U Zagrebu je od 3. do 6. studenog održana velika konferencija Stevo Julius na temu prehipertenzije, hipertenzije i kardiovaskularne zaštite, nazvana po liječniku i akademiku hrvatskog porijekla, čiji je istraživački interes bio usmjeren na područje patofiziologije ranih faza arterijske hipertenzije i metaboličkog sindroma. Autor je više od 400 radova u vodećim svjetskim časopisima, a njegov je doprinos istraživanju i tretmanima arterijske hipertenzije ostavio velik trag u svjetskoj znanosti.
POGLEDAJTE VIDEO
Brojni stručnjaci tijekom konferencije podijelili su najnovija dostignuća i pristupe u liječenju raznih stanja i kardiovaskularnih bolesti pa se tako raspravljalo i o maskiranoj hipertenziji kod pretile djece, ali i pravilnoj prehrani u prevenciji hipertenzije te nizu tema.
Jedna od tema je bio i simpozij o ‘Upravljanju faktorima rizika i izazovima za javno zdravstvo’, na kojem su sudjelovali profesor Bojan Jelaković koji je govorio o faktorima rizika i teretu za kardiovaskularne bolesti, dok je profesor Reuven Zimlichman govorio o smanjenju štete duhana kod pušača, a u raspravi je sudjelovao i psihijatar Stipe Drmić.
U svom uvodu Jelaković je istaknuo kako su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti kod Hrvata u 2020. godini, a govoreći o glavnim promjenjivim faktorima rizika danas istaknuo je pušenje, alkohol, nezdravu prehranu koja uključuje previše soli i nedovoljno voća i povrća te nisku fizičku aktivnost. Kao biološke pak faktore rizika ističe, visok krvni tlak, pretilost, povišeni šećer u krvi i masnoće.
S manje soli snizili tlak
On se pak u svom uvodnom dijelu fokusirao na istraživanje oko smanjenja štetnosti, fokusirano na smanjenje udjela soli u pekarskoj industriji, alii u mesnoj industriji koje kao posljedicu ima niži tlak.
Foto: Lovro Domitrovic/PIXSELL
– Sigurno da treba pristupiti svemu što može pridonijeti boljitku naših bolesnika i opće populacije. Ja vam mogu samo reći jedan primjer, a to je primjer sa tim smanjenjem rizika ili harm reduction koji smo proveli u Hrvatskoj, a to je veliki uspjeh zapravo Hrvatske, to ju svrstava na vrh razvijenog civiliziranog svijeta. To su naše aktivnosti za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli. Dakle, nismo uspjeli smanjiti posve unos kuhinjske soli do one razine koja bi bila željna i poželjna, ali smo s ovim našim aktivnostima uspjeli djelomično smanjiti unos kuhinjske soli i time smo djelomično smanjili rizik. Tako da smo počeli postepeno smanjivati količinu soli u pekarskim proizvodima i to je sa 2,2 posto, koliko je bilo prije naših aktivnosti, taj unos smanjen na 1,3 posto. Drugi primjer je tvrtka iz domaće mesne industrij koja je smanjila udio kuhinjske soli u svim svojim proizvodima za 25 posto. Dakle, taj proizvod je zdraviji od proizvoda koje prodaju neke druge mesne industrije. Nije posve zdrav, ne možemo ga proklamirati kao zdrav, ali ga možemo proklamirati kao ‘zdraviji’. I unos kuhinjske soli tim našim postupcima, tim postupcima smanjivanja rizika, ne potpunog isključivanja rizika, dovodi do toga da se danas otprilike 1,6-1,9 grama soli dnevno manje unosi u hrvatskoj populaciji. To je povezano s nižim arterijskim tlakom u općoj populaciji, što je otprilike 3 mm žive, a to će onda rezultirati u sljedećim godinama sa 7 posto manje smrti od koronarnih bolesti i 10 posto manje smrti od moždanog udara – rekao je na pitanje može li se, odnosno ima li smisla koncept smanjene štetnosti koristiti kao strategiju u borbi protiv faktora rizika u nastajanju kardiovaskularnih bolesti.
‘Trebamo novi pristup smanjenju štete’
Profesor Zimlichman u svom predavanju o smanjenju štetnosti duhana kod pušača također se osvrnuo na faktore rizika te istaknuo i stres kao bitan i promjenjiv faktor, a govoreći o faktorima rizika kao uzročnicima smrti, na vodećem mjestu su povišeni krvni tlak i pušenje, istaknuo je. Naglasio je i kako je rizik od ponovnog infarkta kod pušača koji su imali infarkt pao za 50 posto u prvoj godini od prestanka pušenja, dok se normalizirao na razinu nepušača kroz dvije godine.
-No, čak i sa dijagnozom kardiovaskularnih bolesti, 49 posto pušača je nastavilo pušiti, a čak ih 57 posto nastavlja pušiti i nakon infarkta- istaknuo je Zimlichman. Spomenuo je i trendove smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u posljednjih 40 godina. Tako se, kaže, od 1980. do 2000. vidi velik pad mortaliteta, no potom je uslijedila stagnacija.
