Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u ožujku je iznosila 4,1 posto na godišnjoj razini, odnosno bila je ista kao i u veljači, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).
Ministar financija Marko Primorac komentirao je najnovije vijesti o stopi inflacije, rekavši kako je “najniža stopa inflacije zabilježena od listopada 2021.”
– Veseli što je de facto od studenog 2022. bilježimo trend smanjivanja stope inflacije, uz izuzetka u kolovozu zbog turističke sezone. Bilo bi bolje da je niža i da se približava onoj kojoj težimo – dva posto. Što se tiče stope u ožujku, više je razloga za to. Jedan od važnijih razloga je povećanje cijena usluga od 6,6 posto zbog turističke sezone, tj. dobre predsezone. Prema podacima u prvom kvartalu bilježimo porast noćenja od 15 posto, a tome je pridonijelo uskršnje vrijeme i rezervacija već u ožujku – dodao je, prenosi N1.
Usporedio je inflaciju i u drugim zemljama.
– Druge države članice EU-a bez eura imaju i veće stope inflacije. Mi smo članica Eurozone s najvećim gospodarskim rastom. Što je veći gospodarski rast, to utječe na inflatorna kretanja. Inflacija je tek nešto veća. U Austriji je inflacija na razini 4,2, a u Hrvatskoj 4,9. Imamo tek nešto veću stopu inflacije, ali puno veći gospodarski rast. Rast je bio potaknut potrošnjom kućanstava i većim investicijama, a time je rasla potražnja za dobrima i samim time su rasle i cijene. Što se tiče politika Vlade, inflacija kao takva je u domeni monetarne politike, no fiskalna politika može biti odgovorna da dodatno ne podgrijava inflaciju – govori.
Komentirao je i visok rast potrošačkih cijena.
– Nadamo se da je to trenutna situacija kao u kolovozu prošle godine. Bio bih neozbiljan kad bih rekao da se neće ponoviti povećanje inflacije u ljeto, kao što se dogodilo prošle godine – kazao je.
O cijenama i standardu rekao je: “Svi smo zabrinuti, ali ne bih rekao da su to enormni udari. Povećanje cijena od 4,1 posto nije enormno. Nismo zadovoljni i zato nastavljamo s mjerama. S time se treba nositi, imamo ograničen manevarski prostor.”
DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na ožujak 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest veljaču ove godine, porasla za 0,9 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za usluge iznosi 6,6 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 4,7 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,5 posto, a za energiju 1,4 posto
Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,4 posto, usluge, za 0,4 posto, skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan, za 0,3 posto, te energija, za 0,2 posto.
DZS je najavio kako će konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u ožujku 2024. prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni – European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 16. travnja.
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u ožujku je iznosila 4,1 posto na godišnjoj razini, odnosno bila je ista kao i u veljači, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).
Ministar financija Marko Primorac komentirao je najnovije vijesti o stopi inflacije, rekavši kako je “najniža stopa inflacije zabilježena od listopada 2021.”
– Veseli što je de facto od studenog 2022. bilježimo trend smanjivanja stope inflacije, uz izuzetka u kolovozu zbog turističke sezone. Bilo bi bolje da je niža i da se približava onoj kojoj težimo – dva posto. Što se tiče stope u ožujku, više je razloga za to. Jedan od važnijih razloga je povećanje cijena usluga od 6,6 posto zbog turističke sezone, tj. dobre predsezone. Prema podacima u prvom kvartalu bilježimo porast noćenja od 15 posto, a tome je pridonijelo uskršnje vrijeme i rezervacija već u ožujku – dodao je, prenosi N1.
Usporedio je inflaciju i u drugim zemljama.
– Druge države članice EU-a bez eura imaju i veće stope inflacije. Mi smo članica Eurozone s najvećim gospodarskim rastom. Što je veći gospodarski rast, to utječe na inflatorna kretanja. Inflacija je tek nešto veća. U Austriji je inflacija na razini 4,2, a u Hrvatskoj 4,9. Imamo tek nešto veću stopu inflacije, ali puno veći gospodarski rast. Rast je bio potaknut potrošnjom kućanstava i većim investicijama, a time je rasla potražnja za dobrima i samim time su rasle i cijene. Što se tiče politika Vlade, inflacija kao takva je u domeni monetarne politike, no fiskalna politika može biti odgovorna da dodatno ne podgrijava inflaciju – govori.
Komentirao je i visok rast potrošačkih cijena.
– Nadamo se da je to trenutna situacija kao u kolovozu prošle godine. Bio bih neozbiljan kad bih rekao da se neće ponoviti povećanje inflacije u ljeto, kao što se dogodilo prošle godine – kazao je.
O cijenama i standardu rekao je: “Svi smo zabrinuti, ali ne bih rekao da su to enormni udari. Povećanje cijena od 4,1 posto nije enormno. Nismo zadovoljni i zato nastavljamo s mjerama. S time se treba nositi, imamo ograničen manevarski prostor.”
DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na ožujak 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest veljaču ove godine, porasla za 0,9 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za usluge iznosi 6,6 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 4,7 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,5 posto, a za energiju 1,4 posto
Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,4 posto, usluge, za 0,4 posto, skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan, za 0,3 posto, te energija, za 0,2 posto.
DZS je najavio kako će konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u ožujku 2024. prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni – European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 16. travnja.
[/gpt
