Tag: test krvi

Dijagnosticiranje shizofrenije što je ranije moguće pomaže smanjiti učinak koji ovaj neurološki poremećaj ima na tijelo i um. Nažalost, znakove bolesti može biti teško uočiti u ranim fazama. Istraživači predvođeni timom s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Indiana razvili su test koji nudi relativno jednostavan i pouzdan način provjere trenutne težine shizofrenije i budućeg rizika. "Psihoza se obično manifestira u mladoj odrasloj dobi – glavnom razdoblju života. Stres i droge, uključujući marihuanu, mogu pogoršati shizofreniju uz genetsku ranjivosti", kaže za Science Alert neuroznanstvenik Alexander Niculescu s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Indiana. Niculescu dodaj da psihoza, ako se ne kontrolira, dovodi do akumuliranja biološke, društvene i psihološke štete. Shizofrenija u biti ometa sposobnost mozga da dosljedno obrađuje stvarnost, a može doći i s problemima s motoričkom kontrolom. Iako nije u potpunosti jasno kako počinje, postoje dostupni tretmani koji pomažu u borbi s njom. Njihov test krvi funkcionira tako da traži fizičke promjene u tijelu poznate kao biomarkeri koji ukazuju na psihozu. Istraživači su koristili desetljeće podataka o psihijatrijskim pacijentima, povezujući simptome poput halucinacija i deluzija s kemijskim biomarkerima u krvi. S dovoljno podataka za rad, uspjeli su preokrenuti sustav i točno predvidjeti stanja shizofrenije i budući rizik pomoću krvnih pretraga. To je vrijedna, objektivna mjera koja se ne oslanja na dugotrajne procjene ili psihološke analize. Neki od biomarkera koje su istaknuli istraživači već su ciljani lijekovima propisanim za druga stanja, što bi potencijalno moglo ubrzati njihov razvoj u odnosu na shizofreniju. "Neki od postojećih lijekova djeluju prilično dobro ako se rano započnu uzimati. Socijalna podrška također je važna, a kada se ona i lijekovi kombiniraju, psihološka podrška i terapija također mogu pomoći", objašnjava Niculescu.  Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022., od shizofrenije boluje otprilike 24 milijuna ljudi pa bi ova otkrića mogla biti korisna, kako u smislu dijagnosticiranja shizofrenije tako i u omogućavanju pravih tretmana pacijentima. Ima tu još puno posla, a ne samo ispitivanje utjecaja na biomarkere u krvi kod ljudi s drugim bolestima kao i shizofrenijom, ali istraživački tim se nada da će testovi službeno biti dostupni u jednom trenutku ove godine. "Još uvijek ima dosta toga za razumjeti i primijeniti o shizofreniji i njezinim abnormalnostima, ali ima razloga za optimizam u ovoj eri precizne psihijatrije u nastajanju", kaže Niculescu. Možda te zanima... Mutacije u maternici u ranoj trudnoći mogle bi biti uzrok shizofrenije Zdravlje

Source link [gpt3]rewrite this content and keep HTML tags
Dijagnosticiranje shizofrenije što je ranije moguće pomaže smanjiti učinak koji ovaj neurološki poremećaj ima na tijelo i um. Nažalost, znakove bolesti može biti teško uočiti u ranim fazama. Istraživači predvođeni timom s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Indiana razvili su test koji nudi relativno jednostavan i pouzdan način provjere trenutne težine shizofrenije i budućeg rizika. "Psihoza se obično manifestira u mladoj odrasloj dobi – glavnom razdoblju života. Stres i droge, uključujući marihuanu, mogu pogoršati shizofreniju uz genetsku ranjivosti", kaže za Science Alert neuroznanstvenik Alexander Niculescu s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Indiana. Niculescu dodaj da psihoza, ako se ne kontrolira, dovodi do akumuliranja biološke, društvene i psihološke štete. Shizofrenija u biti ometa sposobnost mozga da dosljedno obrađuje stvarnost, a može doći i s problemima s motoričkom kontrolom. Iako nije u potpunosti jasno kako počinje, postoje dostupni tretmani koji pomažu u borbi s njom. Njihov test krvi funkcionira tako da traži fizičke promjene u tijelu poznate kao biomarkeri koji ukazuju na psihozu. Istraživači su koristili desetljeće podataka o psihijatrijskim pacijentima, povezujući simptome poput halucinacija i deluzija s kemijskim biomarkerima u krvi. S dovoljno podataka za rad, uspjeli su preokrenuti sustav i točno predvidjeti stanja shizofrenije i budući rizik pomoću krvnih pretraga. To je vrijedna, objektivna mjera koja se ne oslanja na dugotrajne procjene ili psihološke analize. Neki od biomarkera koje su istaknuli istraživači već su ciljani lijekovima propisanim za druga stanja, što bi potencijalno moglo ubrzati njihov razvoj u odnosu na shizofreniju. "Neki od postojećih lijekova djeluju prilično dobro ako se rano započnu uzimati. Socijalna podrška također je važna, a kada se ona i lijekovi kombiniraju, psihološka podrška i terapija također mogu pomoći", objašnjava Niculescu.  Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022., od shizofrenije boluje otprilike 24 milijuna ljudi pa bi ova otkrića mogla biti korisna, kako u smislu dijagnosticiranja shizofrenije tako i u omogućavanju pravih tretmana pacijentima. Ima tu još puno posla, a ne samo ispitivanje utjecaja na biomarkere u krvi kod ljudi s drugim bolestima kao i shizofrenijom, ali istraživački tim se nada da će testovi službeno biti dostupni u jednom trenutku ove godine. "Još uvijek ima dosta toga za razumjeti i primijeniti o shizofreniji i njezinim abnormalnostima, ali ima razloga za optimizam u ovoj eri precizne psihijatrije u nastajanju", kaže Niculescu. Možda te zanima... Mutacije u maternici u ranoj trudnoći mogle bi biti uzrok shizofrenije Zdravlje [/gpt