Strogo pridržavanje mediteranske prehrane, svakodnevna tjelovježba i redovito smanjenje stresa pomogli su usporiti ili preokrenuti rani kognitivni pad, pokazala je nova mala studija. Ove strategije također smanjuju rizik od srčanih bolesti, koje dijele faktore rizika kao i Alzheimerova bolest.
Neki ljudi s blagim kognitivnim oštećenjem ili ranom demencijom zbog Alzheimerove bolesti mogli bi poboljšati funkcije mozga i svakodnevni život radikalnom promjenom životnih navika, pokazuje nova mala studija. Za potrebe studije, istraživači su nasumično odabrali 51 osobu u ranom stadiju Alzheimerove bolesti te su im rekli da se pridržavaju svoje uobičajene rutine 20 tjedana ili da naprave intenzivne promjene kako bi usvojile četiri nove navike:
Jedenje minimalno prerađene biljne prehrane s puno cjelovite hrane i ograničenim rafiniranim ugljikohidratima, alkoholom i zaslađivačima
Prakticiranje aerobne vježbe umjerenog intenziteta i vježbe snage najmanje 30 minuta dnevno
Posvećivanje jednog sata dnevno aktivnostima upravljanja stresom poput meditacije, istezanja i vježbi disanja
Pohađanje tri jednosatne grupne terapije tjedno.
Na početku studije i ponovno na kraju, sudionici su ispunili četiri različita testa kognitivne funkcije. Sveukupno, intervencijska skupina (oni koji su promijenili svoj životni stil) značajno je poboljšala svoje kognitivne funkcije na tri testa, a postigla je napredak na četvrtom testu, iako rezultati nisu bili tako jaki. Osim toga, jedan je test otkrio znatno manju progresiju bolesti.
Sudionici u kontrolnoj skupini koji nisu promijenili način života imali su lošije rezultate na sva četiri testa kognitivnih funkcija do kraja studije, prema rezultatima objavljenim u Alzheimer’s Research & Therapy.
Možda te zanima…
Kako razlikovati gubitak pamćenja koji dolazi s godinama i demenciju?
Zdravlje
Nova nada za osobe s Alzheimerovom bolešću
“Oprezno sam optimističan i vrlo ohrabren ovim nalazima, koji mogu osnažiti mnoge ljude novom nadom i novim izborima”, rekao je glavni autor studije Dean Ornish, dr. med., osnivač i predsjednik Istraživačkog instituta za preventivnu medicinu i klinički profesor medicine na Sveučilište San Francisco, piše Everyday Health.
“Još nemamo lijek za Alzheimerovu bolest”, rekao je dr. Ornish. “Ali kako znanstvena zajednica nastavlja tražiti sve načine kako bi identificirala potencijalne tretmane, sada smo u mogućnosti ponuditi poboljšanu kvalitetu života mnogim ljudima koji pate od ove strašne bolesti”.
Nekoliko ljudi u intervencijskoj skupini izvijestilo je o poboljšanjima u kognitivnim funkcijama koje su napravile veliku razliku u njihovoj sposobnosti da nastave sa svakodnevnim aktivnostima koje su postale teške za obavljanje zbog Alzheimerove bolesti. Na primjer, mnogi ljudi koji su izjavili da ne mogu čitati knjigu ili gledati film jer su zaboravili zaplet potreban za praćenje rekli su da bi mogli nastaviti s tim aktivnostima i zapamtiti većinu priče. Drugi sudionici koji su zbog posla radili s brojevima i izgubili sposobnost lakog upravljanja složenim financijskim informacijama izjavili su da su te vještine vratili do kraja studije.
“Ova studija je prilično uzbudljiva, budući da sam svojim pacijentima govorio da vježbaju, jedu mediteransku prehranu od cjelovitih namirnica i koriste svjesnost i druge tehnike za smanjenje stresa zadnjih desetak godina”, rekao je Andrew Budson, dr. med., profesor neurologije na Sveučilištu u Bostonu i koautor knjige “Seven Steps to Managing Your Ageing Memory”.
