Zdrave osobe koje su imale majke s Alzheimerovom bolesti vjerojatno će imati veću količinu amiloidnih plakova u mozgu nego one čiji je otac imao Alzheimerovu bolest, prema novoj studiji.
U novoj su studiji znanstvenici istraživali može li na zdravlje mozga pojedinca utjecati to kada su njegovi roditelji razvili Alzheimerovu bolest.
Istraživači su ispitali podatke više od 4400 odraslih osoba bez ikakve povijesti kognitivnih oštećenja, uključujući upitnike o obiteljskoj povijesti demencije i skeniranje mozga. Osobe čija je majka (ili oba roditelja) bolovala od Alzheimerove bolesti, imala je značajno više razine takozvanih naslaga amiloidnog plaka u mozgu koje mogu ubrzati kognitivni pad, u usporedbi sa osobama koji su imali samo oca s Alzheimerom, prema rezultatima studije objavljeno u JAMA Neurology.
Amiloidni plakovi su nakupine krivo presavijenih proteina u mozgu koje se dugo povezuju s kognitivnim oštećenjem.
“Naši rezultati pokazuju da je genetski rizik obuhvaćen obiteljskom poviješću demencije utjecao na nakupljanje amiloid-beta proteina čak i kod asimptomatskih starijih osoba”, kaže za Everyday Health viši autor studije Hyun-Sik Yang, dr. med., docent neurologije na Harvard Medical School i Brigham and Women’s Hospital u Bostonu. “Zanimljivo je da je ova povezanost bila jača s poviješću bolesti majke”, kaže dr. Yang.
Možda te zanima…
Dvoje oboljelih od Alzheimera kažu da su jednostavnim promjenama spriječili napredovanje bolesti
Zdravlje
Rizik vezan uz majke s Alzheimerovom bolešću
Ljudi su imali veći rizik od nakupljanja amiloida bez obzira s koliko su godina njihove majke razvile Alzheimerovu bolest. S očeve strane, rizik od demencije sudionika je porastao samo kada su njihovi očevi ranije u životu razvili Alzheimerovu bolest – prije 65. godine.
Budući da se Alzheimerova bolest može dijagnosticirati samo obdukcijom mozga, znanstvenici traže dokaze nakupljanja amiloidnog plaka u mozgu kao jedan od načina da to identificiraju kao potencijalnu dijagnozu kada ljudi dožive kognitivni pad. Amiloidni plakovi mogu se početi nakupljati u mozgu mnogo prije nego što se pojave simptomi Alzheimerove bolesti.
Za potrebe studije, istraživači su se oslanjali na sudionike koji su prijavili bilo kakav gubitak pamćenja ili kognitivno oštećenje koje su doživjeli njihovi roditelji. Samo 10 posto roditelja, koji su imali problema s pamćenjem ili kognitivnim problemima, je prema sudionicima studije imalo obdukcijom potvrđen slučaj Alzheimerove bolesti.
Možda te zanima…
Dva povoljna dodatka prehrani poboljšavaju pamćenje, pokazalo je novo istraživanje
Zdravlje
Studija je imala neka ograničenja
Jedno ograničenje studije je da su sudionici obično bili u svojim sedamdesetima, što znači da su njihovi roditelji vjerojatno rođeni 1920-ih, navodi se u studiji. Muškarci rođeni tada imali su očekivani životni vijek od oko 62 godine, u usporedbi sa 69 godina za žene, i možda nisu živjeli dovoljno dugo da razviju kognitivno oštećenje koje kasnije nastaje, prema studiji.
Osim toga, Alzheimerova bolest majke povezana je sa samo tri posto više amiloidnih plakova u mozgovima ljudi, a iako je to statistički značajno, još nije jasno koliki bi utjecaj ta razlika imala na svakodnevni život ljudi, napisala je dr. Dena Dubal, profesorica neurologije na Weill Institutu za neuroznanosti na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu, u uvodniku koji prati studiju.
Unatoč tome, nalazi upućuju na neke jasne stvari koje bi ljudi mogli učiniti kada znaju da im je majka bolovala od Alzheimerove bolesti, napisala je dr. Dubal u uvodniku.
“Na primjer, majčina Alzheimerova bolest može utjecati na procjenu genetskog rizika kod pojedinaca s obiteljskom poviješću Alzheimerove bolesti, što bi zauzvrat moglo utjecati na motivaciju za promjenu životnog stila s ciljem smanjenja rizika od bolesti”, napisao je Dubal.
Yang rutinski govori pacijentima da odabir životnog stila može napraviti veliku razliku u održavanju zdravog mozga kako stare.
“Kao neurolog, savjetujem svojim pacijentima da jedu zdravu prehranu za srce, poput mediteranske prehrane; redovito vježbaju, ciljajući na 30 minuta, pet dana u tjednu, i to vježbe umjerenog intenziteta; imaju dobre društvene interakcije s prijateljima i obitelji; i optimalno upravljaju čimbenicima kardiovaskularnog rizika kao što su krvni tlak, šećer u krvi i kolesterol kako bi njihov mozak bio zdrav,” kaže Yang.
