Lana Žaja doktorirala je informacijske i komunikacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te upravo objavila knjigu “Povijest umjetne inteligencije” u izdanju Hrvatskog državnog arhiva. Prije ulaska svijet znanosti bavila se PR-om u kozmetičkoj industriji, medijima, politici. Razgovarali smo s njom povodom objave rezultata istraživanja o interesima mladih za STEM. Pokazuje se kako djevojčice i djevojke u Hrvatskoj na kraju osnovne škole i dalje mnogo manje biraju zanimanja poput informatike i računalstva, te da gube samopouzdanje vezano uz svoja znanja.
1. AI je pojam, teza i događaj desetljeća, vjerojatno i cijelog stoljeća pred nama. Koliko nam AI pomaže u obrazovanju?
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Mi još uvijek nismo ušli niti u ranu fazu istraživanja mogućnosti umjetne inteligencije i načina na koji bi ona mogla koristiti učiteljima. Područje koje bi trebalo svakako uzeti u obzir je korištenje alata umjetne inteligencije za smanjenje radnog opterećenja učitelja pružanjem učiteljima „virtualnog ‘pomoćnika“.
Za takav poduhvat prvo moramo izraditi plan i program kurikuluma, pa sve do izrade visokokvalitetnih nastavnih resursa jer umjetna inteligencija ima potencijal smanjiti količinu vremena koje učitelji provode obavljajući administrativne zadatke, kako bi se mogli usredotočiti na ono što najbolje rade – poučavanje i pružanje podrške svojim učenicima.
‘Generacija Z nije lijena’
2. Je li, primjerice, korištenje Chat GTP-a pokazatelj da su mladi snalažljivi ili da jednostavno uče na nove načine? Ili da su lijeni i ne znaju učiti?
Današnja djeca su Z generacija i oni su nevjerojatno snalažljivi i sigurno nisu lijeni. 77% Generacije Z odgojeno je s digitalnom tehnologijom koja za njih predstavlja način i stil života bez kojeg ne mogu funkcionirati. Također, poznati „Like“ su zamijenili „Followom“ tj. međusobnim praćenjem života pomoću društvenih mreža i platformi. Njihovo znanje dolazi skoro u potpunosti iz digitalnih izvora, za razliku od milenijalaca koji prakticiraju i analogne kanale, stoga nije čudno da su je Z generacija dobila nadimak i Gen-Tech zbog boravaka u online prostoru. U tom smislu su u velikoj prednosti ispred profesora i učitelja.
3. Kako i Vi pišete u svojoj knjizi “Povijest umjetne inteligencije”, ljudi od davnina zamišljaju inteligentna umjetna bića. Iznenađuje li Vas napredak AI-ja posljednjih godina, za koji mnogi kažu kao je neočekivano brz? Hoće li nas umjetna inteligencija prerasti, kako će izgledati životi današnjih mladih s AI-jem?
Omiljeno poglavlje i knjizi mi je ono o transhumanizmu. Pedesetih godina prošloga stoljeća pojavio se prvi organizirani transhumanistički pokret. Predvodio ga je engleski filozof i futurist FM-2030, koji je predložio ideju transhumanosti te se zalagao za primjenu tehnologije i genetičkog inženjeringa za poboljšanje ljudskih sposobnosti. Iako živimo u XXI. stoljeću, teško je pojmiti da netko samog sebe naziva FM-2030. No taj netko je rođen još davne, 1930. godine s pravim imenom i prezimenom, no poslije, kada su uvjeti to dopustili, u 70-im godinama prošlog stoljeća, odlučio se za ovakvu radikalnu promjenu.
Čvrsto je vjerovao u to da su naša krhkost i fizička ograničenja velikim dijelom odgovorna za nesreću prisutnu u svijetu u kojem živimo. Imao je isto tako zanimljiva razmišljanja o braku, koji je doživljavao kao svojevrsno posjedovanje te je vjerovao da je brak propala institucija i da će u budućnosti u tome smislu vladati ne promiskuitet, već fluidnost, odnosno spolna neodređenost i sloboda međuljudskih odnosa. Ova su predviđanja danas postala naša svakodnevnica, primjerice, prilikom primanja na posao, nemamo samo polja koja se tiču spola muškarac ili žena, već je dodana i transrodna vrijednost „x“.
