Glazbeni terapeut vodi klijenta u stvaranju i/ili slušanju glazbe tijekom susreta. Seansa može uključivati jedan ili više elemenata.
Dobrobiti glazbene terapije ovise o stanju ili simptomima koji se liječe te ciljevima koji se terapijom žele postići. Općenito, istraživanja pokazuju da terapija glazbom može pomoći u opuštanju, istraživanju vlastitih emocija, smanjiti tjeskobu ili depresiju, smanjiti razinu stresa, regulirati raspoloženje, ojačati komunikacijske vještine, poboljšati govorne i jezične vještine, izgradite društvene vještine, ojačati samopouzdanje, razviti vještine rješavanja problema, smanjite percipirane razine boli, poboljšati fizičku koordinaciju, motoričke funkcije i kretanje, poboljšati kvalitetu života.
Glazbena terapija je sigurna i niskorizična. Ali moguće je da glazba pobudi bolna ili neočekivana sjećanja što se može spriječiti ako se s terapeutom obavi kvalitetan razgovor prije početka terapije.
Možda te zanima…
Vrste psihoterapije i kako odabrati najbolju za sebe
Psiha i seks
O utjecaju glazbe na emocije razgovarali smo s profesionalnim glazbenikom Ivorom Plužarićem
O utjecaju glazbe na svakodnevni život razgovarali smo s Ivorom Plužarićem iz Osijeka, multiinstrumentalistom, producentom i majstorom tona. Osim što je u Hrvatskoj i Europi nastupao kao glazbenik s raznim bendovima kao ton majstor specijalizirao se za animirane filmove i oblikovanje zvuka uključujući i sinkronizacije serija i filmova za Hrvatsku i regiju vodećih svjetskih studija kao što su Disney, Sony, Fox i DreamWorks što mu je donijelo status jednog od najtraženijih profesionalaca u industriji. Tako je postao i dio produkcijskog tima višestruko nagrađivanog prvog hrvatskog 3D animiranog filma “Cvrčak i Mravica”. Svoju strast i ljubav prema glazbi i zvuku objedinio je u kazalištu s brojnim performansima kao neizostavni član nagrađivanog radiofonijskog ansambla s nastupima po cijeloj Hrvatskoj i šire.
Foto: Privatna arhiva
Ivor Plužarić, glazbenik i ton majstor
mZ: Svirate nekoliko instrumenata. Imate li instrument preko kojeg najbolje možete izraziti sebe ili to prvenstveno ovisi o kompoziciji?
Naizgled tj. “na uho” ista kompozicija u nama često može izazvati drugačiju emociju, jer ni mi u svakom trenutku nismo isti. To je za mene ljepota i vrijednost glazbe ili bilo koje umjetnosti jer nam pokazuje i na neki način daje dopuštenje da smijemo biti drugačiji u odnosu na jučer ili jutros tj. da se u svakom trenutku mijenjamo, titramo i rezoniramo na drugoj frekvenciji. Bilo koji izvođač, pa tako ni ja, neće moći u potpunosti isto ponoviti nekakvu kompoziciju, što za mene, nije ni cilj. Čak i u strogim pravilima klasične glazbe, nemoguće je istu skladbu izvesti svaki put isto, nešto će uvijek biti drugačije, a publika će to osjetiti. Moje izražavanje će najviše ovisiti o meni bez obzira na kompoziciju. Osobno se najbolje izražavam preko bubnjeva tj. ritma. Pored glasa, ritam je najbazičniji i najprimitivniji oblik muziciranja i iskazivanja osjećaja kod čovjeka. Ritmom se svi nesvjesno koristimo od malih nogu kad smo okolinu dozivali zvečkom, lupali nogom u pod ili prvi put zaplesali. U kodu nam je da se svi izražavamo preko ritma, a ja sam kao glazbenik samo proširio svoj “vokabular”.
mZ: Glazba je vaš poziv, možete li je slušati opušteno terapeutski ili dok je slušate uvijek radite?
