Site icon svakodnevno.me

Stručnjaci se nadaju da će otkrićem šest novih podtipova anksioznosti i depresije pacijenti dobiti bolje liječenje

Stručnjaci se nadaju da će otkrićem šest novih podtipova anksioznosti i depresije pacijenti dobiti bolje liječenje

Stručnjaci su skeniranjem mozga otkrili da postoji šest različitih tipova anksioznosti i depresije što bi moglo dovesti do boljih tretmana za osobe s mentalnim bolestima.
Mnogi ljudi s anksioznošću i depresijom u nekim slučajevima moraju isprobati niz tretmana, što uključuje psihoterapiju i lijekove, u nadi da će pronaći onaj koji djeluje. Podaci sugeriraju da čak četiri od 10 pacijenata ne pronađu učinkovit tretman u prvom pokušaju, zbog čega mogu dulje patiti, piše Daily Mail. No, tim američkih i australskih znanstvenika upotrijebio je tehnologiju skeniranja mozga kako bi pronašao nove specifične vrste depresije i anksioznosti u pokušaju da će ubrzati proces dijagnoze i liječenja. 
Da bi to učinili, prikupili su podatke iz uzorka od 1051 pacijenata s depresijom i anksioznošću, od kojih 850 u tom trenutku nije bilo liječeno. Pacijentima su skenirali mozak dok su bili u stanju mirovanja i kada su izvršavali emocionalni zadatak kao što je odgovaranje na fotografije tužnih ljudi.
Stručnjaci sa Sveučilišta u Sydneyu i Sveučilišta Stanford u Kaliforniji zatim su usporedili rezultate između pacijenata, kao i zdravih ispitanika iz kontrolne skupine kako bi uočili bilo kakve razlike. Cilj je bio otkriti ‘svijetle’ li različiti dijelovi mozga pacijenata, pokazujući da se dijelovi ovog organa ponašaju drugačije među nekim sudionicima. Također su procijenili simptome depresije i anksioznosti svakog sudionika, poput nesanice ili suicidalnog razmišljanja, kako bi identificirali sve zajedničke znakove ovih mentalnih poremećaja kod pacijenata sa sličnim rezultatima skeniranja mozga. 

