Svante Paabo već se 25 godina bavi istraživanjem genoma neandertalaca, a njegovo istraživanje pokazalo je da Europljani nose oko 2,6 posto neandertalskih gena
Švedski genetičar Svante Paabo dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu. Paabo je ovu prestižnu znanstvenu nagradu zaradio istraživanjem genetičkog koda naših predaka neandertalaca, odnosno za “otkrića koja se odnose na genome izumrlih hominina i humanu evoluciju”, prenosi BBC. Osim što je dešifrirao njihov genetski kod i razvio delikatne metode ekstrakcije genetskog materijala iz ostataka kostiju, Svante je otkrio i dosad nepoznatu podvrstu Homo sapiensa koja je živjela u doba paleolitika nazvanu denisovanci.
Dio istraživanja proveo je na kostima iz Vindije
Tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća, istraživanje ljudskog genoma bilo je u punom jeku, no Paabo se nije bavio “svježim” uzorcima nego je svoj fokus prebacio na kosti naših predaka. Kako se radi o uzorcima koji su vremenom oštećeni, iz njih je izvući dobar genetski materijal znatno kompliciranije te iziskuje mnogo vremena i pažljivog posla. U potrazi za kvalitetnim uzorcima neandertalskih kosti, Paabo je došao i do Hrvatske, točnije do Vindije. U Institutu Max Planck Paabo je 2010. godine sekvencirao neandertalski genom na osnovi fosilnih ostataka iz Vindije.
Kasnije je nobelovac surađivao i s mladim hrvatskim znanstvenicima Petrom Korlević, Matejom Hajdinjak i Tomislavom Maričićem te je 2017. objavio rezultate sekvenciranja genoma iz uzorka kosti neandertalke nazvane 33.19, koja je prije 52 tisuće godina živjela u Vindiji. Istraživanjem je otkriveno da Europljani imaju i do 2,6 posto neandertalskih gena.
Paabo je i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a kako navodi HAZU, radi se o jednoj od najutjecajnijih osoba u području evolucijske genetike čovjeka. Nobelovac je i nekoliko puta gostovao na predavanjima u Hrvatskoj. Zanimljivo je da je i njegov otac, Sune Bergström, također primio Nobelovu nagradu za medicinu.
Foto: voca.hr
Špilja Vindija
Što smo naslijedili od neandertalaca?
Švedski znanstvenik svojim je istraživanjima pokazao da ljudi diljem svijeta nose dio neandertalskog genoma, a postotak zastupljenosti se razlikuje od jedan do četiri posto ovisno o području s kojeg dolaze. To nam govori da su moderni ljudi i neandertalci nekada bili u kontaktu i stvorili potomke, sve to prije nego što su neandertalci izumrli prije oko 40 tisuća godina, prenosi CNN.
Ovi naizgled mali postoci gena igraju veliku ulogu u životima današnjih ljudi, ali i na medicinu. Kako navodi Nature, upravo ti geni mogu uvelike doprinijeti riziku raznih bolesti. Jedno od posljednjih istraživanja koje je proveo Paabo povezuje određene neandertalske gene s većim rizikom razvijanja snažnijih simptoma covida. Za CNN je Paabo izjavio kako je zanimljivo da 25 godina istraživanja genoma naših predaka može tako brzo postati jako važno za medicinsku krizu koja nas prati.
Geni koje su nosili denisovanci zaslužni su, primjerice, za tako dobru adaptivnost na život na velikim nadmorskim visinama stanovnika Tibeta. Neandertalski geni u nama mogu diktirati i boju kose, visinu, nijansu kože, ali i navike spavanja, sklonost ovisnostima pa čak i raspoloženje i funkcionalnost imunosnog sustava. Zanimljivo je vidjeti što će daljnja istraživanja o utjecaju neandertalskih genoma donijeti modernoj medicini.
Možda te zanima…
‘Bez genetskog testiranja nema adekvatnog liječenja raka jajnika’
Zdravlje
Možda te zanima…
Otkriven gen koji utječe na razvoj mentalnih bolesti
Zdravlje