-To je znak da trebamo novi pristup smanjenju štete kako bi se to promijenilo. Smanjenje štete se temelji na premisi da je neka razina nezdravog ponašanja neizbježna i stoga cilja na smanjenje štete koju će ljudi, kao posljedicu, imati – istaknuo je pa naveo kako će ljudi s dijabetesom i dalje jesti previše, pušači s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća će i dalje pušiti…
Foto: Lovro Domitrovic/PIXSELL
Zimlichman ističe kako već imamo inovativne pristupe smanjenju štete kod raznih područja, poput prezervativa i cjepiva za seksualne aktivnosti, kreme za sunčanje za one koji pretjerano borave na suncu ili zamjene za šećer za one koji vole slatko.
Zašto onda nemamo takve pristupe i kod pušenja? – postavlja pitanje i nastavlja kako je prekid pušenja najbolja opcija, no procjena je WHO-a da će u bliskoj budućnosti i dalje više od milijardu ljudi pušiti.
Naveo je i razne pristupe zemalja diljem svijeta koje su već usvojile neke stavove prema proizvodima smanjenog rizika. Isto tako je engleski Ured za javno zdravstvo krajem rujna objavio izvješće u kojem su analizirali 400 studija o korištenju e-cigareta u kojem zaključuju kako “korištenje e-cigareta u usporedbi s pušenjem klasičnih cigareta, predstavlja jako mali rizik”. No, naglašavaju kako korištenje e-cigareta nije bez rizika, posebno za one koji nikad nisu pušili. Čak je i FDA klasificirao jedan od novijih proizvoda za grijanje duhana, IQOS, kao proizvod modificiranog rizika koji može pozitivno utjecati na javno zdravlje
Psihijatar Stipe Drmić komentirao je pak zašto je pušačima teško odreći se pušenja te istaknuo da u nezdravim ponašanjima tražimo utjehu ili nagradu, a pušačima je to i dopaminski udarac. Dodao je i kako je ovo specifična ovisnost, gdje imamo ovisnost o nikotinu, ali i o ritualu, zbog čega mnogi ponovno propuše.
Foto: Lovro Domitrovic/PIXSELL
-Kao psihijatar mogu reći takvim pacijentima da stresne situacije mogu utjecati i potaknuti neka ranija ponašanja i regresiju – rekao je Drmić i dodao da je tu potrebna potpora prijatelja, obitelji, ali i da postoje razni načini.
Govoreći pak o tome kako se boriti za prestanak pušenja kod onih milijardu ljudi koje spominje i WHO, Zimlichman ističe kako su to tvrdokorni pušači koji sada ne mogu ili ne žele prestati i za njih treba osmisliti nove pristupe.
‘Pacijente moramo opskrbiti znanjem’
-Ako smanjimo broj cigareta, to je dio uspjeha. Ako ih prebacimo na proizvode smanjene štete i to je uspjeh – kaže Zimlichman i ističe kako uvijek u klinici svojim pacijentima govori da je najbolje prestati, ali i upozorava pacijente da je bolje prebaciti se na manje štetni proizvod ako mogu. Naglašava posebno i da koriste uređaje koji su testirani i poznati, a ne neprovjereni.
– Mi liječnici imamo opciju pomoći svojim pacijentima koji nisu sposobni prestati pušiti, pomoći im i spriječiti da udišu kancerogene tvari nastale izgaranjem cigarete. Ako liječnik ne zna ništa o tome, a ni pacijent, nema šanse da će uspjeti spasiti sebe. A govorimo o pacijentima koji unatoč svim kampanjama u mnogim zemljama o prestanku pušenja znaju da je pušenje štetno, da uzrokuje bolesti, ali nisu sposobni prestati. Zato ih moramo opskrbiti s informacijama kako mogu poboljšati svoje šanse i to je velik zadatak koji nije odrađen zadovoljavajuće. Mnoge zemlje još ne razumiju taj proces, njegove prednosti te mogućnost smanjivanja stope smrtnosti pušača. To je moguće i naša je dužnost to učiniti. Ali današnja situacija je da oni koji puše, znaju sve o štetnosti pušenja, međutim nastavljaju pušiti. Oni su ovisnici i ne mogu prestati pušiti i trebamo nove pristupe. WHO treba “razbistriti misli” kako bi shvatili da imamo okorjele pušače koji neće prestati pušiti samo zato jer ih u to uvjeravate, nego im moramo dati bolje šanse za preživljavanje te manje oboljenja – rekao nam je.
Poručuje i kako je važno pitanje pasivnog pušenja i posljedica na zdravlje članova obitelji. Pasivnog pušenja, kod onih koji prelaze na proizvode sa smanjenom štetom, nema. Na taj način pozitivno utječu i na zdravlje članova obitelji. Jedan od strahova koji se često ističe je i da će mladima ovakvi uređaji biti privlačni, no Zimlichman ističe kako u zemljama, koje su već uvele proizvode sa smanjenom štetom, nema povećanja onih koji su to počeli koristiti.
