Na zagrebačkoj Trešnjevci dvojica maloljetnika napala su vršnjaka, snimila nasilje i objavila sve na društvenim mrežama. Proteklog vikenda pritvorskom nadzorniku privedene su tri maloljetnice koje su u Sesvetama pretukle maloljetnicu. Jedna od pritvorenih sve je snimila mobitelom, a i ta se snimka proširila društvenim mrežama. O tome kako zaustaviti vršnjačko nasilje razgovarali su tri stručnjakinje u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
‘U 2022. porastao broj prijavljenih slučajeva međuvršnjačkog nasilja’
Policija od 2015. godine prati statistiku pojavnosti vršnjačkog nasilja i do 2021. zabilježen je kontinuirani pad prijavljenih slučajeva. Godine 2015. zabilježeno je 732 počinitelja mlađe od 21 godine koji su počinili neko kazneno djelo na štetu djeteta mlađeg od 18 godina. Taj broj je 2021. pao na 298 počinitelja, da bi 2022. godine porastao na 418, navela je Anita Matijević, voditeljica odjela maloljetničke delikvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije.
Dodala je kako je međuvršnjački kriminalitet najzastupljeniji u kaznenim djelima protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeca. Takvih kaznenih djela među vršnjacima zabilježeno je 230. Najčešće kazneno djelo koje se prošle godine bilježi je iskorištavanje djece za pornografiju, zatim tjelesne ozljede, te prijetnje, istaknula je.
– Nasilja među mladima je uvijek bilo, ali je problem što se sada to nasilje snima, te postoje viralne snimke. Djeca ne mogu biti svjesni posljedica, ali nedostaje empatije među mladima. Djeca imaju puno niži prag tolerancije i reagiraju burnije. Snimanje je kazneno djelo, ali mladi o tome očito ne razmišljaju – rekla je Matijević.
‘Osim tradicionalnih oblika nasilja, pojavilo se elektroničko nasilje’
Pročelnica Katedre za razvojnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić naglasila je kako su posljedice vršnjačkog nasilja vrlo ozbiljne i za dijete koje trpi nasilje i za ono dijete koje se nasilnički ponaša.
– Osim tradicionalnih oblika nasilja, sada su se pojavilo novo vršnjačko nasilje-elektroničko. S porastom društvenih mreža, tradicionalni zlostavljači sada snimke objavljuju viralno. Društvene mreže i općenito mediji mogu poticati nasilje – dodala je.
‘Nasilje je postalo sve okrutnije, posebice na društvenim mrežama’
Klinička psihologinja, psihoterapeutkinja i stalna sudska vještakinja prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander poručila je kako sve više ima vršnjačkog nasilja. Brojke su veće nego što se javno govori. Pojedinci nasilje ne prijavljuju, jer se boje da oni ne bi postali žrtve nasilja.
– Nasilje je postalo sve okrutnije, posebice na društvenim mrežama, mladi će sve učiniti za veći broj likeova. Djeci postaju heroji, pojedinci koji su nasilni. A to gledaju i na raznim portalima, upijaju ono što im se servira u javnosti – navodi.
Kuterovac Jagodić dodala je kako i političari komuniciraju vrlo agresivno, pa nije ni čudo što djeca emitiraju. Posljedice zlostavljanja su jako velike i emocionalne. Mladima se uništava čak želja za životom, pa se pojavljuje sve veći broj suicida među mladima.
Najčitaniji članci
Source link
Nasilje među mladima oduvijek je bilo prisutno u društvu. Međutim, sada se takvo nasilje ne samo događa, nego se i snima. Mladi stvaraju video snimke tijekom vršenja vršnjačkog nasilja i dijele ih na društvenim mrežama kako bi se dokazali drugima da su moćniji i snažniji od drugih.
Nedostatak empatije među mladima je vjerojatno jedan od glavnih uzroka takvog ponašanja. Mladi ljudi ne mogu shvatiti i osjetiti stanje druge osobe, što znači da ne brinu o njihovim osjećajima i posljedicama koje mogu uzrokovati svojim postupcima. Stvaranje takvog nasilja nije samo pitanje nedostatka empatije, nego i nedovoljnog odgoja kod kuće i u društvu u cjelini.
Roditelji su ti koji trebaju početi djelovati kako bi spriječili takvo ponašanje svoje djece. Trebaju naučiti djecu da poštuju druge i da se bore za prava pravde na human i neagresivan način. Djeca bi također trebala biti uključena u društvene aktivnosti, što će im pomoći da razviju sposobnosti empatije i tolerancije prema drugima.
U školama također treba provesti neke preventivne mjere protiv nasilja među mladima. Takve mjere mogu uključivati radionice na temu vršnjačkog nasilja i različitih načina kako se suprotstaviti, te vježbe za razvijanje emocionalne inteligencije.
U konačnici, nasilje među mladima nije nešto što se jednostavno može ignorirati. Ovo ponašanje može ostaviti ozbiljne posljedice i dugotrajne traume na njihovim žrtvama. Stoga, najvažnije je djelovati i podići svijest o ovom problemu kako bismo izgradili društvo u kojem su poštovanje, briga i empatija temeljne vrijednosti.
