Tag: estrogen

Dr. Erden Radončić,specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist humane reprodukcije iz Poliklinika Repromed u Zgrebu, objašnjava ima li smisla zbog održavanja tonusa kože, gušće kose i ostalih beauty razloga za koje je zadužen estrogen, nakon menopauze uzimati nadomjesni. Estrogen je primarni ženski spolni hormon koji se dominantno stvara u ženskom tijelu. Odgovoran je za razvoj ženskih spolnih karakteristika te određuje vanjski izgled tijela. Tijelo proizvodi najmanje tri glavna estrogena: estradiol, estron te estriol. Estradiol je najpotentniji estrogen s najjačim biološkim učinkom, koji u najvećoj mjeri proizvodi rastući folikul tijekom menstruacijskog ciklusa. Estron je po jačini oko 100 puta slabiji estrogen, a nastaje mahom iz ne reprodukcijskih organa (masno tkivo), pretvaranjem androgenih (muških) hormona relativno jednostavnom biokemijskom reakcijom. Estriol je po biološkoj učinkovitosti najslabiji estrogen i njega stvara ekskluzivno posteljica tijekom trudnoće. Male količine estrogena proizvode se kao nusprodukt metabolizma androgena iz nadbubrežne žlijezde, sličnim mehanizmom kao i estron, pretvorbom drugih steroida kojih je nadbubrežna žlijezda puna. U praksi je osim estradiola ipak najvažnija ona količina estrogena koju proizvede masno tkivo te koje je zbog svoje količine i zastupljenosti jedini važan izvor hormona mimo jajnika. Estrogeni su hormoni odgovorni za mnoge funkcije u žene. Osim što uspostavljaju i održavaju očite sekundarne odlike ženskog tijela, odgovoran je i za libido, ponašanje, ali i imunitet. Koja je uloga estrogena?  Smatra se da estrogeni imaju oko 400 funkcija u tijelu i utječu na gotovo svaki organ i sustav. Neke od jasno definiranih utjecaja uključuju povećanje i održavanje mase, specifične distribucije strukturnog masnog tkiva (bokovi, glutealna regija, dojke). Unutrašnje i manje vidljiva djelovanja estrogena odnose se na promjene reprodukcijskih organa tijekom menstruacijskog ciklusa u smislu pripreme tijela za trudnoću, zadebljanje sluznice maternice (priprema neophodna za implantaciju oplođenog jajašca), stvaranje sluzi čija je osnovna funkcija filtriranje spermija tijekom reprodukcije pa čak i stvaranja neurotransmitera u mozgu, čime se modulira ponašanje aktivirajući određene obrasce. Tijekom puberteta i adolescencije, estrogeni uz druge hormone endokrinog sustava, pospješuju i održavaju rast i razvoj sekundarnih spolnih odlika. No, učinak estrogena može biti i nepovoljan, trajno povišena razina estrogena može povećati rizik od nastanka hormonski senzitivnih tumora, poput raka sluznice maternice, dojke, a u nekim slučajevima i raka debelog crijeva. Potpuni nedostatak ili manjak estrogena (prijevremena menopauza, menopauza) može utjecati na pojavu osteoporoze, neredovitog menstruacijskog ciklusa (sindrom policističnih jajnika, anovulacije), umora i nesanice, opadanja libida, nemogućnosti začeća te promjena u raspoloženju. Kako estrogen djeluje na kožu? U kozmetskom smislu, osim na distribuciju masnog tkiva, estrogeni imaju posebno značajan utjecaj na kožu. Kako je koža najveći organ u tijelu i ekstremno važna zaštita tijela od vanjskih čimbenika, posebno je važno naglasiti i razumjeti ovu specifičnu povezanost. Estrogeni djeluju na kožu na više načina: Povećava količinu kolagena; kolagen daje osnovnu strukturu, debljinu i elastičnost koži Održava vlažnost kože Smanjuje bore utječući na kvalitetu elastičnih vlakana i kolagena u koži Ubrzavaju zacjeljivanje rana. Foto: Mateja Vrčković Dr. sc. Erden Radončić dr. med. spec. ginekologije član je stručnog tima Zdravolovaca Bitno je napomenuti da je estrogen dio cijele mreže hormona koja čini endokrini sustav te kao takav ne djeluje sam. Zapravo, svi hormoni u zdravom tijelu rade zajedno u velikoj harmoniji i međuovisnosti. U određenim okolnostima i kada starimo, dolazi do mnogih promjena u razinama hormona koje dovode do narušavanja te harmonije, čime se stvara hormonska neravnoteža. Samo starenje povezano je s velikim padom estrogena i drugih hormona, što uzrokuje vidljive promjene na koži. Kada dođe do hormonske neravnoteže, promjene