Tag: imunološki sustav

Novo istraživanje je pokazalo da takozvani "društveni stres" poput učestalih obiteljskih i bračnih problema, kao i problema s poslom i novcem, može doprinijeti preranom starenju i slabljenju imunološkog sustava. Društveni ili socijalni stres je stres koji proizlazi iz naših odnosa s drugima i iz društvenog okruženja općenito. Imunološki sustav s godinama postaje oslabljen, a njegovo starenje, prema autoru istraživanja, Ericu Klopacku sa Sveučilišta iz Južne Kalifornije, može dovesti do raka, bolesti srca i drugih zdravstvenih stanja povezanih sa starenjem te smanjiti učinkovitost cjepiva, poput onoga za Covid-19. Klopack dodaje da su ispitanici s višim razinama  društvenog stresa imali naizgled stariji imunološki sustav, s nižim postotkom novih stanica koje se bore protiv bolesti i većim postotkom istrošenih T-stanica. T-stanice su važne jer obavljaju nekoliko ključnih funkcija pa tako mogu eliminirati stanice zaražene virusom i stanice raka te pomoći u čišćenju ostarjelih stanica. Ostarjele stanice su problem jer oslobađaju razne proteine ​​koji utječu na tkiva oko njih. Pokazalo se da takve stanice doprinose kroničnoj upali i njihovim nakupljanjem nastaju stanja povezana sa starenjem, kao što su osteoporoza, kronična opstruktivna plućna bolest i Alzheimerova bolest, javlja CNN.  Loše zdravstvene navike Klopackova studija, objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences, analizirala je biomarkere iz krvi kod 5744 odraslih osoba starijih od 50 godina, prikupljene u sklopu studije o ekonomskim, zdravstvenim, bračnim i obiteljskim stresovima kod starijih Amerikanaca. Ispitanicima su postavljana pitanja o njihovoj razini društvenog stresa, što uključuje stresne životne događaje, probleme u braku, u obitelji, probleme na poslu, kronični stres, svakodnevnu diskriminaciju i različite vrste diskriminacije tijekom života. Krvnim pretragama su odredili razine T-stanica kod ispitanika kako bi ih usporedili s odgovorima. Otkrili su da su starije osobe s niskim udjelom novih T-stanica i visokim udjelom starijih T-stanica imale stariji imunološki sustav.  Kada su u studiju uključili i ostale čimbenike koji bi mogli imati utjecaja poput obrazovanja, pušenja, pijenja, težine, rase ili etničke pripadnosti, otkrili su da postoji jaka povezanost između stresnih životnih događaja i manjeg broja novih T-stanica. Ljudi koji su pod stresom često imaju i loše prehrambene navike i manje vježbaju, što djelom objašnjava starenje imuniteta. Ipak, to ukazuje da ljudi mogu kontrolirati koliko njihov imunološki sustav stari kada su pod stresom ako redovito provode zdrave navike. To ukazuje da ljudi ipak mogu kontrolirati koliko njihov imunološki sustav stari kada su pod stresom ako redovito provode zdrave navike. Možda te zanima... Stres i burnout: Kako se nositi sa stresom i neizvjesnošću te spriječiti burnout? Zdravlje Kako stres utječe na mozak? Kada hormoni stresa preplavljuju tvoje tijelo, aktivnost neurona u mozgu se mijenja što utječe na sposobnost razmišljanja i donošenja odluka te također raste anksioznost i raspoloženje se može promijeniti. Sve ove neurološke promjene utječu na cijelo tijelo, uključujući i autonomni, metabolički i imunološki sustav. Neuroendokrinolog Bruce McEwen proučavao je utjecaj stresa na mozak i otkrio je da se ljudi ponašaju na određene načine zbog stresora koji djeluju kronično i na niskim razinama. Primjerice kada si pod stresom možeš se osjećati tjeskobno ili depresivno, loše spavaš, unosiš više kalorija te ponekad prekomjerno pušiš ili piješ alkohol. McEwen je dodao da ljudi zbog stresa često zanemaruju druženja s prijateljima ili uzimanje slobodnog vremena s posla.  Kako zaustaviti stres? Postoje načini da se stres zaustavi. Duboko disanje pojačava tvoj parasimpatički živčani sustav što je suprotno od poznate reakcije na stres "bježi ili se bori". Dok udišeš broji do šest kako bi osigurala da dišeš duboko. Stručnjaci kažu da je pomicanje tijela još jedan način da pokreneš taj smirujući refleks. Svoje stresno, tjeskobno razmišljanje možeš prekinuti i kognitivno-bihevioralnom terapijom. U kliničkim ispitivanjima pokazalo se da ublažava depresiju, tjeskobu, opsesivno razmišljanje, poremećaje u prehrani i spavanju, posttraumatski stresni poremećaj i još mnogo toga. Ova se praksa više fokusira na sadašnjost nego na prošlost i obično je kratkoročno rješenje, piše CNN. Možda te zanima... Znanstvenici otkrili da izloženost stresu mijenja način na koji govoriš Zdravlje

Source link