Što je zajedničko vožnji biciklom, tuširanju i vođenju ljubavi? Profesor Klas Hjort, voditelj programa tehnologije mikrosustava na Sveučilištu Uppsala u Švedskoj smatra kako sve tri aktivnosti potvrđuju korisnost nove generacije flastera koji se pričvršćuju na kožu i koji mogu pratiti ljudske vitalne znakove poput krvnog tlaka i brzine otkucaja srca.
Funkcija flastera
Dok su „pametni nosivi uređaji” već velikim dijelom prisutni na tržištu i u životima ljudi, istraživači pokušavaju poboljšati tehnologije na područjima poput e-zdravlja te učiniti uređaje ugodnijima za nošenje tijekom redovitih aktivnosti.
Hjort je vodio istraživački projekt pod nazivom SINTEC koji je dobio sredstva EU-a za razvijanje mekih i vodootpornih flastera s ugrađenim senzorima za višekratnu uporabu koji se pričvršćuju na kožu, dizajniranih za podizanje pametnih nosivih tehnologija na višu razinu.
Projekt je trajao četiri i pol godine, do lipnja 2023. Uključivao je sveučilišta, poduzeća i istraživačku organizaciju iz Italije, Nizozemske, Španjolske i Švedske.
– Shvatili smo potrebu za udobnijim pametnim flasterima koje svaka osoba može upotrebljavati, što god da radi unutra ili vani – dok se šeće po kiši, pješači, pliva, tušira se, vozi bicikl ili čak tijekom seksa – rekao je Hjort.
Pametni nosivi uređaji dio su neprestano rastućeg interneta stvari, odnosno IoT-a, ogromne mreže fizičkih objekata s ugrađenim tehnologijama kao što su senzori i softveri koji omogućuju povezivanje i razmjenu podataka s drugim uređajima putem interneta.Glavni je izazov pametnih nosivih uređaja razvoj senzora koji su dovoljno udobni da bi ih se nosilo tijekom dana i koji ne ometaju rutinske aktivnosti.
Na površini kože
Uređaj SINTEC uključuje meki senzor koji se može ponovno upotrijebiti, a koji izgleda poput malog USB memorijskog ključa i stoji na mjestu pomoću ljepljivog flastera za jednokratnu upotrebu. Osim što je mekan i vodootporan, flaster je i rastezljiv.
On prati krvni tlak i električnu aktivnost srca, omogućavajući pružateljima skrbi pomno praćenje stanja poput oštećenja organa, kardiovaskularnih bolesti te morbiditeta i mortaliteta povezanih s moždanim udarom.
Uređaj bi također mogao pružiti nov i nimalo intruzivan način upravljanja hipertenzijom – „tihim” medicinskim stanjem kojeg karakterizira visok krvni tlak i koje može dovesti do moždanog udara, bolesti bubrega i zatajenja srca.
U sportu, flaster SINTEC sportašima je udobniji od već postojećih tehnologija zbog svoje lakoće i tankoće – sedam grama i tri milimetra flastera sa senzorom u usporedbi s, primjerice, običnim pametnim satom od 53 g i 13 mm.
Prednosti za zdravlje i tjelesnu kondiciju
Zdravstvena skrb mogla bi imati najviše koristi. Pametni nosivi uređaji mogu, na primjer, omogućiti pacijentima medicinsku skrb na daljinu, upozoriti odrasle na postepeno pogoršanje zdravlja i pomoći ljudima u bržem oporavku od ozljeda ili bolesti.
Running trail runner looking sport and fitness smartwatch for training data. Runner woman running cross-country trail run training hiking outside in mountains. Squamish, British Columbia Canada
|
Foto: 123RF
Sportska tjelesna kondicija još je jedno polje na kojemu pametni nosivi uređaji mogu igrati veliku ulogu. Oni mogu mjeriti fiziološke parametre koji su se prije mogli testirati samo u laboratorijima, poput stope disanja i oksigenacije krvi.
– Ti pametni flasteri mogu pomoći sportašima koji intenzivno treniraju da optimiziraju svoj trening i smanje rizik od ozljeda – rekao je Hjort.
U ovome je kontekstu Hjort spomenuo njihovu potencijalnu uporabu tijekom seksualnog čina.
