande, mente”, preporučila je Maja Žalac.
Članak je iz arhive missZDRAVE i sada je ponovno objavljen.
[/gpt