Možda te zanima…

Depresija može pridonijeti gubitku pamćenja kod osoba starijih od 50 godina

Psiha i seks

Šest različitih podtipova anksioznosti i depresije
Znanstvenici su na kraju uspjeli grupirati pacijente zajedno i razdijeliti depresiju i anksioznost u šest različitih podtipova. Nazvali su ih DC+SC+AC+, AC−, NSA+PA+, CA+, NTCC-CA− i DXSXAXNXPXCX. 
Podtipovi su se razlikovali po tome što su određeni živčani putovi bili hiperaktivni ili nedovoljno aktivni kada su mirovali ili reagirali na određene podražaje. Na primjer, za CA+ pacijenata (njih 258) utvrđeno je da imaju hiperaktivan kognitivni kontrolni krug, dio mozga odgovoran za planiranje i pripremu. Pacijenti s DC+SC+AC (169 sudionika) imali su sporije od uobičajenih odgovora kada je u pitanju prepoznavanje fotografija tužnih ljudi. 
Neki su također imali razlike u simptomima. Na primjer, pacijenti s DC+SC+AC+ pretrpjeli su veće padove koncentracije i impulzivnosti u usporedbi s drugim skupinama. S druge strane, pacijenti s NSA+PA+ (154) imali su mnogo težu anhedoniju, što je klinički izraz za nekoga kome nedostaje interesa ili užitka u životnim iskustvima.
U završnom dijelu svoje studije znanstvenici su također ispitivali je li među pacijentima koji primaju terapiju ili lijekove neki od njih učinkovitiji među određenim podtipovima. Otkrili su da su pacijenti s DC+SC+AC+ bolje reagirali na bihevioralni tretman, kao što je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) u usporedbi s drugim podtipovima. Nasuprot tome, pacijenti s AC− (161) su imali najlošiji odgovor od bilo koje skupine na bihevioralno liječenje.
Pacijenti s CA+ su imali bolji odgovor kada im je propisan antidepresiv venlafaksin. Autori studije, objavljene u časopisu Nature Medicine, rekli su da bi pronalaženje specifičnijih dijagnoza za depresiju i anksioznost i, prema tome, koji su tretmani učinkovitiji za svaku vrstu, poboljšalo rezultate za pacijente.
“Dominantni dijagnostički ‘univerzalni pristup za sve’ u psihijatriji dovodi do liječenja putem pokušaja i pogrešaka, što je dugotrajno, skupo i frustrirajuće, pri čemu 30 do 40 posto pacijenata ne postigne remisiju nakon što su isprobali jedan tretman”, napisali su istraživači. Iako su izjavili da su njihovi rezultati obećavajući, rekli su i da im treba pristupiti s oprezom i da će druge studije morati ponoviti njihova otkrića.
Drugi su stručnjaci već godinama zabrinuti zbog dijagnostičkog ‘univerzalnog pristupa za sve’ kod pacijenata koji pate od depresije. Te su zabrinutosti uglavnom bile usredotočene na upotrebu antidepresiva koji se nazivaju selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), koje su uzimali milijuni, i njegove nuspojave koje uništavaju libido. Neki su korisnici izvijestili da su se pretvorili u ‘zombije’ čak i godinama nakon što su prestali uzimati tablete za promjenu uma, piše Daily Mail. 
Korištenje tableta poraslo je posljednjih godina, unatoč rastućoj nelagodi među stručnjacima zbog učinkovitosti lijekova u liječenju depresije. Neka su istraživanja čak sugerirala da bi mogli povećati rizik od srčanih problema kod mladih ljudi ili čak, povećati njihov rizik od samoubojstva uz probleme seksualne dobrobiti.
Međutim, takvo istraživanje nije jasno, a drugi stručnjaci ističu da bi takvi trendovi mogli biti uzrokovani pacijentima koji pate od depresije za čije su ublažavanje lijekovi namijenjeni, a ne samim lijekovima. I mnogi ljudi koji ih uzimaju inzistiraju da djeluju. Smatra se da ljudi s depresijom imaju niske razine serotonina, iako o tome postoji znanstvena rasprava, a SSRI se bore protiv toga tako što povećavaju te razine. Međutim, neki stručnjaci sumnjaju da bi lijekovi mogli uzrokovati oslobađanje previše serotonina, s posljedicama po zdravlje ljudi. 
Ako su pacijenti zabrinuti zbog nuspojava ili potencijalnih nuspojava antidepresiva, onda moraju razgovarati sa psihijatrom o mogućnostima liječenja. Psihijatar ponekad mogu ponuditi alternativnu dozu, drugačiji lijek ili propisati drugi lijek za borbu protiv nuspojava. 

Možda te zanima…

Mijenjaju li antidepresivi osobnost?

Zdravlje



Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags
Stručnjaci su skeniranjem mozga otkrili da postoji šest različitih tipova anksioznosti i depresije što bi moglo dovesti do boljih tretmana za osobe s mentalnim bolestima.
Mnogi ljudi s anksioznošću i depresijom u nekim slučajevima moraju isprobati niz tretmana, što uključuje psihoterapiju i lijekove, u nadi da će pronaći onaj koji djeluje. Podaci sugeriraju da čak četiri od 10 pacijenata ne pronađu učinkovit tretman u prvom pokušaju, zbog čega mogu dulje patiti, piše Daily Mail. No, tim američkih i australskih znanstvenika upotrijebio je tehnologiju skeniranja mozga kako bi pronašao nove specifične vrste depresije i anksioznosti u pokušaju da će ubrzati proces dijagnoze i liječenja. 
Da bi to učinili, prikupili su podatke iz uzorka od 1051 pacijenata s depresijom i anksioznošću, od kojih 850 u tom trenutku nije bilo liječeno. Pacijentima su skenirali mozak dok su bili u stanju mirovanja i kada su izvršavali emocionalni zadatak kao što je odgovaranje na fotografije tužnih ljudi.
Stručnjaci sa Sveučilišta u Sydneyu i Sveučilišta Stanford u Kaliforniji zatim su usporedili rezultate između pacijenata, kao i zdravih ispitanika iz kontrolne skupine kako bi uočili bilo kakve razlike. Cilj je bio otkriti ‘svijetle’ li različiti dijelovi mozga pacijenata, pokazujući da se dijelovi ovog organa ponašaju drugačije među nekim sudionicima. Također su procijenili simptome depresije i anksioznosti svakog sudionika, poput nesanice ili suicidalnog razmišljanja, kako bi identificirali sve zajedničke znakove ovih mentalnih poremećaja kod pacijenata sa sličnim rezultatima skeniranja mozga. 

