"Motor letjelice Luna-25 nije odradio onako kako je trebao. Spuštanje letjelice trebalo je biti sutra, ali su morali već jučer napraviti korekciju orbite kao pripremu za spuštanje. A to nisu učinili. Zato je uništena", rekao je za 24sata Ante Radonić, astronom i komentator svemirskih istraživanja.  Pogledajte video Prijavili abnormalnu situaciju Ruska letjelica Luna-25 danas se razbila o površinu Mjeseca i to dan nakon što je prijavljena abnormalna situacija. Prije četiri dana ušla je u Mjesečevu orbitu što je trebao biti prvi korak ka ostvarenju ambicija Rusije da postanu prva svemirska sila koja će izvesti meko slijetanje na južni dio Mjeseca u potrazi za smrznutom vodom i dragocjenim elementima.  "Motor radio više nego što je bilo potrebno"  Radonić objašnjava kako je motor letjelice radio više nego što je bilo potrebno.  "Je li u pitanju greška u računalu ili pogrešnom podatku, još uvijek nije jasno. Ali je umjesto da uđe u novu orbitu, toliko smanjila brzinu da je ostala u početnoj orbiti koja ju je dovela u sudar s Mjesecom. I tako je zapravo i uništena", dodaje Radonić.  "Čak i da je Luna-25 uspjela, Rusi ne bi napravili značajan korak"  Radonić podsjeća kako Rusija skoro pola stoljeća, odnosno 47 godina, nije prema Mjesecu ništa poslala i da su svih ovih godina tvrdili da će biti prvi na području polarne regije Mjeseca čije tlo sadrži vodeni led.  "Čak i da je Luna-25 uspjela, Rusi ne bi napravili značajan korak jer su njihovi svemirski programi devastirani i zaostali. Ovo kamo je Luna-25 trebala stići, još uvijek nije južni pol Mjeseca. I da su uspjeli, ne bi to imalo velikog utjecaja za ono što će uslijediti", napominje Radonić.  Indija će pokušati u srijedu, a ubrzo i Kina  Indija će, dodaje, u srijedu pokušati lansirati letjelicu na Mjesec i bit će to njihov prvi pokušaj nakon neuspjeha prije četiri godine.  "Kina također radi na tome da 'dođe' do polarnog područja Mjeseca, a Indija već za tri dana ima šansu spustiti tamo lender. Kineski bi se astruonauti, prema njihovim procjenama, trebali na Mjesecu naći do kraja 2040. godine." NASA, pak, ima puno šire i ambicioznije planove.  NASA ima ambiciozne planove "Uskoro bi niz letjelica privatnih tvrtki koje NASA financira trebale slati određene instrumente na Mjesec. I to je priprema za spuštanje odnosno povratak ljudi na Mjesec", rekao je.  Rusija zaostaje, ne samo za NASA-inim programima, nego i kineskim.  "Europski astronauti surađivat će s NASA-inim agencijama na projektima za Mjesec i biti s Amerikancima u misijama. Kineski s ruskim, ali sama Rusija neće doprinijeti jer ima zaostale programe", rekao je Radonić.  Rusija je, podsjetimo, posljednji put poslala sondu Lunu-24 na Mjesec 1976. i to dok je bila dio Sovjetskog saveza, a danas pak žele do 2040. izgraditi postaju na Mjesecu.  Uništena Luna-25, teška oko 1800 kilograma i veličine manje automobila, lansirana je prošlog tjedna iz svemirske luke Vastočni. Na Mjesecu se, da je uspjela, trebala zadržati oko godinu dana i tražiti "smrznutu vodu".  Vodeni led detektiran iz daljine, pitanje je koliko je pomiješan s prašinom  Radonić objašnjava kako velike svemirske agencije i velike svjetske sile, žele imati bazu na Mjesecu koja će biti održiva u čemu im jako pomogao vodeni led.  "Ranije je postojanje vodenog leda detektirano iz daljine, koliko ga zaista ima i koliko će biti teško doći do njega, to još uvijek nije poznato. Pitanje je koliko je pomiješan s prašinom, a prema procjenama, na svaki kubični metar, moglo bi se dobiti nekoliko litara vode", kaže Radonić.   I Rusi i Amerikanci i Kinezi žele baze na Mjesecu  Vodeni bi se led, dodaje, rastavljao na kisik i vodik, odnosno gorivo za svemirske letjelice što bi, kaže, bilo značajno za održavanje baza i snabdijevanjem  gorivo kada na Mjesecu budu takva infrastruktura.  "Vodeni led je važan svima i Europljanima i Rusima i Amerikancima. Resurs je to od velikog značaja i moći jer svi misle da će imati bazu na Mjesecu koja je održiva. I to je i NASA-in cilj još od programa Apollo - vratiti se na Mjesec i tamo stalno raditi", rekao je Ante Radonić za 24sata.  Roskosmos, ruska državna agencija, jutros je prema TASS-u, objavila fotografije Mjesečevog kratera snimljene iz letjelice tvrdeći da je u pitanju "najdublji krater na Mjesečevoj južnoj hemisferi promjera 190 kilometara i 8 kilometara dubine".  Rezultati se još uvijek analiziraju, a u tijeku je i istraga zašto se letjelica Luna-25 razbila o Mjesec. 