Iako nije u potpunosti biljna, mediteranska prehrana naglašava proteine biljnog podrijetla i manje životinjske proteine poput piletine i ribe, svježeg voća i povrća, cjelovitih žitarica, graha i orašastih plodova. Kao i prehrana u studiji, također potiče ograničavanje prerađene hrane, šećera i crvenog mesa. “Tako sam zadovoljan što su znanstveni podaci konačno dostigli moje preporuke”, rekao je dr. Budson, koji nije bio uključen u novu studiju.
Možda te zanima…
Dvoje oboljelih od Alzheimera kažu da su jednostavnim promjenama spriječili napredovanje bolesti
Zdravlje
Studija je imala neka ograničenja
Nisu svi sudionici osjetili poboljšanje s intenzivnim promjenama načina života. Dvije osobe u intervencijskoj skupini odustale su od studije jer se nisu mogle držati nove dijete. Međutim, promjene stila života ili su poboljšale ili zaustavile napredovanje simptoma Alzheimerove bolesti za 71 posto sudionika u ovoj skupini. Nasuprot tome, kod dvije trećine ljudi u kontrolnoj skupini simptomi bolesti su se pogoršali, a kod ostalih nije došlo do poboljšanja simptoma.
Osim svoje male veličine i relativno kratkog trajanja, studija ima nekoliko drugih ograničenja. Znanstvenici nisu koristili skeniranje mozga za objektivnu procjenu napredovanja Alzheimerove bolesti. I sudionici su bili svjesni jesu li dodijeljeni interventnoj skupini, pa je moguće da je to utjecalo na njihov odgovor.
Međutim, sve intervencije u načinu života ispitane u studiji dobro su uspostavljeni alati za pomoć kod ranih srčanih bolesti, a također mogu poboljšati zdravlje mozga, rekla je dr. Yu Chen, MPH , profesorica epidemiologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta New York Grossman, koja nije bila uključena u novu studiju.
“Budući da Alzheimerova bolest i koronarna bolest srca dijele slične mehanizme, poput upale i visokog kolesterola, intervencije koje mogu preokrenuti ranu koronarnu bolest srca također mogu pomoći kod ranog kognitivnog pada”, objasnila je dr. Chen. “Ovo sugerira da bi promjene načina života, poput prehrane i tjelovježbe, za koje se zna da su učinkovite kod bolesti srca, potencijalno mogle usporiti ili čak preokrenuti napredovanje blagog kognitivnog oštećenja ili rane demencije”.
Međutim, jedno pitanje na koje studija nije dala odgovor jest mogu li manje intenzivne promjene načina života, poput vježbanja svaki drugi dan ili konzumiranja obroka bez mesa nekoliko puta tjedno, pomoći kada su u pitanju simptomi Alzheimerove bolesti.
“Moguće je da bi manje intenzivan program ipak mogao imati učinka, ali potrebno je više istraživanja da se to potvrdi”, rekla Chen. “Dugoročne promjene načina života i dosljedno održavanje presudni su za učinkovitost bilo koje intervencije”.
Za promicanje zdravlja mozga kako starite – bez obzira imate li ranu Alzheimerovu bolest ili ne – najbolje je usredotočiti se na sve moguće zdrave životne navike, čak i ako se intenzivne promjene korištene u studiji ne čine ostvarivima, preporučila je Chen.
“Za one koji brinu o zdravlju mozga, tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, kontroliranje stresa, održavanje društvenih veza, uključivanje u mentalno stimulirajuće aktivnosti i odlazak za redovite preglede kod liječnika ključne su prakse”, napomenula je Chen.