Možda te zanima…

Depresija može pridonijeti gubitku pamćenja kod osoba starijih od 50 godina

Psiha i seks

Šest različitih podtipova anksioznosti i depresije
Znanstvenici su na kraju uspjeli grupirati pacijente zajedno i razdijeliti depresiju i anksioznost u šest različitih podtipova. Nazvali su ih DC+SC+AC+, AC−, NSA+PA+, CA+, NTCC-CA− i DXSXAXNXPXCX. 
Podtipovi su se razlikovali po tome što su određeni živčani putovi bili hiperaktivni ili nedovoljno aktivni kada su mirovali ili reagirali na određene podražaje. Na primjer, za CA+ pacijenata (njih 258) utvrđeno je da imaju hiperaktivan kognitivni kontrolni krug, dio mozga odgovoran za planiranje i pripremu. Pacijenti s DC+SC+AC (169 sudionika) imali su sporije od uobičajenih odgovora kada je u pitanju prepoznavanje fotografija tužnih ljudi. 
Neki su također imali razlike u simptomima. Na primjer, pacijenti s DC+SC+AC+ pretrpjeli su veće padove koncentracije i impulzivnosti u usporedbi s drugim skupinama. S druge strane, pacijenti s NSA+PA+ (154) imali su mnogo težu anhedoniju, što je klinički izraz za nekoga kome nedostaje interesa ili užitka u životnim iskustvima.
U završnom dijelu svoje studije znanstvenici su također ispitivali je li među pacijentima koji primaju terapiju ili lijekove neki od njih učinkovitiji među određenim podtipovima. Otkrili su da su pacijenti s DC+SC+AC+ bolje reagirali na bihevioralni tretman, kao što je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) u usporedbi s drugim podtipovima. Nasuprot tome, pacijenti s AC− (161) su imali najlošiji odgovor od bilo koje skupine na bihevioralno liječenje.
Pacijenti s CA+ su imali bolji odgovor kada im je propisan antidepresiv venlafaksin. Autori studije, objavljene u časopisu Nature Medicine, rekli su da bi pronalaženje specifičnijih dijagnoza za depresiju i anksioznost i, prema tome, koji su tretmani učinkovitiji za svaku vrstu, poboljšalo rezultate za pacijente.
“Dominantni dijagnostički ‘univerzalni pristup za sve’ u psihijatriji dovodi do liječenja putem pokušaja i pogrešaka, što je dugotrajno, skupo i frustrirajuće, pri čemu 30 do 40 posto pacijenata ne postigne remisiju nakon što su isprobali jedan tretman”, napisali su istraživači. Iako su izjavili da su njihovi rezultati obećavajući, rekli su i da im treba pristupiti s oprezom i da će druge studije morati ponoviti njihova otkrića.
Drugi su stručnjaci već godinama zabrinuti zbog dijagnostičkog ‘univerzalnog pristupa za sve’ kod pacijenata koji pate od depresije. Te su zabrinutosti uglavnom bile usredotočene na upotrebu antidepresiva koji se nazivaju selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), koje su uzimali milijuni, i njegove nuspojave koje uništavaju libido. Neki su korisnici izvijestili da su se pretvorili u ‘zombije’ čak i godinama nakon što su prestali uzimati tablete za promjenu uma, piše Daily Mail. 
Korištenje tableta poraslo je posljednjih godina, unatoč rastućoj nelagodi među stručnjacima zbog učinkovitosti lijekova u liječenju depresije. Neka su istraživanja čak sugerirala da bi mogli povećati rizik od srčanih problema kod mladih ljudi ili čak, povećati njihov rizik od samoubojstva uz probleme seksualne dobrobiti.
Međutim, takvo istraživanje nije jasno, a drugi stručnjaci ističu da bi takvi trendovi mogli biti uzrokovani pacijentima koji pate od depresije za čije su ublažavanje lijekovi namijenjeni, a ne samim lijekovima. I mnogi ljudi koji ih uzimaju inzistiraju da djeluju. Smatra se da ljudi s depresijom imaju niske razine serotonina, iako o tome postoji znanstvena rasprava, a SSRI se bore protiv toga tako što povećavaju te razine. Međutim, neki stručnjaci sumnjaju da bi lijekovi mogli uzrokovati oslobađanje previše serotonina, s posljedicama po zdravlje ljudi. 
Ako su pacijenti zabrinuti zbog nuspojava ili potencijalnih nuspojava antidepresiva, onda moraju razgovarati sa psihijatrom o mogućnostima liječenja. Psihijatar ponekad mogu ponuditi alternativnu dozu, drugačiji lijek ili propisati drugi lijek za borbu protiv nuspojava. 

Možda te zanima…

Mijenjaju li antidepresivi osobnost?

Zdravlje

[/gpt

Exit mobile version