Dvije osobe koje boluju od Alzheimerove bolesti tvrde da su zaustavile ili čak preokrenule njezino napredovanje strogim, ali jasnim promjenama načina života. Promjene uključuju biljnu prehranu, tjelovježbu, grupnu podršku, jogu i meditaciju, a svoju priču podijelili su u CNN-ovom dokumentarcu “The Last Alzheimer’s Patient”.
Cici Zerbe je ispričala kako je doživjela preokret u borbi s Alzheimerom nakon sudjelovanja u kliničkom ispitivanju dr. Deana Ornisha, koje uključuje prelazak na biljnu prehranu, redovito vježbanje, grupnu podršku, jogu i meditaciju. U novom CNN-ovom dokumentarcu “Posljednji pacijent s Alzheimerom” (engl. “The Last Alzheimer’s Patient”), Zerbe je otkrila da joj je “puno bolje” otkako je usvojila ove navike.
Kad su je konkretno pitali o čimbenicima koji su pomogli “preokrenuti” simptome Alzheimerove bolesti, Zerbe je samouvjereno sve zasluge pripisala meditaciji, prehrani i tjelovježbi te otkrila da svoju omiljenu hranu, teleće kotlete, nije jela pet godina.
Studija u kojoj je sudjelovala biti će objavljena u lipnju 2024. u “Alzheimer’s Research & Therapy“, a istražuje učinke intenzivnih promjena načina života na blago kognitivno oštećenje ili ranu demenciju uzrokovanu Alzheimerovom bolešću.
Možda te zanima…
4 prehrambene navike ljudi iz ‘plavih zona’ za dugovječnost
Hrana
Simon nosi dvije kopije gena koji povećava rizik od Alzheimerove bolesti
Drugi sudionik ove studije, Simon Nicholls, 55, podijelio je iskustvo slično Zerbinom. Unatoč tome što nosi dvije kopije gena APOE4, koji povećava rizik od Alzheimerove bolesti, Nicholls je doživio nevjerojatan preokret nakon promjene načina života. “Bio sam jako zabrinut”, rekao je Nicholls u dokumentarcu “Posljednji pacijent s Alzheimerom”. “Imam sina od tri godine i sina od osam godina. Jako mi je važno da budem uz njih u budućnosti”, rekao je.
Budući da je u vlastitoj obitelji vidio kakve su posljedice srčanih bolesti i demencije, Nicholls je naglasio važnost preventivnih mjera.
“U mojoj obitelji bilo je niz srčanih udara, zbog čega je i moj djed s majčine strane preminuo oko pedesete godine. Moja je majka imala tri srčana udara, prvi u dobi od 50 godina, zatim trostruku premosnicu prije nego što je razvila demenciju. Nažalost, mama je preminula od, kako mi mislimo, Alzheimerove bolesti u svojim 70-ima. Posljednjih deset godina svog života samo je sjedila u stolcu i ljuljala se, dok je uzimala 14 lijekova. Ja bih radije živio kraće, ali kvalitetnije i zdravije”, rekao je za CNN.
Preventivni neurolog dr. Richard Isaacson, koji je nadgledao Nichollsov slučaj, bio je zapanjen nestankom Alzheimerovih biomarkera u samo 14 mjeseci. Nichollsova početna terapija uključivala je tirzepatid, sastojak u lijekovima kao što su Mounjaro i Zepbound. Taj lijek suzbija apetit stimulirajući hormone koji reguliraju razinu šećera u krvi.
U isto vrijeme, Nichollsu su rekli da pojača svoju fizičku aktivnost uključivanjem treninga snage tri puta tjedno i vježbanja od 45 do 60 minuta dnevno. Započeo je s rutinom brzog hodanja, trčanja ili vožnje bicikla pri 60 do 70 posto otkucaja srca i to je postala njegova jutarnja rutina. “Volim ići u šetnju svako jutro. Svaki dan napravim 10.000 koraka ili više. Vrlo sam dosljedan. Također radim vrlo spor trening za cijelo tijelo s utezima tri puta tjedno po sat vremena”, rekao je.
U međuvremenu, Nicholls je uveo prehrambena ograničenja poput eliminacije šećera, umjetnih zaslađivača, alkohola i ultraprerađene hrane, a uveo je i poseban plan obroka zasnovan na biljnoj bazi te prehranu sličnu mediteranskoj i to mu je postalo vrlo važno.
Rezultati su bili zapanjujući. U roku od devet tjedana Nicholls je doživio značajnu transformaciju. “Unutar devet tjedana izgubio je desetak kila, ali 80 posto tog bilo je salo, a dobio je na mišićima, što je bilo izvrsno. Skoro ga nisam prepoznao”, rekao je dr. Isaacson.
Ova transformacija nije samo rezultirala fizičkim promjenama, već je imala i duboke implikacije na Nichollsovo zdravlje. Gubitak tjelesne težine i povećanje mišićne mase doveli su do značajnog smanjenja razine šećera u krvi, zaustavivši njegovo napredovanje prema dijabetesu, a stabilizirala mu se i razina kolesterola u krvi.