Možda te zanima…
Mediteranska dijeta: Glavna načela i primjer jelovnika
Dijeta
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Strogo pridržavanje mediteranske prehrane, svakodnevna tjelovježba i redovito smanjenje stresa pomogli su usporiti ili preokrenuti rani kognitivni pad, pokazala je nova mala studija. Ove strategije također smanjuju rizik od srčanih bolesti, koje dijele faktore rizika kao i Alzheimerova bolest.
Neki ljudi s blagim kognitivnim oštećenjem ili ranom demencijom zbog Alzheimerove bolesti mogli bi poboljšati funkcije mozga i svakodnevni život radikalnom promjenom životnih navika, pokazuje nova mala studija. Za potrebe studije, istraživači su nasumično odabrali 51 osobu u ranom stadiju Alzheimerove bolesti te su im rekli da se pridržavaju svoje uobičajene rutine 20 tjedana ili da naprave intenzivne promjene kako bi usvojile četiri nove navike:
Jedenje minimalno prerađene biljne prehrane s puno cjelovite hrane i ograničenim rafiniranim ugljikohidratima, alkoholom i zaslađivačima
Prakticiranje aerobne vježbe umjerenog intenziteta i vježbe snage najmanje 30 minuta dnevno
Posvećivanje jednog sata dnevno aktivnostima upravljanja stresom poput meditacije, istezanja i vježbi disanja
Pohađanje tri jednosatne grupne terapije tjedno.
Na početku studije i ponovno na kraju, sudionici su ispunili četiri različita testa kognitivne funkcije. Sveukupno, intervencijska skupina (oni koji su promijenili svoj životni stil) značajno je poboljšala svoje kognitivne funkcije na tri testa, a postigla je napredak na četvrtom testu, iako rezultati nisu bili tako jaki. Osim toga, jedan je test otkrio znatno manju progresiju bolesti.
Sudionici u kontrolnoj skupini koji nisu promijenili način života imali su lošije rezultate na sva četiri testa kognitivnih funkcija do kraja studije, prema rezultatima objavljenim u Alzheimer’s Research & Therapy.
Možda te zanima…
Kako razlikovati gubitak pamćenja koji dolazi s godinama i demenciju?
Zdravlje
Nova nada za osobe s Alzheimerovom bolešću
“Oprezno sam optimističan i vrlo ohrabren ovim nalazima, koji mogu osnažiti mnoge ljude novom nadom i novim izborima”, rekao je glavni autor studije Dean Ornish, dr. med., osnivač i predsjednik Istraživačkog instituta za preventivnu medicinu i klinički profesor medicine na Sveučilište San Francisco, piše Everyday Health.
“Još nemamo lijek za Alzheimerovu bolest”, rekao je dr. Ornish. “Ali kako znanstvena zajednica nastavlja tražiti sve načine kako bi identificirala potencijalne tretmane, sada smo u mogućnosti ponuditi poboljšanu kvalitetu života mnogim ljudima koji pate od ove strašne bolesti”.
Nekoliko ljudi u intervencijskoj skupini izvijestilo je o poboljšanjima u kognitivnim funkcijama koje su napravile veliku razliku u njihovoj sposobnosti da nastave sa svakodnevnim aktivnostima koje su postale teške za obavljanje zbog Alzheimerove bolesti. Na primjer, mnogi ljudi koji su izjavili da ne mogu čitati knjigu ili gledati film jer su zaboravili zaplet potreban za praćenje rekli su da bi mogli nastaviti s tim aktivnostima i zapamtiti većinu priče. Drugi sudionici koji su zbog posla radili s brojevima i izgubili sposobnost lakog upravljanja složenim financijskim informacijama izjavili su da su te vještine vratili do kraja studije.
“Ova studija je prilično uzbudljiva, budući da sam svojim pacijentima govorio da vježbaju, jedu mediteransku prehranu od cjelovitih namirnica i koriste svjesnost i druge tehnike za smanjenje stresa zadnjih desetak godina”, rekao je Andrew Budson, dr. med., profesor neurologije na Sveučilištu u Bostonu i koautor knjige “Seven Steps to Managing Your Ageing Memory”.