Osobni virtualni učitelji
4. Kako će umjetna inteligencija promijeniti obrazovanje i znanost u sljedećih 50 godina?
Jedna velika promjena koju možemo očekivati je načinu na koji radimo. Umjetna inteligencija će nam pomoći da zadatke obavljamo brže i bolje, poput jednostavnijeg odgovaranja na e-poštu ili analiziranja podataka. To znači da bi se neki poslovi mogli promijeniti ili čak nestati, ali će se otvoriti i novi. Ljudi bi mogli raditi manje i imati više vremena za druge stvari.
Obrazovanje će također biti drugačije. S umjetnom inteligencijom učenje će biti više personalizirano, što znači da svaka osoba može učiti vlastitim tempom i na svoj način. Zamislite da imate virtualnog učitelja koji točno zna što trebate naučiti i kako vas tome naučiti!?! Poboljšat će se i zdravstvo. Umjetna inteligencija može pomoći liječnicima da ranije dijagnosticiraju bolesti i izrade bolje planove liječenja. Medicinski Roboti već sada pomažu u operacijama, čineći ih sigurnijima i preciznijima.
Foto: Reuters/Screenshot
Umjetna inteligencija će sigurno potpuno izmijeniti promet. Samovozeći automobili i dronovi će nas voziti bez ljudskog vozačem. Takvo bi putovanje moglo učiniti sigurnijim i manje stresnim. U našim svakodnevnim životima umjetna inteligencija će stvari učiniti praktičnijima. Pametne kuće moći će izvršavati radnje poput podešavanja temperature ili automatskog isključivanja svjetla. Virtualni pomoćnici, poput Sirija ili Alexe, bit će još pametniji i pomagati će nam u više kućnih i poslovnih zadataka.
Ali postoje i izazovi. Moramo osigurati da se umjetna inteligencija koristi odgovorno i etično. Moramo zaštititi privatnost ljudi i pobrinuti se da umjetna inteligencija prema svima postupa pošteno te moramo osigurati da svi imaju pristup alatima umjetne inteligencije, za što se najviše zalaže Elon Musk.
Sve u svemu, budućnost s umjetnom inteligencijom izgleda uzbudljivo. Uz ispravno planiranje i brigu, sigurno nam može pomoći stvoriti bolji svijet u kojem živimo sretnije, zdravije i povezanije živote, neovisno o tome u kojem dijelu svijeta se nalazili.
5. Na što se trebaju koncentrirati mladi, ali i njihovi učitelji i edukatori s obzirom na suvremene tehnologije i AI? Što trebaju učiti, koje im vještine trebaju kad počnu raditi? Što će biti važnije, kreativnost, timski rad, kritično razmišljanje?
Prvo učitelje moramo opremiti znanjem i strategijama koje će im trebati za korištenje ove nove tehnologije za poboljšanje i pojednostavljenje svakodnevnih procesa, kao i provedbu u učionici. Neka područja u kojima umjetna inteligencija može transformirati učionicu uključuju personalizirano učenje, ideje, adaptivno učenje, obrazovanje s posebnim potrebama, dvojezično obrazovanje itd. Podučavanje učenika o umjetnoj inteligenciji ključno je za razvoj digitalne pismenosti, vještina kritičkog razmišljanja i pripremu učenika za budući akademski uspjeh i uspjeh u karijeri. Osnovno razumijevanje sustava umjetne inteligencije omogućuje učenicima sigurno, odgovorno i etično uključivanje i razmišljanje o tehnologijama umjetne inteligencije. Učenje o umjetnoj inteligenciji također potiče učenike na analizu i procjenu strukture pitanja, složenih informacija, pretpostavki pitanja i razmatranje etičkih
implikacija upotrebe tehnologije umjetne inteligencije. Rekla bih da je u ovom trenutku edukacije apsolutno sve važno i kreativnost i timski rad i kritično razmišljanje.
Personalizirano učenje uključuje sustave pokretane umjetnom inteligencijom koji analiziraju učenikove stilove učenja, snage i slabosti kako bi stvorili prilagođene planove lekcija i predložili resurse koji služe njihovim individualnim potrebama.
