Fizičar akademik, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ksenofont Ilakovac, preminuo je danas u Zagrebu u 96. godini života, izvjestili su iz HAZU. Glavno područje njegova istraživanja bila je nuklearna i atomska fizika. Suotkrivač je međudjelovanja neutron-neutron u konačnom stanju reakcije D(n, p)2n i prvog određivanja n-n duljine raspršenja. Prvi je u Hrvatskoj pokrenuo istraživanja nuklearnih reakcija s tri tijela u konačnom stanju i dvokvantnih raspada. Otkrio je rezonantni učinak u dvojnim rendgenskim raspadima. Akademik Ilakovac rođen je u Zagrebu 16. kolovoza 1928. godine. Gimnaziju je završio u Slavonskom Brodu 1947., a diplomirao je fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1951. godine. Eksperimentalnu nuklearnu fiziku doktorirao je u Birminghamu 1954. godine. Iste godine kad je diplomirao postao je asistent Ivana Supeka u Zavodu za teorijsku fiziku PMF-a i bio njegov blizak suradnik kod ustrojavanja Instituta Ruđer Bošković. Ondje je od 1956. bio voditelj Nuklearno-strukturne grupe, od 1957. pročelnik Odjela nuklearne fizike, a od 1964. do 1967. pročelnik Odjela za nuklearna i atomska istraživanja. U Institutu je utemeljio Laboratorij za elektroslabe interakcije. U Fizičkom zavodu PMF-a predavao je od 1956. godine, prvo kao izvanredni, a potom kao redoviti profesor, a dvije godine, od 1968. do 1970. bio je pročelnik Fizičkog odjela. Kao predstojnik Fizičkog zavoda radio je od 1984. do 1992. godine. Predavao je i nakon umirovljenja 1998. kad postaje professor emeritus. Na PMF-u je 1991. osnovao Laboratorij za atomsku i nuklearnu spektroskopiju, a kao voditelj od 1971. do 1983. preustrojio je poslijediplomski studij fizike u okviru Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i gost profesor na University of Washington u Seattleu od 1962. do 1964. godine, bio je i član Savezne komisije za nuklearnu energiju i predsjednik Komisije za fiziku. Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.

Source link [gpt3]rewrite this content and keep HTML tags
Fizičar akademik, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ksenofont Ilakovac, preminuo je danas u Zagrebu u 96. godini života, izvjestili su iz HAZU. Glavno područje njegova istraživanja bila je nuklearna i atomska fizika. Suotkrivač je međudjelovanja neutron-neutron u konačnom stanju reakcije D(n, p)2n i prvog određivanja n-n duljine raspršenja. Prvi je u Hrvatskoj pokrenuo istraživanja nuklearnih reakcija s tri tijela u konačnom stanju i dvokvantnih raspada. Otkrio je rezonantni učinak u dvojnim rendgenskim raspadima. Akademik Ilakovac rođen je u Zagrebu 16. kolovoza 1928. godine. Gimnaziju je završio u Slavonskom Brodu 1947., a diplomirao je fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1951. godine. Eksperimentalnu nuklearnu fiziku doktorirao je u Birminghamu 1954. godine. Iste godine kad je diplomirao postao je asistent Ivana Supeka u Zavodu za teorijsku fiziku PMF-a i bio njegov blizak suradnik kod ustrojavanja Instituta Ruđer Bošković. Ondje je od 1956. bio voditelj Nuklearno-strukturne grupe, od 1957. pročelnik Odjela nuklearne fizike, a od 1964. do 1967. pročelnik Odjela za nuklearna i atomska istraživanja. U Institutu je utemeljio Laboratorij za elektroslabe interakcije. U Fizičkom zavodu PMF-a predavao je od 1956. godine, prvo kao izvanredni, a potom kao redoviti profesor, a dvije godine, od 1968. do 1970. bio je pročelnik Fizičkog odjela. Kao predstojnik Fizičkog zavoda radio je od 1984. do 1992. godine. Predavao je i nakon umirovljenja 1998. kad postaje professor emeritus. Na PMF-u je 1991. osnovao Laboratorij za atomsku i nuklearnu spektroskopiju, a kao voditelj od 1971. do 1983. preustrojio je poslijediplomski studij fizike u okviru Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i gost profesor na University of Washington u Seattleu od 1962. do 1964. godine, bio je i član Savezne komisije za nuklearnu energiju i predsjednik Komisije za fiziku. Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+. [/gpt