Teško je biti produktivan i uspješan u školi kad si umoran. Istraživanjem smo otkrili da većina naših kolega ne spava više od četiri sata, a znanost jednoglasno dokazuje da nam je potrebno devet sati kvalitetnog sna. Bilo bi super kad bi nastava počinjala kasnije, recimo u 8.30 – kaže nam Loris Tomljenović (17), učenica II. gimnazije u Zagrebu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ona je sa 16 kolega te s profesoricama Marinom Vitković i Irenom Ihas Jurić tražila rješenje za kronični umor učenika u okviru novog fakultativnog predmeta “Škola i zajednica”. Riječ je o predmetu za učenike 2. i 3. razreda srednje škole koji smišljaju sami učenici, a temelji se na istraživačkom poučavanju. Uveden je u program ove školske godine, a glavni pokretači su Institut za društvena istraživanja i Filozofski fakultet u Zagrebu. Oko 1300 učenika iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske tražilo je rješenja za probleme tako što su anketirali ljude, razgovarali sa stručnjacima, ali i ministrima. Tako su učenici II. gimnazije razgovarali s neuroznanstvenikom dr. Alenom Juginovićem, koji im je dao nekoliko savjeta kako se bolje naspavati i odmoriti se.
– Prije spavanja u sobu pustiti hladan i svjež zrak, zatamniti prostor, ići spavati u slično vrijeme, vježbati tijekom dana, ugasiti svjetla… Ne preporučuje se gledanje ekrana prije spavanja niti alkohol, ali ni nikotin… – kaže nam Alma Ambroš (17) te napominje kako je poželjno spavati 30 minuta popodne, no nikako dulje od toga.
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Lara Žilavec (17) udaljena je sat vremena od škole. Ustaje u 5.45, što znači da bi trebala spavati već u 22 sata. No to je, kako kaže, neizvedivo s količinom obaveza koje imaju.
– Istraživanje Američke pedijatrijske akademije potvrđuje kako je buđenje adolescenata u 6 sati jednako kao da odraslog čovjeka budite u 4 sata – objašnjava Lara te dodaje kako bi bilo idealno kad bi nastava počela kasnije da bi se odmorili.
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Uređivali interijer, eksterijer, educirali kolege o zdravim navikama
Dečki iz Elektrotehničke škole u Zagrebu smatrali su da u njihovoj školi, koja ima oko 700 učenika, nema dovoljno sjedećih mjesta ni mjesta za opuštanje.
– Prvo smo bili nesigurni jer nismo znali puno o predmetu, no nije nam trebalo dugo se više angažiramo jer smo htjeli okolinu po mjeri učenika. Imali smo super ekipu i profesoricu Sanju Ajman Filipčić, koja nas je mentorirala – kaže Toni Marjanović (16), učenik drugog razreda. Nakon planiranja kontaktirali su namještaj.hr te Ikeu, koji su im donirali kutnu garnituru za “Gluhu sobu”, stoliće i stolce za dugi hodnik škole, mreže za dvorište…
Foto: Elektrotehnička škola u Zagrebu
– Radili smo tlocrte i makete za eksterijer i interijer. Ugostili smo Učilište Profokus, tvrtku Sladović i studente Arhitektonskog fakulteta, sa studija dizajna, koji su nam pomogli sve isplanirati – rekao je Marjanović, koji planira i druge godine upisati ŠiZ, čak se i boji za svoje mjesto koliko je zainteresiranih.
Foto: Elektrotehnička škola u Zagrebu
A učenici opatijske Gimnazije Eugena Kumičića proučavali su “Nedostupnost edukativnog sadržaja o zdravim prehrambenim navikama srednjih škola”.
– Istraživanjem smo ustanovili da postoji velik problem neosviještenosti o zdravoj prehrani, koji se ne tiče samo učenika nego zajednice u globalu. Učili smo od stručnjaka, s ekosajmova, jedni od drugih… Osmislili smo školski vrt te već iduće godine očekujemo iz njega ubirati zdrave plodove, a edukacijom smo postigli da sve manje učenika za marendu kupuje pekarske proizvode nego kod kuće spravljaju zdrave zalogaje koje onda nose u školu. Promjena počinje malim koracima, djelovanjem ‘malih’ ljudi u malim zajednicama i jedino nas edukacija vodi prema osviještenosti – smatraju učenici navedene škole.
Učenici riječke Prometne škole odabrali su “Uređenje naše škole”, potaknuti neuređenim okolišem, neiskorištenim vanjskim prostorom, poteškoćama sa samom školskom zgradom, učeničkim toaletima i pojedinim učionicama te nedovoljnim sadržajem za druženja, a sve sa željom za konkretnim promjenama i ugodnijim školovanjem.
– Radili smo u grupama, svako je imao svoj zadatak. Istraživanjem smo se pobliže upoznali s povijsnim razvojem naše škole i same zgrade. Informirali smo se o financijskom planu Škole i budućim ulaganjima u prostor i okoliš te saznali mišljenja učenika i djelatnika te prikupili ideje stručnih suradnika. Tijekom istraživanja uočili smo pozitivne promjene, uređen je školski hol, raskrčeno je žbunje na igralištu, pokošene travnate površine, a planiraju se ulaganja u vanjske klupice i satove. Zaključili smo da su financije najveći problem, ali to nas nije obeshrabrilo te smo osmislili načine kako ostvariti zacrtane ciljeve. Putem donacija namještaja i inventara od raznih hrvatskih tvrtki opremit ćemo neke učionice. Izradom letaka, plakata i promo materijala ukazujemo na naš problem. Sastavljanjem memoranduma kojeg ćemo proslijediti svim našim školama jer zagovaramo uređenje svih njih – pričaju nam Antonia Kalac i Ivona Kolar, učenice 2. i 3. razreda navedene škole.
Učenici opatijske Gimnazije Eugena Kumičića su pak proučavali “Nedostupnost edukativnog sadržaja o zdravim prehrambenim navikama srednjih škola”.
– Istraživanjem smo ustanovili da postoji veliki problem neosviještenosti o zdravoj prehrani, koji se ne tiče samo učenika već zajednice u globalu. Učili smo od stručnjaka, eko sajmova, jedni od drugih. osmislili smo školski vrt te već iduće godine očekujemo iz njega ubirati zdrave plodove zemlje, a edukacijom smo postigli da sve manje učenika za marende kupuje pekarske proizvode već kod kuće spravljaju zdrave zalogaje koje onda nose u školu. Promjena počinje malim koracima, djelovanjem “malih” ljudi u malim zajednicama i jedino nas edukacija vodi osviještenosti – smatraju učenici navedene škole.
Noa Šakić iz opatijske Hotelijerske škole prezentirala je temu “Zdravlje mladih: mentalno i spolno”.
– Proučavali smo što nas mlade muči, a utječe na mentalno i spolno zdravlje. Pokušavali smo ustanoviti postoji li poveznica između utjecaja društvenih mreža, negativnih komentara, ovisnosti o njoj i stvaranje nerealne slike sebe i ostalih, s istim. U razgovoru sa stručnjacima doznali smo kako je depresija, anksioznost, samoozljeđivanje i problemi identitarna kod mladih u porastu. Predložili smo više stručnih suradnika po školama, brže dolaženje na red u zdravstvenim ustanovama te više edukacije u vezi navedenog – kazala je Noa.