Glazba se pojavljuje u različitim oblicima i ima različitu namjenu. Terapijska glazba ima svoju. Izazvati neku emociju ili reakciju kod slušatelja po zadatku je svakako izazovno, jer na neki način morate “simulirati” emociju koja ne ide nužno iz vas. Zbog svog poziva i strasti, stalno sam u stanju osluškivanja i analiziranja zvuka što nekad zna biti i preplavljujuće, ali to je dio mene koji ne mogu isključiti. Glazba “za moju dušu” često zna biti i tišina koju smatram jednako važnim glazbenim elementom kao i bilo koju odsviranu notu.
mZ: Je li vama glazba tješiteljica u manje lijepim trenucima i što tada slušate?
Glazba je uvijek bila pored mene kao iskrena prijateljica. U manje lijepim trenucima, glazba mi svakako dopušta da se suočim i prihvatim te manje lijepe trenutke kako bih mogao krenuti dalje. To može biti glas, zvuk ili pjesma koja je možda bila bliska osobi do koje mi je stalo. Ako me glazba rastužuje, to je zato što u tom trenutku trebam i smijem biti tužan da bih poslije toga imao prostora i kapaciteta biti sretan. Tuga je jako važna emocija koju moramo prihvatiti i isprocesirati i nikako ne zatomljavati. Glazba je jedan od najmoćnijih alata koji nam pomažu otpustiti emocije.
mZ: Smatrate li da terapija glazbom može dobro utjecati i na osobe koje nemaju sluha?
Kao glazbenik i oblikovatelj zvuka znam da ljudi, osim uhom, slušaju i tijelom. Zvuk je podražaj i vibracija. Dokazano je da osobe s oštećenjem sluha iako možda ne mogu čuti okolinu na tradicionalan način, one mogu osjetiti vibracije koje zvuk proizvodi. Zvuk se može reprezentirati i vizualno i taktilno zbog čega osobe koje se bave terapijom imaju različite metode koje se mogu prilagoditi individualnim potrebama i sposobnostima svake osobe.
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Glazbeni terapeut vodi klijenta u stvaranju i/ili slušanju glazbe tijekom susreta. Seansa može uključivati jedan ili više elemenata.
Dobrobiti glazbene terapije ovise o stanju ili simptomima koji se liječe te ciljevima koji se terapijom žele postići. Općenito, istraživanja pokazuju da terapija glazbom može pomoći u opuštanju, istraživanju vlastitih emocija, smanjiti tjeskobu ili depresiju, smanjiti razinu stresa, regulirati raspoloženje, ojačati komunikacijske vještine, poboljšati govorne i jezične vještine, izgradite društvene vještine, ojačati samopouzdanje, razviti vještine rješavanja problema, smanjite percipirane razine boli, poboljšati fizičku koordinaciju, motoričke funkcije i kretanje, poboljšati kvalitetu života.
Glazbena terapija je sigurna i niskorizična. Ali moguće je da glazba pobudi bolna ili neočekivana sjećanja što se može spriječiti ako se s terapeutom obavi kvalitetan razgovor prije početka terapije.
Možda te zanima…
Vrste psihoterapije i kako odabrati najbolju za sebe
Psiha i seks
O utjecaju glazbe na emocije razgovarali smo s profesionalnim glazbenikom Ivorom Plužarićem
O utjecaju glazbe na svakodnevni život razgovarali smo s Ivorom Plužarićem iz Osijeka, multiinstrumentalistom, producentom i majstorom tona. Osim što je u Hrvatskoj i Europi nastupao kao glazbenik s raznim bendovima kao ton majstor specijalizirao se za animirane filmove i oblikovanje zvuka uključujući i sinkronizacije serija i filmova za Hrvatsku i regiju vodećih svjetskih studija kao što su Disney, Sony, Fox i DreamWorks što mu je donijelo status jednog od najtraženijih profesionalaca u industriji. Tako je postao i dio produkcijskog tima višestruko nagrađivanog prvog hrvatskog 3D animiranog filma “Cvrčak i Mravica”. Svoju strast i ljubav prema glazbi i zvuku objedinio je u kazalištu s brojnim performansima kao neizostavni član nagrađivanog radiofonijskog ansambla s nastupima po cijeloj Hrvatskoj i šire.