Source link [gpt3]rewrite this content and keep HTML tags
"Motor letjelice Luna-25 nije odradio onako kako je trebao. Spuštanje letjelice trebalo je biti sutra, ali su morali već jučer napraviti korekciju orbite kao pripremu za spuštanje. A to nisu učinili. Zato je uništena", rekao je za 24sata Ante Radonić, astronom i komentator svemirskih istraživanja.  Pogledajte video Prijavili abnormalnu situaciju Ruska letjelica Luna-25 danas se razbila o površinu Mjeseca i to dan nakon što je prijavljena abnormalna situacija. Prije četiri dana ušla je u Mjesečevu orbitu što je trebao biti prvi korak ka ostvarenju ambicija Rusije da postanu prva svemirska sila koja će izvesti meko slijetanje na južni dio Mjeseca u potrazi za smrznutom vodom i dragocjenim elementima.  "Motor radio više nego što je bilo potrebno"  Radonić objašnjava kako je motor letjelice radio više nego što je bilo potrebno.  "Je li u pitanju greška u računalu ili pogrešnom podatku, još uvijek nije jasno. Ali je umjesto da uđe u novu orbitu, toliko smanjila brzinu da je ostala u početnoj orbiti koja ju je dovela u sudar s Mjesecom. I tako je zapravo i uništena", dodaje Radonić.  "Čak i da je Luna-25 uspjela, Rusi ne bi napravili značajan korak"  Radonić podsjeća kako Rusija skoro pola stoljeća, odnosno 47 godina, nije prema Mjesecu ništa poslala i da su svih ovih godina tvrdili da će biti prvi na području polarne regije Mjeseca čije tlo sadrži vodeni led.  "Čak i da je Luna-25 uspjela, Rusi ne bi napravili značajan korak jer su njihovi svemirski programi devastirani i zaostali. Ovo kamo je Luna-25 trebala stići, još uvijek nije južni pol Mjeseca. I da su uspjeli, ne bi to imalo velikog utjecaja za ono što će uslijediti", napominje Radonić.  Indija će pokušati u srijedu, a ubrzo i Kina  Indija će, dodaje, u srijedu pokušati lansirati letjelicu na Mjesec i bit će to njihov prvi pokušaj nakon neuspjeha prije četiri godine.  "Kina također radi na tome da 'dođe' do polarnog područja Mjeseca, a Indija već za tri dana ima šansu spustiti tamo lender. Kineski bi se astruonauti, prema njihovim procjenama, trebali na Mjesecu naći do kraja 2040. godine." NASA, pak, ima puno šire i ambicioznije planove.  NASA ima ambiciozne planove "Uskoro bi niz letjelica privatnih tvrtki koje NASA financira trebale slati određene instrumente na Mjesec. I to je priprema za spuštanje odnosno povratak ljudi na Mjesec", rekao je.  Rusija zaostaje, ne samo za NASA-inim programima, nego i kineskim.  "Europski astronauti surađivat će s NASA-inim agencijama na projektima za Mjesec i biti s Amerikancima u misijama. Kineski s ruskim, ali sama Rusija neće doprinijeti jer ima zaostale programe", rekao je Radonić.  Rusija je, podsjetimo, posljednji put poslala sondu Lunu-24 na Mjesec 1976. i to dok je bila dio Sovjetskog saveza, a danas pak žele do 2040. izgraditi postaju na Mjesecu.  Uništena Luna-25, teška oko 1800 kilograma i veličine manje automobila, lansirana je prošlog tjedna iz svemirske luke Vastočni. Na Mjesecu se, da je uspjela, trebala zadržati oko godinu dana i tražiti "smrznutu vodu".  Vodeni led detektiran iz daljine, pitanje je koliko je pomiješan s prašinom  Radonić objašnjava kako velike svemirske agencije i velike svjetske sile, žele imati bazu na Mjesecu koja će biti održiva u čemu im jako pomogao vodeni led.  "Ranije je postojanje vodenog leda detektirano iz daljine, koliko ga zaista ima i koliko će biti teško doći do njega, to još uvijek nije poznato. Pitanje je koliko je pomiješan s prašinom, a prema procjenama, na svaki kubični metar, moglo bi se dobiti nekoliko litara vode", kaže Radonić.   I Rusi i Amerikanci i Kinezi žele baze na Mjesecu  Vodeni bi se led, dodaje, rastavljao na kisik i vodik, odnosno gorivo za svemirske letjelice što bi, kaže, bilo značajno za održavanje baza i snabdijevanjem  gorivo kada na Mjesecu budu takva infrastruktura.  "Vodeni led je važan svima i Europljanima i Rusima i Amerikancima. Resurs je to od velikog značaja i moći jer svi misle da će imati bazu na Mjesecu koja je održiva. I to je i NASA-in cilj još od programa Apollo - vratiti se na Mjesec i tamo stalno raditi", rekao je Ante Radonić za 24sata.  Roskosmos, ruska državna agencija, jutros je prema TASS-u, objavila fotografije Mjesečevog kratera snimljene iz letjelice tvrdeći da je u pitanju "najdublji krater na Mjesečevoj južnoj hemisferi promjera 190 kilometara i 8 kilometara dubine".  Rezultati se još uvijek analiziraju, a u tijeku je i istraga zašto se letjelica Luna-25 razbila o Mjesec.  [/gpt