Nicholls je također preuzeo stvari u svoje ruke, uključivši dodatne aktivnosti u svoj režim.”Imam parnu saunu u svom domu, obožavam se opuštati u njoj, ali i radim svašta, proaktivan sam. Probao sam i uranjanje u hladnu vodu i radim popise stvari koje mogu učiniti, a koje nađem na podcastima, od hodanja, joge do spavanja”, rekao je.
Jedna praksa o kojoj se Nicholls i njegov liječnik ne slažu jesu injekcije matičnih stanica. Nicholls je rekao da ih dobiva dva puta godišnje i da mu te injekcije olakšavaju tegobe. “Nažalost, imam artritis u rukama, a nakon te terapije se definitivno osjećam bolje, a volim misliti da one mogu pomoći i mom mozgu”, objasnio je.
Još jedan značajan izazov kod Nichollsa je bio san, ili nedostatak sna, što su studije povezale s ubrzanim kognitivnim padom i Alzheimerovom bolešću. S obzirom na njegova česta međunarodna putovanja i zahtjevan raspored, Nicholls nije dovoljno spavao i patio je od nestalnih obrazaca spavanja zbog jet laga i nesanice. Propisani lijekovi za spavanje nudili su određeno olakšanje, ali Isaacson je natjerao Nichollsa da higijeni spavanja da prioritet i savjetovao mu je da nađe dosljedan raspored spavanja kako bi poboljšao ukupnu kvalitetu sna.
“Kada je u pitanju Alzheimerova bolest, ne možemo pričati o obrtanju i vraćanju unatrag. Ali rezultati koje smo vidjeli kod Simona i nekih drugih pacijenata u našem istraživanju iznimno su uzbudljivi”, rekao je Isaacson.
Utjecaj životnog stila na kognitivnu sposobnost sve je veći uz pomoć znanstvenika koji istražuju dobrobiti biljne prehrane, smanjenja stresa, tjelovježbe i kvalitetnog sna. Znanstvenici bi također mogli biti korak bliže lijeku za Alzheimerovu bolest nakon što su utvrdili tko će najvjerojatnije dobiti tu bolest. Otkrili su da gotovo sve osobe s dvije kopije određenog gena, nazvanog APOE4, razvijaju znakove ove grozne bolesti koja krade pamćenje.
Možda te zanima…
Jedan problem prilikom hodanja može biti rani znak Alzheimerove bolesti
Zdravlje
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Dvije osobe koje boluju od Alzheimerove bolesti tvrde da su zaustavile ili čak preokrenule njezino napredovanje strogim, ali jasnim promjenama načina života. Promjene uključuju biljnu prehranu, tjelovježbu, grupnu podršku, jogu i meditaciju, a svoju priču podijelili su u CNN-ovom dokumentarcu “The Last Alzheimer’s Patient”.
Cici Zerbe je ispričala kako je doživjela preokret u borbi s Alzheimerom nakon sudjelovanja u kliničkom ispitivanju dr. Deana Ornisha, koje uključuje prelazak na biljnu prehranu, redovito vježbanje, grupnu podršku, jogu i meditaciju. U novom CNN-ovom dokumentarcu “Posljednji pacijent s Alzheimerom” (engl. “The Last Alzheimer’s Patient”), Zerbe je otkrila da joj je “puno bolje” otkako je usvojila ove navike.
Kad su je konkretno pitali o čimbenicima koji su pomogli “preokrenuti” simptome Alzheimerove bolesti, Zerbe je samouvjereno sve zasluge pripisala meditaciji, prehrani i tjelovježbi te otkrila da svoju omiljenu hranu, teleće kotlete, nije jela pet godina.
Studija u kojoj je sudjelovala biti će objavljena u lipnju 2024. u “Alzheimer’s Research & Therapy“, a istražuje učinke intenzivnih promjena načina života na blago kognitivno oštećenje ili ranu demenciju uzrokovanu Alzheimerovom bolešću.
Možda te zanima…
4 prehrambene navike ljudi iz ‘plavih zona’ za dugovječnost
Hrana
Simon nosi dvije kopije gena koji povećava rizik od Alzheimerove bolesti
Drugi sudionik ove studije, Simon Nicholls, 55, podijelio je iskustvo slično Zerbinom. Unatoč tome što nosi dvije kopije gena APOE4, koji povećava rizik od Alzheimerove bolesti, Nicholls je doživio nevjerojatan preokret nakon promjene načina života. “Bio sam jako zabrinut”, rekao je Nicholls u dokumentarcu “Posljednji pacijent s Alzheimerom”. “Imam sina od tri godine i sina od osam godina. Jako mi je važno da budem uz njih u budućnosti”, rekao je.
Budući da je u vlastitoj obitelji vidio kakve su posljedice srčanih bolesti i demencije, Nicholls je naglasio važnost preventivnih mjera.
