Ostavka bi bila riješila mnogo toga.
Zoran Milanović mogao je podnijeti ostavku na dužnost predsjednika Republike i tako postati kandidat SDP-a na parlamentarnim izborima, premijerski kandidat koalicije Rijeke pravde, a onda i mandatar za sastav nove Vlade, pa čak i novi premijer.
Ali Milanović nije dao ostavku.
Vodio je kampanju koalicije Rijeke pravde kao predsjednik Republike, zakinuo SDP za priliku da ga postavi na čelno mjesto liste u Prvoj izbornoj jedinici i da se pojavljuje na izbornim skupovima i plakatima, te tako prikuplja glasove, kao što sada kao predsjednik Republike kotira – i ponaša se – kao mandatar za sastav nove Vlade.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
I još uvijek nije dao ostavku.
Nije prva odluka
Ova šokantna odluka Ustavnog suda nije bila ni prva takva odluka.
Prethodna odluka bila je zabrana predsjedniku Republike (a ne Zoranu Milanoviću) da se formalno kandidira i natječe na parlamentarnim izborima, što je SDP poštovao tako što je maknuo Milanovića s liste i njegovo ime iz kampanje.
Milanović je, međutim, rekao da neće poštovati odluku Ustavnog suda, pa je svejedno nastavio s kampanjom. Kao da je želio izazvati Ustavni sud da donese novu odluku.
I sada je Ustavni sud morao donijeti novu nečuvenu odluku, jer je i samo Milanovićevo ponašanje u predizbornoj kampanji i nakon izbora bilo nečuveno.
Kontroverzno pitanje
Je li smio zabraniti, ovoga puta Zoranu Milanoviću, a ne samo predsjedniku Republike, da bude mandatar i budući premijer, kontroverzno je pitanje na koje će ustavni stručnjaci ponovno dati svoje odgovore jer se time zadire ljudsko i građansko pravo svake osobe da bude mandatar, ako ga većina u Hrvatskom saboru izabere.
To je mogao biti i Tihomir Orešković, pa bi trebao moći biti i Zoran Milanović. Ali ne i predsjednik Republike.
No svejedno, mandatar može biti i formalni lider koalicije Rijeke pravde i predsjednik SDP-a Peđa Grbin koji je i sudjelovao na parlamentarnim izborima i skupio 42 mandata u Saboru. To su njegovi, a ne Milanovićevi mandati, on je izabrani zastupnik u Hrvatskom saboru, a ne Zoran Milanović.
No kako bilo, ova odluka Ustavnog suda kontroverzna je kao i ponašanje predsjednika Republike. Iako je samo jedna ostavka prije tri tjedna mogla riješiti sve.
A što da je obrnuto?
Ustavni sud, naravno, donio je ovakvu odluku o zabrani Milanoviću da bude mandatar za sastav Vlade s većinom HDZ-ovih sudaca, kao što su oni SDP-ovi bili protiv. I to će biti argument Milanoviću i drugima da ovu odluku protumači kao pomoć Andreju Plenkoviću u skupljanju većine za sastav Vlade.
A Plenković sada tu većinu ne može više ni skupiti bez optužbi da je to učinio “državnim udarom”.
Međutim, opet se mora naglasiti, da je situacija obrnuta i da je Kolinda Grabar Kitarović kao predsjednica Republike sudjelovala u kampanji i počela skupljati većinu za svoju Vladu, SDP-ovi ustavni suci, SDP i sam Milanović govorili bi o državnom udaru.
Ovako, tri SDP-ova suca bila su protiv odluke dvije trećine Ustavnog suda. Među kojima nisu samo HDZ-ovci.
Ne pomaže Plenkoviću
Odluke Ustavnog suda kao što je ova današnja ne pomažu Plenkoviću, jer će njegov mandat biti dodatno opterećen optužbama da je oduzeo konkurentu pravo da skuplja većinu.
Pa makar taj konkurent, bizarno, bio predsjednik Republike.
I ovakva odluka suda, na koju ga je svojim ponašanjem natjerao Zoran Milanović, ići će na mlin SDP-u i drugim oporbenjacima da dodatno optuže Plenkovića da je zarobio institucije, a sada i Ustav. Jer, eto, samo HDZ smije sastavljati Vladu.
Grbinovi mandati
Premda to formalno nije istina, većinu može sastavljati lider druge stranke po osvojenim mandatima.
No možemo otići i korak dalje: ovakva odluka Ustavnog suda mogla bi stvoriti revolt kod oporbe koja bi upravo za inat Plenkoviću i HDZ-u mogla dati potpise Peđi Grbinu ili nekom drugom mandataru oko kojeg se dogovore i tako izbace Plenkovića iz igre.
Predsjednik Zoran Milanović, onaj koji daje mandat za sastavljanje Vlade, sigurno bi bio na njihovoj strani.
I Ustavni sud tu ne bi mogao apsolutno ništa učiniti.
