Tinejdžeri koji podlegnu pritisku vršnjaka i počnu pušiti vjerojatno to čine jer imaju manje sive tvari u dijelu mozga koji utječe na donošenje odluka i poštivanje pravila. U dodatku na to mladi koji razviju naviku pušenja imaju tendenciju do kraja svojih tinejdžerskih godina doživjeti smanjenje sive tvari u dijelu mozga koji kontrolira upravljanje užitkom. Barem tako proizlazi iz studije o utjecaju pušenja na adolescente i mlađe punoljetne osobe u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Irskoj, a koje su provela Sveučilišta Cambridge, Fudan i Warwick, dok su rezultati objavljeni u časopisi Nature Communications. Nakon što su usporedili rezultate snimanja mozga sudionika koji su počeli pušiti do 14. godine s onima koji nisu te ponovili postupak za iste sudionike u dobi od 19 i 23 godine, otkrili su da "u prosjeku tinejdžeri koji su počeli pušiti do 14. godine imaju znatno manje sive tvari u dijelu lijevog frontalnog režnja koji je povezan s donošenjem odluka i kršenjem pravila". Siva tvar, tkivo koje obrađuje informacije i sadrži sve neurone organa, doživljava svoj vrhunac rasta prije adolescencije, iako se ukupni razvoj mozga nastavlja u odrasloj dobi. Tim znanstvenika je također ustanovio da su ljudi koji su počeli pušiti u dobi od 14 godina imali "gubitak sive tvari u desnom prefrontalnom korteksu", što je također dio mozga povezan s prekomjernim opijanjem i uporabom marihuane. "Manje sive tvari u ovoj regiji mozga može ograničiti kognitivnu funkciju, što dovodi do niže samokontrole i sklonosti rizičnom ponašanju, kao što je pušenje", rekla je Barbara Sahakian s Odjela za psihijatriju Sveučilišta Cambridge. Hrvatska među 10 zemalja s najnezdravijim navikama Zbog visoke stope pretilosti, pušenja i konzumacije alkohola kao i nedostatka fizičke aktivnosti, Hrvatsku se sa SAD-om našla među 10 zemalja s najnezdravijim navikama. Prema istraživanju Medical Aida, Hrvatska se našla na šestom mjestu zemalja s najlošijim životnim navikama zbog velikog broja pušača kojih iznosi čak 33 % odraslog stanovništva.   

Source link [gpt3]rewrite this content and keep HTML tags
Tinejdžeri koji podlegnu pritisku vršnjaka i počnu pušiti vjerojatno to čine jer imaju manje sive tvari u dijelu mozga koji utječe na donošenje odluka i poštivanje pravila. U dodatku na to mladi koji razviju naviku pušenja imaju tendenciju do kraja svojih tinejdžerskih godina doživjeti smanjenje sive tvari u dijelu mozga koji kontrolira upravljanje užitkom. Barem tako proizlazi iz studije o utjecaju pušenja na adolescente i mlađe punoljetne osobe u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Irskoj, a koje su provela Sveučilišta Cambridge, Fudan i Warwick, dok su rezultati objavljeni u časopisi Nature Communications. Nakon što su usporedili rezultate snimanja mozga sudionika koji su počeli pušiti do 14. godine s onima koji nisu te ponovili postupak za iste sudionike u dobi od 19 i 23 godine, otkrili su da "u prosjeku tinejdžeri koji su počeli pušiti do 14. godine imaju znatno manje sive tvari u dijelu lijevog frontalnog režnja koji je povezan s donošenjem odluka i kršenjem pravila". Siva tvar, tkivo koje obrađuje informacije i sadrži sve neurone organa, doživljava svoj vrhunac rasta prije adolescencije, iako se ukupni razvoj mozga nastavlja u odrasloj dobi. Tim znanstvenika je također ustanovio da su ljudi koji su počeli pušiti u dobi od 14 godina imali "gubitak sive tvari u desnom prefrontalnom korteksu", što je također dio mozga povezan s prekomjernim opijanjem i uporabom marihuane. "Manje sive tvari u ovoj regiji mozga može ograničiti kognitivnu funkciju, što dovodi do niže samokontrole i sklonosti rizičnom ponašanju, kao što je pušenje", rekla je Barbara Sahakian s Odjela za psihijatriju Sveučilišta Cambridge. Hrvatska među 10 zemalja s najnezdravijim navikama Zbog visoke stope pretilosti, pušenja i konzumacije alkohola kao i nedostatka fizičke aktivnosti, Hrvatsku se sa SAD-om našla među 10 zemalja s najnezdravijim navikama. Prema istraživanju Medical Aida, Hrvatska se našla na šestom mjestu zemalja s najlošijim životnim navikama zbog velikog broja pušača kojih iznosi čak 33 % odraslog stanovništva.    [/gpt