na koži mogu biti ne samo dramatičnije, već i povezane s mnogim drugim vrlo neugodnim simptomima. Razina estrogena se kod većine žena postupno snižava već nakon tridesete godine, a taj je trend poglavito izražen nakon 40. godine života. Njegovu smanjenju dodatno pridonosi kronična iscrpljenost, stres, manjak sna, neuravnotežena prehrana ili bolesti. Estrogen pospješuje stvaranje hijaluronske kiseline, a povezan je s proizvodnjom kolagena i elastina, vlakana zaduženih za volumen i glatkost kože. Menopauza je glavna prekretnica u životu žene koju karakterizira postupno smanjenje funkcije jajnika, a time i smanjenje razine estrogena u tijelu. Menopauza je starenje, a starenje sa sobom donosi promjene u cijelom tijelu uključujući i kožu. Poznato je da je estrogen odgovoran za većinu simptoma u menopauzi. Hormonske promjene osobito utječu na kožu, a manjak ili potpuno odsustvo stvaranja estrogena rezultira brzim i lako vidljivim atrofičnim promjenama kože koje ubrzavaju starenje kože. Estrogeni značajno moduliraju fiziologiju kože, ciljajući na stanične elemente koji su u sastavu kože poput keratinocita, fibroblasta (stanice vezivnog tkiva), melanocita (stanice koje stvaraju pigment melanin), folikula dlaka i žlijezda lojnica te poboljšavaju angiogenezu (stvaranje i održavanje kapilarne mreže), zacjeljivanje rana te imunološki odgovor. Nedostatak estrogena smanjuje obranu od oksidativnog stresa, a to znači:  koža postaje tanja i s manje kolagena smanjenje elastičnosti s više bora suša je i slabije prokrvljena. Foto: shutterstock Kada je u normalnim razinama, estrogen pomaže u održavanju vitkosti Kada se preporučuje uzimanje nadomjesnog estrogena? Posljedice gubitka zaštitne funkcije estrogena povezane su s: otežanim cijeljenjem rana, gubitkom kose, pigmentnim promjenama, ali i rakom kože. Dakle, učinci niske razine estrogena na kožu važan su endogeni uzrok starenja kože kod žena, no strategije lokalnog liječenja koje ciljaju na kožne simptome su ograničene. Gledano s pozicije ginekološkog stajališta primjena hormonalne nadomjesne terapije ne preporučuje se bez jasne indikacije. Klasične indikacije za hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) obuhvaćaju dva stanja: prijevremenu menopauzu, koja nastupa prije 40. godine života ili izostanak menstruacije između 40. i 50. godine života, ako su vrijednosti estradiola niže i dešavaju se promjene na koštanom (osteoporoza) i/ili urogenitalnom sustavu (urogenitalna atrofija) izrazite menopauzalne tegobe neovisno o hormonskim testovima. Odluka o propisivanju HNL donosi se individualno, na temelju ravnoteže potencijalnih rizika i dobrobiti te ovisno o zdravstvenom stanju. Pacijentice trebaju također biti svjesne nehormonskih alternativa, uključujući promjenu stila življenja i biljnih dodataka. Danas se u praksi nastoji ograničiti davanje hormonske terapije na najkraći mogući period, koristeći najniže doze potrebne kako bi se uklonili simptomi i postigli ciljevi liječenja. Možda te zanima... Je li je moguće odgoditi menopauzu i kako se pripremiti fizički za nju? Zdravlje U sažetku, nema sumnje da estrogeni imaju nekoliko blagotvornih učinaka na kožu. Smanjenje razine estrogena tijekom menopauze ima štetan utjecaj na kožu, što se može donekle ispraviti primjenom HNL-a. Hormonsko nadomjesno liječenje je iznimno korisno u otklanjanju postmenopauzalnih simptoma te je indicirano uvijek kada ti simptomi umanjuju kvalitetu života. Iako sustavna hormonska nadomjesna terapija može ublažiti znakove poput suhoće kože i vagine i atrofije, različiti rizici (uglavnom hiperplazija ili rak endometrija i zabrinutost u vezi s povećanim rizikom od raka dojke) isključuju njegovu upotrebu za liječenje kožnih poremećaja. Povećani rizici su osobito nepredvidljivi kod primjene različitih slabo definiranih pripravaka, s obzirom na veliku sposobnost kože i sluznice za apsorpcijom i posljedično povećanje koncentracije hormona u krvi. Stoga se HNL ni u kom smislu ne koristi za liječenje kožnih simptoma i žene se ne bi smjele odlučiti koristiti HNL u svrhu poboljšanja problema kože uzrokovanih menopauzom.  

Source link