Vidi sve članke ovog autora
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Ostavka bi bila riješila mnogo toga.
Zoran Milanović mogao je podnijeti ostavku na dužnost predsjednika Republike i tako postati kandidat SDP-a na parlamentarnim izborima, premijerski kandidat koalicije Rijeke pravde, a onda i mandatar za sastav nove Vlade, pa čak i novi premijer.
Ali Milanović nije dao ostavku.
Vodio je kampanju koalicije Rijeke pravde kao predsjednik Republike, zakinuo SDP za priliku da ga postavi na čelno mjesto liste u Prvoj izbornoj jedinici i da se pojavljuje na izbornim skupovima i plakatima, te tako prikuplja glasove, kao što sada kao predsjednik Republike kotira – i ponaša se – kao mandatar za sastav nove Vlade.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
I još uvijek nije dao ostavku.
Nije prva odluka
Ova šokantna odluka Ustavnog suda nije bila ni prva takva odluka.
Prethodna odluka bila je zabrana predsjedniku Republike (a ne Zoranu Milanoviću) da se formalno kandidira i natječe na parlamentarnim izborima, što je SDP poštovao tako što je maknuo Milanovića s liste i njegovo ime iz kampanje.
Milanović je, međutim, rekao da neće poštovati odluku Ustavnog suda, pa je svejedno nastavio s kampanjom. Kao da je želio izazvati Ustavni sud da donese novu odluku.
I sada je Ustavni sud morao donijeti novu nečuvenu odluku, jer je i samo Milanovićevo ponašanje u predizbornoj kampanji i nakon izbora bilo nečuveno.
Kontroverzno pitanje
Je li smio zabraniti, ovoga puta Zoranu Milanoviću, a ne samo predsjedniku Republike, da bude mandatar i budući premijer, kontroverzno je pitanje na koje će ustavni stručnjaci ponovno dati svoje odgovore jer se time zadire ljudsko i građansko pravo svake osobe da bude mandatar, ako ga većina u Hrvatskom saboru izabere.
To je mogao biti i Tihomir Orešković, pa bi trebao moći biti i Zoran Milanović. Ali ne i predsjednik Republike.
No svejedno, mandatar može biti i formalni lider koalicije Rijeke pravde i predsjednik SDP-a Peđa Grbin koji je i sudjelovao na parlamentarnim izborima i skupio 42 mandata u Saboru. To su njegovi, a ne Milanovićevi mandati, on je izabrani zastupnik u Hrvatskom saboru, a ne Zoran Milanović.
No kako bilo, ova odluka Ustavnog suda kontroverzna je kao i ponašanje predsjednika Republike. Iako je samo jedna ostavka prije tri tjedna mogla riješiti sve.
A što da je obrnuto?
Ustavni sud, naravno, donio je ovakvu odluku o zabrani Milanoviću da bude mandatar za sastav Vlade s većinom HDZ-ovih sudaca, kao što su oni SDP-ovi bili protiv. I to će biti argument Milanoviću i drugima da ovu odluku protumači kao pomoć Andreju Plenkoviću u skupljanju većine za sastav Vlade.
A Plenković sada tu većinu ne može više ni skupiti bez optužbi da je to učinio “državnim udarom”.
Međutim, opet se mora naglasiti, da je situacija obrnuta i da je Kolinda Grabar Kitarović kao predsjednica Republike sudjelovala u kampanji i počela skupljati većinu za svoju Vladu, SDP-ovi ustavni suci, SDP i sam Milanović govorili bi o državnom udaru.
Ovako, tri SDP-ova suca bila su protiv odluke dvije trećine Ustavnog suda. Među kojima nisu samo HDZ-ovci.
Ne pomaže Plenkoviću
Odluke Ustavnog suda kao što je ova današnja ne pomažu Plenkoviću, jer će njegov mandat biti dodatno opterećen optužbama da je oduzeo konkurentu pravo da skuplja većinu.
Pa makar taj konkurent, bizarno, bio predsjednik Republike.
I ovakva odluka suda, na koju ga je svojim ponašanjem natjerao Zoran Milanović, ići će na mlin SDP-u i drugim oporbenjacima da dodatno optuže Plenkovića da je zarobio institucije, a sada i Ustav. Jer, eto, samo HDZ smije sastavljati Vladu.
Grbinovi mandati
Premda to formalno nije istina, većinu može sastavljati lider druge stranke po osvojenim mandatima.
No možemo otići i korak dalje: ovakva odluka Ustavnog suda mogla bi stvoriti revolt kod oporbe koja bi upravo za inat Plenkoviću i HDZ-u mogla dati potpise Peđi Grbinu ili nekom drugom mandataru oko kojeg se dogovore i tako izbace Plenkovića iz igre.
Predsjednik Zoran Milanović, onaj koji daje mandat za sastavljanje Vlade, sigurno bi bio na njihovoj strani.
I Ustavni sud tu ne bi mogao apsolutno ništa učiniti.
Vidi sve članke ovog autora
[/gpt