“U mojoj obitelji bilo je niz srčanih udara, zbog čega je i moj djed s majčine strane preminuo oko pedesete godine. Moja je majka imala tri srčana udara, prvi u dobi od 50 godina, zatim trostruku premosnicu prije nego što je razvila demenciju. Nažalost, mama je preminula od, kako mi mislimo, Alzheimerove bolesti u svojim 70-ima. Posljednjih deset godina svog života samo je sjedila u stolcu i ljuljala se, dok je uzimala 14 lijekova. Ja bih radije živio kraće, ali kvalitetnije i zdravije”, rekao je za CNN.
Preventivni neurolog dr. Richard Isaacson, koji je nadgledao Nichollsov slučaj, bio je zapanjen nestankom Alzheimerovih biomarkera u samo 14 mjeseci. Nichollsova početna terapija uključivala je tirzepatid, sastojak u lijekovima kao što su Mounjaro i Zepbound. Taj lijek suzbija apetit stimulirajući hormone koji reguliraju razinu šećera u krvi.
U isto vrijeme, Nichollsu su rekli da pojača svoju fizičku aktivnost uključivanjem treninga snage tri puta tjedno i vježbanja od 45 do 60 minuta dnevno. Započeo je s rutinom brzog hodanja, trčanja ili vožnje bicikla pri 60 do 70 posto otkucaja srca i to je postala njegova jutarnja rutina. “Volim ići u šetnju svako jutro. Svaki dan napravim 10.000 koraka ili više. Vrlo sam dosljedan. Također radim vrlo spor trening za cijelo tijelo s utezima tri puta tjedno po sat vremena”, rekao je.
U međuvremenu, Nicholls je uveo prehrambena ograničenja poput eliminacije šećera, umjetnih zaslađivača, alkohola i ultraprerađene hrane, a uveo je i poseban plan obroka zasnovan na biljnoj bazi te prehranu sličnu mediteranskoj i to mu je postalo vrlo važno.
Rezultati su bili zapanjujući. U roku od devet tjedana Nicholls je doživio značajnu transformaciju. “Unutar devet tjedana izgubio je desetak kila, ali 80 posto tog bilo je salo, a dobio je na mišićima, što je bilo izvrsno. Skoro ga nisam prepoznao”, rekao je dr. Isaacson.
Ova transformacija nije samo rezultirala fizičkim promjenama, već je imala i duboke implikacije na Nichollsovo zdravlje. Gubitak tjelesne težine i povećanje mišićne mase doveli su do značajnog smanjenja razine šećera u krvi, zaustavivši njegovo napredovanje prema dijabetesu, a stabilizirala mu se i razina kolesterola u krvi.
Nicholls je također preuzeo stvari u svoje ruke, uključivši dodatne aktivnosti u svoj režim.”Imam parnu saunu u svom domu, obožavam se opuštati u njoj, ali i radim svašta, proaktivan sam. Probao sam i uranjanje u hladnu vodu i radim popise stvari koje mogu učiniti, a koje nađem na podcastima, od hodanja, joge do spavanja”, rekao je.
Jedna praksa o kojoj se Nicholls i njegov liječnik ne slažu jesu injekcije matičnih stanica. Nicholls je rekao da ih dobiva dva puta godišnje i da mu te injekcije olakšavaju tegobe. “Nažalost, imam artritis u rukama, a nakon te terapije se definitivno osjećam bolje, a volim misliti da one mogu pomoći i mom mozgu”, objasnio je.
Još jedan značajan izazov kod Nichollsa je bio san, ili nedostatak sna, što su studije povezale s ubrzanim kognitivnim padom i Alzheimerovom bolešću. S obzirom na njegova česta međunarodna putovanja i zahtjevan raspored, Nicholls nije dovoljno spavao i patio je od nestalnih obrazaca spavanja zbog jet laga i nesanice. Propisani lijekovi za spavanje nudili su određeno olakšanje, ali Isaacson je natjerao Nichollsa da higijeni spavanja da prioritet i savjetovao mu je da nađe dosljedan raspored spavanja kako bi poboljšao ukupnu kvalitetu sna.
“Kada je u pitanju Alzheimerova bolest, ne možemo pričati o obrtanju i vraćanju unatrag. Ali rezultati koje smo vidjeli kod Simona i nekih drugih pacijenata u našem istraživanju iznimno su uzbudljivi”, rekao je Isaacson.
Utjecaj životnog stila na kognitivnu sposobnost sve je veći uz pomoć znanstvenika koji istražuju dobrobiti biljne prehrane, smanjenja stresa, tjelovježbe i kvalitetnog sna. Znanstvenici bi također mogli biti korak bliže lijeku za Alzheimerovu bolest nakon što su utvrdili tko će najvjerojatnije dobiti tu bolest. Otkrili su da gotovo sve osobe s dvije kopije određenog gena, nazvanog APOE4, razvijaju znakove ove grozne bolesti koja krade pamćenje.
Možda te zanima…
Jedan problem prilikom hodanja može biti rani znak Alzheimerove bolesti
Zdravlje
[/gpt