– Ovo su robusne stvari koje svatko može upotrebljavati, bilo gdje i bilo kada – izjavio je Hjort. „Uporaba takvih neupadljivih pametnih flastera nije specifična za seksualni čin, ali neće biti spriječena njime niti će ga ometati”.
Rastuće tržište
U svrhu unapređenja ove tehnologije, istraživači su surađivali s privatnim društvima, uključujući STMicroelectronics u Italiji, nizozemske stručnjake za IoT EVALAN te švedsko društvo Mycronic, proizvođača opreme visoke preciznosti za elektroničku industriju.
Na tržištu pametnih nosivih uređaja diljem svijeta predviđa se da će flasteri činiti značajan udio. Prema jednoj analizi, vrijednost samog tržišta pametnih flastera premašit će 25 milijardi eura do 2033. godine.
Vodeći proizvođači pametnih flastera u Europi uključuju švedska poduzeća Beneli i Nile, kao i belgijski Quad Industries.
– S obzirom na to da su vodeći proizvođači pametnih flastera smješteni u Europi, nadam se da će europska poduzeća osigurati barem 10 % ovog tržišta pomoću naše tehnologije – rekao je Hjort.
Snaga doktorata
Još je jedan prioritet područja nosivih uređaja koje se brzo razvija procijeniti gdje će oni biti od najveće koristi za društvo u nadolazećim desetljećima.
Foto: Dreamstime_/ILUSTRACIJA
To je nešto čime se bavio još jedan projekt koji financira EU. Ime mu je A-WEAR, a također se odvijao u trajanju od četiri i pol godine do lipnja 2023.
Projekt je pripremio 15 mladih istraživača za rješavanje nadolazećih izazova u sklopu pametne nosive tehnologije i bežičnog računarstva.
Istraživači su formirali europsku mrežu doktorata među pet institucija: Tehnološko sveučilište Brno u Češkoj, Sveučilište Jaume I u Španjolskoj, Mediteransko sveučilište Reggio Calabria u Italiji, Politehničko sveučilište u Bukureštu u Rumunjskoj i Sveučilište Tampere u Finskoj.
Svaki od 15 studenata pohađao je dvostruki ili zajednički doktorski studij na dva od pet sveučilišta. Njih jedanaest steklo je doktorat, a ostalih četvero trebali bi doktorirati sredinom 2024. godine.
Njihovo je istraživanje fokusirano na društvene i industrijske primjene pametnih nosivih uređaja u područjima poput e-zdravlja, društvenog umrežavanja i industrijske robotike.
Primjerice, jedan se student usredotočio na upotrebu pametnih nosivih uređaja u svrhu prepoznavanja bolesti poput Parkinsonove ili neurokognitivnih poremećaja u ranoj fazi, čak i prije njihovog otkrivanja tradicionalnim testovima.
Pametni senzori mogu otkriti čak i male promjene u obrascu kretanja osobe, poput povremenog zamrzavanja hoda. Simona Lohan, profesorica na odjelu elektrotehnike Sveučilišta Tampere koja je vodila projekt A-WEAR, tvrdi da su takve promjene povezane s povećanim rizikom od bolesti, uključujući Parkinsonovu.
– Upotreba pametnih nosivih uređaja u sklopu e-zdravlja značajno će doprinijeti društvu u cjelini omogućavanjem rane skrbi te poboljšanjem prevencije – izjavila je Lohan.
Značajke praćenja lokacije
Drugi su se doktorandi usredotočili na poboljšavanje značajki praćenja lokacije u sklopu pametnih nosivih uređaja. Praćenje lokacije u zatvorenom prostoru trenutačno je otežano jer zgrade i unutarnje strukture mogu ometati upotrijebljene signale.
– Praćenje u zatvorenom prostoru i dalje je izazovno – rekla je Lohan. „Studenti su istraživali razne metode poput ultraširokog pojasa za vrlo precizno praćenje lokacije na razini centimetra, kao i Bluetooth za jednostavno, ali učinkovito lociranje”.
Iako je A-WEAR kao takav završio, izjavila je da su se neka od njegovih partnerstava dvostrukog akademskog stupnja nastavila među sveučilištima.
– Društvo mora nastaviti s istraživanjima na području bežične komunikacije i pozicioniranja – tvrdi Lohan.
Istraživanje u ovom članku financirao je EU-ov program Horizon uključujući, u slučaju projekta A-WEAR, Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA). Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Autorica: Jessica Bertherea
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