Iako nije u potpunosti biljna, mediteranska prehrana naglašava proteine biljnog podrijetla i manje životinjske proteine poput piletine i ribe, svježeg voća i povrća, cjelovitih žitarica, graha i orašastih plodova. Kao i prehrana u studiji, također potiče ograničavanje prerađene hrane, šećera i crvenog mesa. “Tako sam zadovoljan što su znanstveni podaci konačno dostigli moje preporuke”, rekao je dr. Budson, koji nije bio uključen u novu studiju.
Možda te zanima…
Dvoje oboljelih od Alzheimera kažu da su jednostavnim promjenama spriječili napredovanje bolesti
Zdravlje
Studija je imala neka ograničenja
Nisu svi sudionici osjetili poboljšanje s intenzivnim promjenama načina života. Dvije osobe u intervencijskoj skupini odustale su od studije jer se nisu mogle držati nove dijete. Međutim, promjene stila života ili su poboljšale ili zaustavile napredovanje simptoma Alzheimerove bolesti za 71 posto sudionika u ovoj skupini. Nasuprot tome, kod dvije trećine ljudi u kontrolnoj skupini simptomi bolesti su se pogoršali, a kod ostalih nije došlo do poboljšanja simptoma.
Osim svoje male veličine i relativno kratkog trajanja, studija ima nekoliko drugih ograničenja. Znanstvenici nisu koristili skeniranje mozga za objektivnu procjenu napredovanja Alzheimerove bolesti. I sudionici su bili svjesni jesu li dodijeljeni interventnoj skupini, pa je moguće da je to utjecalo na njihov odgovor.
Međutim, sve intervencije u načinu života ispitane u studiji dobro su uspostavljeni alati za pomoć kod ranih srčanih bolesti, a također mogu poboljšati zdravlje mozga, rekla je dr. Yu Chen, MPH , profesorica epidemiologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta New York Grossman, koja nije bila uključena u novu studiju.
“Budući da Alzheimerova bolest i koronarna bolest srca dijele slične mehanizme, poput upale i visokog kolesterola, intervencije koje mogu preokrenuti ranu koronarnu bolest srca također mogu pomoći kod ranog kognitivnog pada”, objasnila je dr. Chen. “Ovo sugerira da bi promjene načina života, poput prehrane i tjelovježbe, za koje se zna da su učinkovite kod bolesti srca, potencijalno mogle usporiti ili čak preokrenuti napredovanje blagog kognitivnog oštećenja ili rane demencije”.
Međutim, jedno pitanje na koje studija nije dala odgovor jest mogu li manje intenzivne promjene načina života, poput vježbanja svaki drugi dan ili konzumiranja obroka bez mesa nekoliko puta tjedno, pomoći kada su u pitanju simptomi Alzheimerove bolesti.
“Moguće je da bi manje intenzivan program ipak mogao imati učinka, ali potrebno je više istraživanja da se to potvrdi”, rekla Chen. “Dugoročne promjene načina života i dosljedno održavanje presudni su za učinkovitost bilo koje intervencije”.
Za promicanje zdravlja mozga kako starite – bez obzira imate li ranu Alzheimerovu bolest ili ne – najbolje je usredotočiti se na sve moguće zdrave životne navike, čak i ako se intenzivne promjene korištene u studiji ne čine ostvarivima, preporučila je Chen.
“Za one koji brinu o zdravlju mozga, tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, kontroliranje stresa, održavanje društvenih veza, uključivanje u mentalno stimulirajuće aktivnosti i odlazak za redovite preglede kod liječnika ključne su prakse”, napomenula je Chen.
Možda te zanima…
Mediteranska dijeta: Glavna načela i primjer jelovnika
Dijeta
[/gpt