Foto: Privatna arhiva
Ivor Plužarić, glazbenik i ton majstor
mZ: Svirate nekoliko instrumenata. Imate li instrument preko kojeg najbolje možete izraziti sebe ili to prvenstveno ovisi o kompoziciji?
Naizgled tj. “na uho” ista kompozicija u nama često može izazvati drugačiju emociju, jer ni mi u svakom trenutku nismo isti. To je za mene ljepota i vrijednost glazbe ili bilo koje umjetnosti jer nam pokazuje i na neki način daje dopuštenje da smijemo biti drugačiji u odnosu na jučer ili jutros tj. da se u svakom trenutku mijenjamo, titramo i rezoniramo na drugoj frekvenciji. Bilo koji izvođač, pa tako ni ja, neće moći u potpunosti isto ponoviti nekakvu kompoziciju, što za mene, nije ni cilj. Čak i u strogim pravilima klasične glazbe, nemoguće je istu skladbu izvesti svaki put isto, nešto će uvijek biti drugačije, a publika će to osjetiti. Moje izražavanje će najviše ovisiti o meni bez obzira na kompoziciju. Osobno se najbolje izražavam preko bubnjeva tj. ritma. Pored glasa, ritam je najbazičniji i najprimitivniji oblik muziciranja i iskazivanja osjećaja kod čovjeka. Ritmom se svi nesvjesno koristimo od malih nogu kad smo okolinu dozivali zvečkom, lupali nogom u pod ili prvi put zaplesali. U kodu nam je da se svi izražavamo preko ritma, a ja sam kao glazbenik samo proširio svoj “vokabular”.
mZ: Glazba je vaš poziv, možete li je slušati opušteno terapeutski ili dok je slušate uvijek radite?
Glazba se pojavljuje u različitim oblicima i ima različitu namjenu. Terapijska glazba ima svoju. Izazvati neku emociju ili reakciju kod slušatelja po zadatku je svakako izazovno, jer na neki način morate “simulirati” emociju koja ne ide nužno iz vas. Zbog svog poziva i strasti, stalno sam u stanju osluškivanja i analiziranja zvuka što nekad zna biti i preplavljujuće, ali to je dio mene koji ne mogu isključiti. Glazba “za moju dušu” često zna biti i tišina koju smatram jednako važnim glazbenim elementom kao i bilo koju odsviranu notu.
mZ: Je li vama glazba tješiteljica u manje lijepim trenucima i što tada slušate?
Glazba je uvijek bila pored mene kao iskrena prijateljica. U manje lijepim trenucima, glazba mi svakako dopušta da se suočim i prihvatim te manje lijepe trenutke kako bih mogao krenuti dalje. To može biti glas, zvuk ili pjesma koja je možda bila bliska osobi do koje mi je stalo. Ako me glazba rastužuje, to je zato što u tom trenutku trebam i smijem biti tužan da bih poslije toga imao prostora i kapaciteta biti sretan. Tuga je jako važna emocija koju moramo prihvatiti i isprocesirati i nikako ne zatomljavati. Glazba je jedan od najmoćnijih alata koji nam pomažu otpustiti emocije.
mZ: Smatrate li da terapija glazbom može dobro utjecati i na osobe koje nemaju sluha?
Kao glazbenik i oblikovatelj zvuka znam da ljudi, osim uhom, slušaju i tijelom. Zvuk je podražaj i vibracija. Dokazano je da osobe s oštećenjem sluha iako možda ne mogu čuti okolinu na tradicionalan način, one mogu osjetiti vibracije koje zvuk proizvodi. Zvuk se može reprezentirati i vizualno i taktilno zbog čega osobe koje se bave terapijom imaju različite metode koje se mogu prilagoditi individualnim potrebama i sposobnostima svake osobe.
[/gpt