STEM se smatra muškim područjem
6. Znanstvenica ste s bogatim radnim iskustvom u mnogim područjima. Što smatrate najvažnijim iskustvom u svojoj karijeri?
Moje bogato radno iskustvo u PR kozmetičkoj industriji, politici, medijima te raznovrsnim adrenalinskim holističkim pristupima životu (bavila sam se neko vrijeme i padobranstvom), mogu reći da je znanstveno istraživanje upotpunilo moju osobnost. Ideja za pisanje ove knjige je nastala 2020. godine kad sam doktorirala na informacijskim i komunikacijskim znanostima, a tema doktorske disertacije je bila scientometrijska analiza znanstvenog časopisa Hrvatskog državnog arhiva „Arhivski vjesnik“. Prva sam koja je znanstveno analizirala ovaj časopis u širokom rasponu od 120 godina. Disertacija je u otvorenom pristupu i dostupna je na Googleovoj tražilici te ima preko 2500 downloada (link: https://dr.nsk.hr/islandora/object/ffzg%3A3319).
Tada sam razumjela koliko je povijest u razvoju bilo kojem području iznimno važna. Bilo mi je fascinantno da se u početcima ovog časopisa pisalo o spaljivanju vještica. Samo 100 godina kasnije se počinje se pisati o informacijskim sustavima i digitalizaciji.
Danas govorimo o pravima robota, a još uvijek nismo razriješili pitanja ravnopravnosti spolova. Nadovezujući se na činjenicu da su uglednici žene spaljivali, danas nemamo puno drugačiju sliku u metaforičkom smislu. Danas se rade napadi solnom kiselinom i to je redovita pojava u državama južne Azije gdje muški napadači koriste ovo strašno oružje kako bi zlostavljali žene kao oblik kažnjavanja ili kontrole nad njima. U našem uređenom društvu ukoliko je muškarac ugledan, u smislu toga da je visoko pozicioniran i dobro umrežen, koji ima izniman utjecaj na određene interesne skupine i takvom muškarcu žena kaže NE, u bilo kojem smislu poslovnom ili prijateljskom, najčešće se takav visoko pozicionirani muškarac okomi na ženu, na način da ju koči u napredovanju, financijskoj neovisnosti, okretajući prijatelje, obitelj ili kolege protiv nje govoreći da je dotična žena luda ili histerična ili mentalno nestabilna. To je obrazac ponašanja određene skupine muškaraca koji stoljećima uspješno funkcionira. Za sada alati umjetne inteligencije nisu našli put za regulaciju ove problematike, ali željela bih da se na ovom području dogodi tehnološka singularnost.
7. Djevojke u Hrvatskoj i dalje nedovoljno biraju STEM područja i zanimanja. Zašto je tako i što biste im preporučili? Što u školama treba mijenjati da se djevojčicama i djevojkama približi STEM?
Ovo je zapravo isto tema ravnopravnosti spolova. Djevojkama i ženama je često izazov natjecati se s muškarcima za one najviše pozicije, osobito u industriji u kojoj dominiraju muškarci kao što je STEM područje koje obuhvaća znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku. Ključni čimbenici koji održavaju rodne STEM razlike:
1. Rodni stereotipi: STEM područja često se smatraju muškima, a učitelji i roditelji često podcjenjuju matematičke sposobnosti djevojčica već u predškolskoj dobi.
2. Kulture u kojima dominiraju muškarci: Budući da manje žena studira i radi u STEM-u, ova područja teže održavanju nefleksibilnih, isključivih kultura u kojima dominiraju muškarci, a koje ne podržavaju niti su privlačne ženama i manjinama.
3. Premalo uzora: djevojke imaju premalo snažnih ženskih uzora koji bi potaknuli njihovo zanimanje za ta područja, jer čitaju ograničene primjere znanstvenica i inženjera u knjigama, medijima i popularnoj kulturi.
Mit o muškom matematičkom mozgu jedna je od najdestruktivnijih ideja u obrazovanju jer istraživanja ne pokazuju urođene kognitivne biološke razlike između muškaraca i žena u matematici. Stoga mlade žene treba što više poticati i ohrabrivati da se odvaže plivati u ovim izazovnim programerskim vodama i nadolazećem AI vremenu.