Možda te zanima…
4 životne promjene koje bi mogle poništiti rane simptome Alzheimerove bolesti
Zdravlje
Source link
[gpt3]rewrite this content and keep HTML tags 
Zdrave osobe koje su imale majke s Alzheimerovom bolesti vjerojatno će imati veću količinu amiloidnih plakova u mozgu nego one čiji je otac imao Alzheimerovu bolest, prema novoj studiji.
U novoj su studiji znanstvenici istraživali može li na zdravlje mozga pojedinca utjecati to kada su njegovi roditelji razvili Alzheimerovu bolest.
Istraživači su ispitali podatke više od 4400 odraslih osoba bez ikakve povijesti kognitivnih oštećenja, uključujući upitnike o obiteljskoj povijesti demencije i skeniranje mozga. Osobe čija je majka (ili oba roditelja) bolovala od Alzheimerove bolesti, imala je značajno više razine takozvanih naslaga amiloidnog plaka u mozgu koje mogu ubrzati kognitivni pad, u usporedbi sa osobama koji su imali samo oca s Alzheimerom, prema rezultatima studije objavljeno u JAMA Neurology.
Amiloidni plakovi su nakupine krivo presavijenih proteina u mozgu koje se dugo povezuju s kognitivnim oštećenjem.
“Naši rezultati pokazuju da je genetski rizik obuhvaćen obiteljskom poviješću demencije utjecao na nakupljanje amiloid-beta proteina čak i kod asimptomatskih starijih osoba”, kaže za Everyday Health viši autor studije Hyun-Sik Yang, dr. med., docent neurologije na Harvard Medical School i Brigham and Women’s Hospital u Bostonu. “Zanimljivo je da je ova povezanost bila jača s poviješću bolesti majke”, kaže dr. Yang.
Možda te zanima…
Dvoje oboljelih od Alzheimera kažu da su jednostavnim promjenama spriječili napredovanje bolesti
Zdravlje
Rizik vezan uz majke s Alzheimerovom bolešću
Ljudi su imali veći rizik od nakupljanja amiloida bez obzira s koliko su godina njihove majke razvile Alzheimerovu bolest. S očeve strane, rizik od demencije sudionika je porastao samo kada su njihovi očevi ranije u životu razvili Alzheimerovu bolest – prije 65. godine.
Budući da se Alzheimerova bolest može dijagnosticirati samo obdukcijom mozga, znanstvenici traže dokaze nakupljanja amiloidnog plaka u mozgu kao jedan od načina da to identificiraju kao potencijalnu dijagnozu kada ljudi dožive kognitivni pad. Amiloidni plakovi mogu se početi nakupljati u mozgu mnogo prije nego što se pojave simptomi Alzheimerove bolesti.
Za potrebe studije, istraživači su se oslanjali na sudionike koji su prijavili bilo kakav gubitak pamćenja ili kognitivno oštećenje koje su doživjeli njihovi roditelji. Samo 10 posto roditelja, koji su imali problema s pamćenjem ili kognitivnim problemima, je prema sudionicima studije imalo obdukcijom potvrđen slučaj Alzheimerove bolesti.
Možda te zanima…
Dva povoljna dodatka prehrani poboljšavaju pamćenje, pokazalo je novo istraživanje
Zdravlje
Studija je imala neka ograničenja
Jedno ograničenje studije je da su sudionici obično bili u svojim sedamdesetima, što znači da su njihovi roditelji vjerojatno rođeni 1920-ih, navodi se u studiji. Muškarci rođeni tada imali su očekivani životni vijek od oko 62 godine, u usporedbi sa 69 godina za žene, i možda nisu živjeli dovoljno dugo da razviju kognitivno oštećenje koje kasnije nastaje, prema studiji.
Osim toga, Alzheimerova bolest majke povezana je sa samo tri posto više amiloidnih plakova u mozgovima ljudi, a iako je to statistički značajno, još nije jasno koliki bi utjecaj ta razlika imala na svakodnevni život ljudi, napisala je dr. Dena Dubal, profesorica neurologije na Weill Institutu za neuroznanosti na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu, u uvodniku koji prati studiju.
Unatoč tome, nalazi upućuju na neke jasne stvari koje bi ljudi mogli učiniti kada znaju da im je majka bolovala od Alzheimerove bolesti, napisala je dr. Dubal u uvodniku.
“Na primjer, majčina Alzheimerova bolest može utjecati na procjenu genetskog rizika kod pojedinaca s obiteljskom poviješću Alzheimerove bolesti, što bi zauzvrat moglo utjecati na motivaciju za promjenu životnog stila s ciljem smanjenja rizika od bolesti”, napisao je Dubal.
Yang rutinski govori pacijentima da odabir životnog stila može napraviti veliku razliku u održavanju zdravog mozga kako stare.
“Kao neurolog, savjetujem svojim pacijentima da jedu zdravu prehranu za srce, poput mediteranske prehrane; redovito vježbaju, ciljajući na 30 minuta, pet dana u tjednu, i to vježbe umjerenog intenziteta; imaju dobre društvene interakcije s prijateljima i obitelji; i optimalno upravljaju čimbenicima kardiovaskularnog rizika kao što su krvni tlak, šećer u krvi i kolesterol kako bi njihov mozak bio zdrav,” kaže Yang.
Možda te zanima…
4 životne promjene koje bi mogle poništiti rane simptome Alzheimerove bolesti
Zdravlje
[/gpt